Karlobag
Karlobag | |
---|---|
![]() | |
Osnovni podaci | |
Županija | Ličko-senjska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001/2011) | 1.019 |
Geografija | |
Koordinate | 44°31′37″N 15°04′12″E / 44.527°N 15.07°E |
Površina | 283 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 53288 Karlobag |
Koordinate: 44° 31′ 37" SGŠ, 15° 04′ 12" IGD
Karlobag (tal. Carlopago) ranije Skris, po G. Vinjaliću) je gradić i općina u Hrvatskom primorju. Nalazi se u tzv. Ličko-senjskoj županiji.
Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]
Grad na jadranskoj obali, u Podvelebitju, u Hrvatskom primorju, granična je općina prema Dalmaciji (Tribanj). Njegova turistička rivijera je duljine 42 km. Smješten je na cestovnom pravcu Rijeka - Ulcinj (Jadranska magistrala), odnosno i na cestovnom pravcu koji vodi prema Gospiću, na Plitvice i prema unutrašnjosti (Karlovac).
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Karlobag imala je 1.019 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:
- Barić Draga - 124
- Baške Oštarije - 30
- Cesarica - 144
- Crni Dabar - 0
- Došen Dabar - 0
- Karlobag - 510
- Konjsko - 7
- Kućišta Cesarička - 12
- Ledenik Cesarički - 27
- Lukovo Šugarje - 79
- Ravni Dabar - 0
- Rodanka
- Staništa - 10
- Sušanj Cesarički - 13
- Vidovac Cesarički - 63.
Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]
Karlobag je općina.
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Turizam
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
Rodio se je Francesco de Suppè koji je bio od 21.2.1862. 1841.god. bio je blagajnik općine Senj i tamo je oženio 11.1.1891. Magdalenu Demelli de Löwensfeld. 1897 postao je prvi austrijski upravitelj Kvarnerskih otoka. !816 ga austrijski car FrancII. postavio U Kotoru za okružnog kapetana. Umro je u Senju 21.2.1834.
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
Od vjerskih objekata, u Karlobagu je kapucinski samostan, zatim crkva Majke Božje žalosne i župna crkva sv. Josipa iz 1713. godine.
Nad Karlobagom se nalaze ruševine utvrde iz srednjeg vijeka ("Fortica").
Kod Karlobaga su i ostatci crkve sv. Karla Boromejskog iz 1615. godine.
U Crkvi sv. Josipa nalazi se zanimljiva slika "Posljednje večere" nepoznatog autora. Po čemu je posebna i vjerojatno jedinstvena u svijetu, uvjeriti će se svi oni koji će posjetiti ovu lijepu crkvu.
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]
Po jednoj teoriji, karlobaški kapucini su osnovali grad Gospić.