Peronospora
| Vinova loza | |
|---|---|
| |
| Napadnuti list vinove loze | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Chromalveolata |
| Koljeno: | Heterokonta |
| Razred: | Algašice |
| Red: | Peronosporales |
| Porodica: | Peronosporaceae |
| Rod: | Plasmopara |
| Vrsta: | P. viticola |
| Dvojni naziv | |
| Plasmopara viticola (Berk. & M.A. Curtis) Berl. & De Toni, (1888)[1] | |
| Sinonimi | |
|
Botrytis viticola Berk. & M.A. Curtis, (1848)
| |
Peronospora (latinski: Plasmopara viticola[1]) ili plamenjača je bolest vinove loze koju uzrokuje istoimena gljivica.
Peronospora spada među najštetnije bolesti u vinogradarstvu svijeta.[2]Evropska loza (vitis vinifera), odnosno plemenita loza neće donijeti urod ako se ne zaštiti od peronospore.[3]
Historija[uredi | uredi kod]
Peronospora je bolest prenesena u Evropu (Francusku) oko 1874. iz Sjeverne Amerike.i to podlogama koje su se koristile za razmnožavanje evropske vrste loze (Vitis vinifera). Prve pojave te bolesti na istočnoj obali Jadrana zapažene su 1882. [2]
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Preduvjeti za širenje ove bolesti nastupaju u proljeće kad loza potjera i kad padne dovoljno kiše, i ako je dovoljno toplo da oospore peronospore prokliju.[3]Naime Gljivice prezimljuje u otpalom lišću u obliku oospora, one su otporne na hladnoću, vlagu i sušu. Tokom zime lišće se raspadne te se oospore nađu slobodne na tlu vinograda.[3] Idealni uvjeti za širenje peronospore obično nastuju sredinom maja i traju do 15. juna, kad su temperature tla iznad 8 °C i traju minimalno 24 sata, uz oborine i vlagu na listu u trajanju od minimalno 4 do 6 sati[3], te da je listić loze narastao od 5 do 10 cm.
Peronospora se pojavljuje na svim organima loze. Karakterističniji simptomi bolesti pojavljaju se na lišću, cvijetovima i grozdovima. Prvi znaci bolesti vide se na listovima, kao prozirne pjege, zvane - "uljaste pjege". Unutar tih pjega, s donje strane lista, za vlažnog vremena, stvara se bjeličasta paperjasta prevlaka, koja predstavlja najjasniji simptom peronospore. U kasnijoj fazi zaraženi dijelovi vrlo brzo potamne i sasuše se. Kod grozdova se peronospora pojavljuje od zametanja pa do šaranja bobica. Oboljele mlade bobice, kao i njihove peteljke, pokrivaju se bjeličastim paperjem, u kasnijoj fazi zaražene bobice, mijenjaju boju u plavičastu a zatim potamne, smežuraju se i sasuše.[2]
Danas se uspješna zaštita od peronospore provodi prskanjem zaštitnih sredstava - preventivnim i sisteničnim fungicidima.[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 „Species Fungorum” (engleski). Species Fungorum. Pristupljeno 18. 11. 2014.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Peronospora, plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola)” (hrvatski). Vinogradarstvo. Arhivirano iz originala na datum 2015-12-23. Pristupljeno 18. 11. 2014.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Ivan Pribanić. „Peronospora(Plasmopora viticola, Plamenjača)” (hrvatski). Bilikum. Pristupljeno 18. 11. 2014.[mrtav link]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Peronospora, plamenjača vinove loze Arhivirano 2015-12-23 na Wayback Machine-u (sh)
- Species Fungorum (en)