Krapina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Disambig.svg Za ostala značenja v. Krapina (razvrstavanje).
Krapina

Krapina centar.jpg

Osnovni podaci
Gradonačelnik Josip Horvat ({{{stranka}}})
Županija Krapinsko-zagorska
Stanovništvo
Stanovništvo () 12.950
Geografija
Koordinate 46°10′N 15°52′E / 46.16°N 15.87°E / 46.16; 15.87
Krapina is located in Hrvatske
Krapina
Krapina
Krapina (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 46° 09′ 36" SGŠ, 15° 52′ 12" IGD

Krapina je grad u Hrvatskoj koji predstavlja administrativno središte Krapinsko-zagorske županije.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Bobovje, Doliće, Donja Šemnica, Gornja Pačetina, Krapina, Lazi Krapinski, Lepajci, Mihaljekov Jarek, Podgora Krapinska, Polje Krapinsko, Pretkovec, Pristava Krapinska, Strahinje, Straža Krapinska, Škarićevo, Šušelj Brijeg, Tkalci, Trški Vrh, Velika Ves, Vidovec Krapinski, Vidovec Petrovski, Vuglec Breg, Zagora i Žutnica.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Središnje mjesto Zagorja je grad Krapina. Smješten je uz rijeku Krapinčicu. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom šaranom (na kajkavskome riba šaran naziva se Krap).

Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci neandretalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine.

Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine. U srednjem vijeku postojala je utvrda Krapina podno koje se počelo razvijati naselje. Sama utvrda i tadašnje vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi. Od 14. stoljeća počinju ga dobivati pojedine plemićke obitelji. U to vrijeme kraljevskom poveljom, Krapina postaje slobodno trgovište.

Plemićka obitelj Keglević u prvoj polovici 16. stoljeća kupuje vlastelinstvo Krapinu i doseljava se u jeku tada najvećih turskih provala u Hrvatsku.

Plemićke obitelji bile su zaštitnici crkvenih redova pa se u Krapini u 17. stoljeću pojavljuju franjevci koji grade crkvu svete Katarine i franjevački samostan.

Tijekom 18 st. u Zagorju se grade zavjetne proštenjarske crkve posvećene čudotvornim Madonama. 19 st. vrijeme je stvaranja i buđenja nacionalne svijesti. Utemeljuje se hrvatski književni jezik i novi pravopis. Idejni vođa hrvatskog narodnog preporoda bio je Krapinčanin Ljudevit Gaj.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

U Krapini djeluju dvije osnovne škole; OŠ Augusta Cesarca (u sjevernom dijelu) i OŠ Ljudevit Gaj (u Parku Matice Hrvatske). Svaka od te dvije škole ima i područne škole, pa one zajedno okupljaju svu djecu iz Krapine i okolice.

Srednja škola Krapina ima dugu tradiciju, a danas se u njoj izvode različiti nastavni programi; 3 gimnazijska (opća, jezična i matematička gimnazija), niz četverogodišnjih i trogodišnjih usmjerenih programa.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

CRKVA MAJKE BOŽJE JERUZALEMSKE NA TRŠKOM VRHU

Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu predstavlja jednu do najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske. Graðena je od 1750. - 1761. godine, a sagradili su je pobožni graðani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu. Crkva je sagraðena kako bi u nju bio smješten èudnotvorni Marijin kip donešen iz Jeruzalema, koji je i prije gradnje crkve pomogao mnogim ljudima u bolesti i teškoæama - pa su ga ljudi smatrali èudotvornim. Crkva je posveæena 13. kolovoza 1761. godine i do danas ona je mjesto okupljanja vjernika hodoèasnika - zavjetno mjesto. Crkva nadahnuje mirom i ljepotom svoje unutrašnjosti, bogato izraðenim oltarima, umjetnièkim slikama i rijetkim orguljama majstora Antona Romera iz Graza. Uokolo crkve nalazi se cinktura graðena u obliku osmerokuta, a u svakom kutu je podignuta mala kula za kapelicu. Cinktura je mjesto ophoda, mjesto individualnih molitvi i priprema za duhovno izvršenje zavjeta, a Marija pomaže svima koji se u nju ufaju. Svake godine održavaju se proštenja od svibnja do listopada.

