Kloštar Ivanić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kloštar Ivanić
Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik Željko Majdek
Županija Zagrebačka
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 6.038
Geografija
Koordinate 45°44′N 16°25′E / 45.74°N 16.42°E / 45.74; 16.42
Površina 79,01 km²
Kloštar Ivanić is located in Hrvatske
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 10312 Kloštar Ivanić


Koordinate: 45° 44′ 24" SGŠ, 16° 25′ 12" IGD
Kloštar Ivanić je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Kloštar Ivanić je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj Moslavini smješteno 4 km sjeveroistočno od Ivanić-Grada. Leži na 159 m apsolutne visine. Površina općine iznosi 79,01 km2. Kloštar Ivanić je izrazito poljoprivredno – stočarski kraj. Razvijene poljoprivredne grane su voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo. Zastupljene grane stočarstva na ovom području su svinjogojstvo, govedarstvo i konjogojstvo (hrvatski posavac). Na području općine Kloštar Ivanić nalaze se ležišta nafte i prirodnoga plina.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kloštar Ivanić imala je 6.038 stanovnika, raspoređenih u 11 naselja:

Gustoća: 74, 66 st. po km2 . Broj privatnih kućanstava iznosi 1.761. Stambenih jedinica je 2.966, od čega je 1.936 stanova za stalno stanovanje.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Načelnik općine je Željko Filipović

Dan općine obilježava se 24. lipnja.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području naselja Kloštar Ivanić pronađeni su ostatci iz prapovijesnog doba. Iz brončanoga je doba (11.st.pr. Kr.) ostava s rijetkim predmetima. Za to razdoblje karakteristična je kultura žarnih polja koja je dobila ime po spaljivanju pokojnika i pokapanju pepela u žare (urne). U Kloštar Ivaniću pronađena je ostava brončanih predmeta od kojih se ističu knemide – potkoljenice i mali ingot egejskog oblika što dokazuje da su ovi prostori još u brončano doba imali kontakte sa Sredozemljem.

Naziv Kloštar Ivanić se prvi puta spominje 903. godine, a potkraj 11. st. kao posjed koji je kralj Ladislav Arpadović darovao tek osnovanoj Zagrebačkoj biskupiji; nešto poslije izgrađen je biskupski dvor. God. 1226. zagrebački biskup Stjepan Babonić izgradio je u naselju crkvu sv. Marije i benediktinski samostan (kloštar), koje su 1242. spalili Tatari; 1246. biskup je obnovio samostan. U 13. st. naselje je dobilo status slobodnog trgovišta (oppidum Ivanich), što je 1405. potvrdio kralj Žigmund Luksemburški. Zagrebački biskup Luka Baretin podignuo je na početku 16. st. crkvu Sv. Ivana Krstitelja i uz nju novi samostan, u koji su se 1508.

uselili franjevci. Godine 1549. samostan je bio napušten zbog osmanlijske prijetnje, a s povratkom franjevaca 1639. ponovno je obnovljen (teško oštećen 1944.). Do 1703. naselje je bilo u sastavu Vojne krajine, isprva pod kraljevom upravom, a potom pod upravom hrvatskog bana.

Povijest Kloštar Ivanića usko je vezana s Ivanić Gradom i Križom koji su veći dio 20.stoljeća bili u istoj općini (prostoru koji je još nazivan i Insulae Ivanich ili otok Ivanić)

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Feliks Barušić (Kloštar Ivanić, 1864. - Osijek, 1917.), hrvatski pripovjedač.
  • Ivica Todorić, hrvatski industrijalac i poduzetnik, vlasnik "Agrokora".

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Crkva Blažene Djevice Marije[uredi - уреди | uredi izvor]

Kloštranska Crkva Blažene Djevice Marije najznačajniji je spomenik sakralne arhitekture stare ivanićke povijesti. Crkvu, a i uz nju samostan, dao je sagraditi zagrebački biskup Stjepan II. Babonić. Godina građenja nije pismeno označena, no smatra se da je to učinio između 1227. i 1242. godine. Kuća i crkva su darovane opaticama (najvjerojatnije normantinkama) za stanovanje. Samostan i naselje spalili su Tatari 1242., ali su već 1246. godine najvećim dijelom obnovljeni. Iste godine u Kloštar Ivanić dolaze benediktinke. Opatice benediktinke borave u Kloštru od 1246. do 15. st. Pred Turcima iz Ivanića su otišle benediktinke i franjevci, a s njima i narod. Na tome području se razvija Vojna krajina i služba vojnih kapelana, koji su u 16. st. vršili sve dušobrižničke poslove kao župnici.

Nakon mira postepeno slijedi povratak ljudi na ovo područje. Zagrebački biskup Benko Vinković ponovno u Ivanić dovodi franjevce. U 17. st. obnavlja i uređuje župu Blažene Djevice Marije. Staru izvornu crkvu je župnik Jakov Gallović obnovio, a biskup Petar Domitrović 6. ožujka 1622. posvetio.

