Kravarsko
| Kravarsko |
|
|---|---|
 |
|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Zagrebačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo ((2001)) | 1.983 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°35′N 16°02′E / 45.58°N 16.04°E |
 Kravarsko
Kravarsko (Hrvatske)
|
|
| Ostali podaci | |
Koordinate: 45° 34′ 48" SGŠ, 16° 02′ 24" IGD Kravarsko je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Sadržaj/Садржај
Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]
Općina Kravarsko nalazi se u središnjem dijelu Vukomeričkih gorica, (blaga brda zasađena vinogradima i voćnjacima). Općina Kravarsko prava je oaza zelenila šume hrasta kitnjaka, bukve, graba i ponegdje crnogorice. Općina kravarsko nalazi se u neposrednoj blizini gradova Zagreba i obližnje Velike Gorice, na važnom prometnom pravcu Velika Gorica - Pokupsko - Glina.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kravarsko imala je 1.983 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:
- Barbarići Kravarski - 181
- Čakanec - 83
- Donji Hruševec - 350
- Gladovec Kravarski - 212
- Gornji Hruševec - 251
- Kravarsko - 512
- Novo Brdo - 98
- Podvornica - 87
- Pustike - 168
- Žitkovčica - 41
Hrvati čine većinu stanovništva.
Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]
Upravno područje općine Kravarsko obuhvaća naselja: Kravarsko, Gornji Hruševec, Donji Hruševec, Čakanec, Barbarići-Kravarski, Novo Brdo, Žitkovčica, Podvornica, Pustike.
Načelnik općine je Vlado Kolarec (HDZ).
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Kravarsko se dosta rano spominje već 1334 godine u srednjovjekovnim ispravama kao stara Katolička župa. Politički taj je kraj pripadao Plemenitoj općini Turopolje (slobodni predijalci koji nisu bili u kmetskom odnosu). Južni dio općine nalazio se na granici veleposjeda Topuske opatije. Prema legendi u blizini naselja Gornji Hruševec na vrhu strmog brijega zvanog Gradišće leže ostaci utvrde Kneza Ljudevita Posavskog (knez Posavske Hrvatske), protiv kojeg je Franačko carstvo vodilo četiri rata. Istoimena gradina Ljudevita Posavskog podignuta je na ostacima starog Rimskog grada (Ad Fines), spomenuti lokalitet nalazi se u privatnom posjedu te još nije dovoljno istražen.
Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo i ponešto turizam osnovne su grane gospodarskog razvoja.
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
Književnik Slavko Kolar (živio je i radio u Gornjem Hruševcu).
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
- Crkva Sv. Križa Kravarsko koja se nalazi na najvišoj uzvisini u centru mjesta uz glavnu prometnicu.
- Rezervat zaštićene vrste siva čaplja (Kravarščica)
- Ostaci stare gradine Gradišće (Gornji Hruševec)
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Osnovna Škola Slavko Kolar Kravarsko, područna škola Gornji Hruševec, područna škola Donji Hruševec.
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
- KUD Vukomeričke gorice
- DVD Kravarsko
- U Gornjem Hruševcu odvijala se se radnja dvaju proslavljenih hrvatskih filmova Breza i Svoga tela gospodar.
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
Nedovršeni članak Kravarsko koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