STARI GRAD

Od krapinske srednjovjekovne utvrde - grada na brežuljku iznad Krapine, saèuvana je samo jedna zgrada u kojoj je stalna postava izložbe "Hrvatski srednjevjekovni banski i saborski grad Krapina" gdje su izloženi pokretni arheološki nalazi obuhvaæeni dosadašnjim iskopavanjem.

RODNA KUĆA dr. Ljudevita Gaja

Devetnaesto stoljeæe je vrijeme stvaranja i buðenja nacionalne svijesti i procesa integracije hrvatske nacije. Utemeljuje se hrvatski književni jezik i novi pravopis. Idejni voða hrvatskog narodnog preporoda bio je dr. Ljudevit Gaj koji se rodio u Krapini 1809. godine. Gaj izdaje pravopos i poèinje s izdavanjem novina i književnog priloga "Danice".

GALERIJA GRADA

Jedna od poznatijih kuæa izgraðenih pred kraj 19. stoljeæa u Krapini je kuæa odvjetnièke obitelji Majcen. U nju su navraæale mnoge ugledne liènosti: J.J. Strossmayer, A. Starèeviæ, a dr. Vlatko Maèek bio je odvjetnièki pripravnik kod dr. Josipa Majcena. Potomci obitelji Majcen, kæeri Zdenka i Nada poklonile su kuæu gradu da u njoj bude galerija. Galerija je otvorena povodom 800-te godišnjice postojanja grada i u njoj se održavaju razne izložbe.

NALAZIŠTE PRAČOVJEKA I MUZEJ EVOLUCIJE

U paleoantropologiji nalazi fosila ljudi iz Hrvatske zauzimaju znaèajno mjesto. Meðu njima su najznaèajniji ostaci praèovjeka neandertalskog tipa iz Krapine koji je živio u starom kamenom dobu. Iz naslaga polupeæine u Krapini, Hušnjakovo brdo, sakupljeno je preko 800 komada kostiju i zubi, pa je to po broju osteoloških ostataka jedno od najbogatijih paleoantropoloških nalazišta u svijetu. Znanstvena objašnjenja postojanja krapinskog praèovjeka dao je profesor Dragutin Gorjanoviæ - Kramberger nakon šest godina iskopavanja. Špiljski èovjek iz Krapine bio je malenog do srednjeg rasta, niska èela, debelih nadoènih kostiju, jakog zubala i izboèenog donjeg dijela lica. Poznavao je vatru, živio od lova. Pronaðeno je i mnoštvo fosilnih ostataka životinja: špiljskog medvjeda, divljeg goveda, golemog jelena, lososa, dabra, nosoroga i drugih. Bio je potpuno prirodno biæe srastao sa svojim okružjem i svojom kulturom te nije nadilazio prirodu. Hušnjakovo brdo danas je oaza zelenila. Na otvorenom prostoru je rekonstrukcija krapinskog praèovjeka i njegove obitelji, kao i rekonstrukcija nekih životinja iz njegova doba. Unutar kompleksa, na brdu Josipovac, nalazi se park skultura Forma Prima, èetrdesetak skulptura u hrastovu drvu poznatih kipara iz naše i susjednih zemalja. Skulpture se sjedinjuju sa prirodnim okolišem u kojem se nalaze.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA SV. KATARINE

Crkva svete Katarine i franjevački samostan stari su preko 350 godina. Stilski, gradnja krapinskog samostana pripada razdoblju ranog baroka u našim krajevima. U samostanu postoji rijetka zbirka sakralne umjetnosti i knjižnica utemeljena 1650. godine, bogata rijetkim knjigama od kojih su najznačajnije tri inkunabule. Franjevački samostan i crkva svete Katarine i danas predstavljaju utočište i odmor za dušu. Unatrag nekoliko godina u crkvi svete Katarine održavaju se koncerti poznatih pjevača i glazbenika koji svoje umjetničke potrebe iskazuju sakralnom glazbom što predstavlja novi doživljaj u ponudi kulturnih sadržaja ove sredine.

ŽUPNA CRKVA SVETOG NIKOLE

Župna crkva sv. Nikole prvi se puta spominje se 1311. god., kasnije je razrušena potresom u 19. stoljeću, a obnovljena je na starim temeljima na prijelazu u 20. st.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Krapina ima klub po imenu NK Zagorec koji igra u 3. hrvatskoj fudbalskoj ligi, središte.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Ciudad.svg Flag map of Croatia.svg Nedovršeni članak Krapina koji govori o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.