Obnovljena i posvećena Crkva Blažene Djevice Marije imala je tri oltara Blažene Djevice Marije, što znači da je temeljem predaje bilo poznato štovanje Djevice, a kasnije to potvrđuje Knjiga čudesa iz 18.st. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Franje Thansija, župnik Franjo Vlahović je shvatio proštenjarski značaj Crkve Blažene Djevice Marije koja se štovala kao “Majka Milosrđa“ od davnina. Dakle brigom i odredbom zagrebačkog biskupa Franje Thansija, ivanićka je crkva podignuta, proširena, produljena i uređena 1757. – 1759. Dobila je svoj sadašnji izgled i posvećena je 1759. Glavni oltar dao je podići Franjo Thansi 1762. i od tada je proštenjarska crkva.

Crkva i samostan sv. Ivana Krstitelja[uredi - уреди | uredi izvor]

Franjevački samostan i crkva u Kloštar Ivaniću čine jedinstven spomenički arhitektonski kompleks. Prema svjedočanstvu urezane godine u renesansnom grbu nad glavnim portalom crkve, graditelj crkve i samostana bio je zagrebački biskup Luka Baretin, a svoje je djelo završio 1508. godine. Ova velika gotička crkva, posvećena sv. Ivanu Krstitelju, kasnije je bila barokizirana.

U gotičkom svetištu crkve koja je stradala za II. svjetskoga rata nalaze se pažljivo klesane konzole. Drveni oltari, kipovi i propovjedaonice bili su barokni. Franjevce je u samostan pozvao biskup Luka Baretin, ali su oni već oko sredine 15. st. napustili samostan koji postaje obrambena utvrda u ratovima s Turcima. Samostan i crkva, kao i Kloštar Ivanić, više su puta stradali od Turaka, a najviše štete nanio im je požar izazvan nepažnjom krajiške vojske 1572. godine. Samostan i crkva bili su popravljeni i preuređeni za biskupa Franje Ergeljskoga. U 17. st. opet su došli franjevci koji su temeljito popravili samostan, najviše nastojanjem Elezara Borena. U zvonik crkve bila su postavljena tri lijevana zvona, nabavljene su nove orgulje, postavljeno je još pet oltara, a na crkvi su izmijenjeni prozori i iznova pozlaćeni svi oltari.

Crkveni toranj u Kloštru – osnovica za katastarsku izmjeru[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema odluci još iz 1817. godine, Austrija je izabrala upravo toranj crkve Sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću kao ishodišnu točku za provedbu katastarske izmjere za područje Hrvatske i Slavonije. Toranj je visok 69 metara i vidi se iz mnogih susjednih točaka te je kao takav mogao poslužiti kao polazište trigonometrijske mreže. U odnosu na tu glavnu točku, određeno je i tzv. susjedno ekscentrično geodetsko stajalište koje se nalazi na starom sajmištu u Kloštar Ivaniću. To je masivni stup s metalnim središtem koji se tamo nalazi i danas.

Franjevačka ljekarna[uredi - уреди | uredi izvor]

Uz franjevački samostan u Kloštar Ivaniću veže se još jedan značajni povijesni spomenik: franjevačka ljekarna, jedna od najstarijih u ovom dijelu Hrvatske. Postoje podatci da je u samostanu postojala ljekarna već od 1670. godine. Od 1725. čuva se popis franjevaca ljekarnika i ranarnika. Samostanska ljekarna dobiva 1742. godine status javne ustanove koja služi za zdravstvenu zaštitu naroda.

Veliki zdenac[uredi - уреди | uredi izvor]

U središtu Kloštra nalazi se i seoski središnji zdenac sa zanimljivom nadzemnom arhitekturom. Građen je vjerojatno još za potrebe vojne granice. Zdenac je jedan od vrlo rijetkih povijesno – građevinskih spomenika te vrste u sjevernoj Hrvatskoj.

Knjiga čudesa Blažene Djevice Marije Ivanićke[uredi - уреди | uredi izvor]

Knjiga čudesa Blažene Djevice Marije Ivanićke čuva se danas u župnom arhivu franjevačke crkve u Kloštar Ivaniću. To je velika knjiga uvezena u tvrde korice s kožnim hrptom. Knjigu je pisalo nekoliko autora, a zapisi datiraju od 1757. do 1782. godine. Na domaćem (kajkavskom narječju) zapisano je šezdesetak događaja onog vremena. Knjiga govori o pučkom vjerovanju i pobožnom pouzdanju u Ivanićku Majku Božju te o zdravstvenim, gospodarskim i društvenim prilikama u Kloštar Ivaniću i okolici.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Osnovna škola Braće Radića
  • Dječji vrtić Proljeće

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području općine djeluju dva kulturno umjetnička društva:

  • KUD "Kloštar"
  • KUD "Obreška"

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Biciklistički i nogometni klub

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi i općine Zagrebačke županije
Gradovi

Dugo Selo | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Samobor | Sveta Nedelja | Sveti Ivan Zelina | Velika Gorica | Vrbovec | Zaprešić


Općine


Bedenica | Bistra | Brckovljani | Brdovec | Dubrava | Dubravica | Farkaševac | Gradec | Jakovlje | Klinča Sela | Kloštar Ivanić | Krašić | Kravarsko | Križ | Luka | Marija Gorica | Orle | Pisarovina | Pokupsko | Preseka | Pušća | Rakovec | Rugvica | Stupnik | Žumberak

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj