Jagodnjak
 Ovo je glavno značenje pojma Jagodnjak. Za druga značenja, v. Jagodnjak (razvrstavanje). |
45°42′05″N 18°35′24″E / 45.7013°N 18.590°E
Jagodnjak / Јагодњак
| |
|---|---|
  Jagodnjak / Јагодњак Jagodnjak / Јагодњак na karti Hrvatske | |
| Regija | Baranja |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Jagodnjak |
| Mikroregija | Baranjska nizina |
| Najbliži (veći) grad | Beli Manastir |
| Površina | 59,16 km² |
| Nadmorska visina | 90 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.7013 N |
| - z. d. | 18.590 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 1.469 / 1.299 / 990 |
| - Gustoća | 25 / 22 / 17 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 557 (2001) |
| Pošta | 31324 |
| Pozivni broj | +385(0)31 |
| Autooznaka | BM |
 Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,
Ulica Borisa Kidriča 100 | |
Jagodnjak (mađ. Kácsfalu [ˈkaːt͡ʃfɒlu]; njem. Katschfeld, čitaj Kačfeld; narodski Kačvala ili Kačvola; ćir. Јагодњак), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Jagodnjak i ujedno sjedište te općine u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.
-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg)
Geografski položaj[uredi | uredi kod]
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je prema sjeverozapadu 26,4 km (preko Bilja) odn. 29,3 km (obilaznicom) od grada Osijeka te prema jugu 18,6 km (preko Bolmana) odn. 20 km (preko Čeminca) od grada Belog Manastira. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po Korenčiću: 86 m). Površina naselja je 59,16 km².
Dijelovi naselja[uredi | uredi kod]
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod Feldbauera Šakarin), Trbićeva Ada i Zornice (kod Korenčića i Feldbauera Zornica).
Ceste[uredi | uredi kod]
Naselje Jagodnjak nalazi se na županijskoj cesti Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/).
Susjedna naselja[uredi | uredi kod]
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s Petlovcem, na sjeveru i sjeveroistoku s Belim Manastirom, na istoku s područjima naselja Čeminac i Novi Čeminac, na jugoistoku s Dardom, a na jugu s rijekom Dravom.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Tabela (2021)[uredi | uredi kod]
| Pregled broja stanovnika po godinama [1][2][3] | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 | 2021 |
| 2167 | 2212 | 2064 | 2282 | 2280 | 2462 | 2381 | 2624 | 2706 | 2678 | 2967 | 2348 | 2259 | 1951 | 1469 | 1299 | 990 |
Grafikon (2021)[uredi | uredi kod]
Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.
Napomene o popisima stanovništva
Naselje Jagodnjak imalo je 2001. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine 2011. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².
Svi zaseoci, navedeni u rubrici Geografski položaj, u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz Korenčićeve knjige, za 1981. godinu iz knjige Ćurčić-Kićoševljeve, a za 1991. iz Hrvatskog enciklopedijskog rječnika. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).
Nacionalni sastav (1991)[uredi | uredi kod]
| Popis 1991. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Srbi | 1.439 | 73.75% | ||
| Hrvati | 296 | 15.17% | ||
| Jugosloveni | 103 | 5.27% | ||
| Mađari | 67 | 3.43% | ||
| Albanci | 6 | 0.30% | ||
| Nijemci | 5 | 0.25% | ||
| Rumuni | 5 | 0.25% | ||
| Muslimani | 3 | 0.15% | ||
| Makedonci | 1 | 0.05% | ||
| Rusi | 1 | 0.05% | ||
| Slovenci | 1 | 0.05% | ||
| Crnogorci | 1 | 0.05% | ||
| neopredijeljeni | 19 | 0.97% | ||
| nepoznato | 4 | 0.20% | ||
| Ukupno: 1.951 | ||||
Nacionalni sastav (2011)[uredi | uredi kod]
Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).[4]
Prezimena stanovnika[uredi | uredi kod]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Jagodnjaku su:
- Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,
a nekad su najčešća prezimena bila:
- Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.[4]
Historija[uredi | uredi kod]
Ime[uredi | uredi kod]
Današnje službeno ime naselje je dobilo 1922. godine po jednoj rudini koja i danas postoji u ataru, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime Kačvala ili Kačvola. To ime nastao je od mađarskog službenog imena Kácsfalu, a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi Nade Miletić Stanić prvi put se spominje 1323. godine pod imenom Terra Kaach. Kasnije mijenja ime u Kachfalua, potom u Kachfalwa i Kacsfala. Nakon dolaska Srba u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime Kačvala. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji Srpske mitropolije u Sremskim Karlovcima i u administraciji Budimske eparhije.
Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena Kács i imenice falu (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: Kácsfalva. Njemački oblik glasi Katschfeld. Prota Mihaldžić tvrdi da je mađarsko ime složenica: Kács (tur. Gač - bježi, spašava se) + mađ. falu (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. kacsa (patka) te da ime Kácsfalu znači Pačje selo.
Etnik[uredi | uredi kod]
Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i ktetik kačvolski.
Feudalci[uredi | uredi kod]
Od 1323. godine, kad se naselje prvi put spominje, pa do 1687. godine, kad se Baranja konačno oslobađa od Turaka, promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije Haršanjske bitke to imanje bilo u okviru Darđanskog vlastelinstva predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla Esterhazija (Eszterházy).
Naseljavanje[uredi | uredi kod]
Godine 1591. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom Čarnojevićevih Srba. Nakon Rakocijevog ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz 1711. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz Slavonije, a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se njemačke porodice katoličke i luteranske vjere. Po popisu iz 1751. godine u naselju ima 80 pravoslavnih domova, 1787. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere (hrvatske i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (nesjedinjene grčke vjere te iliričke i grčke narodnosti), 1846. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, 1900. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.
Privreda[uredi | uredi kod]
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina.
Prema Sudskom registru, u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:
- Ornatus-Zuber d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
- Poljoprivredna zadruga Naše selo u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
- Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
- Komunalno trgovačko društvo (KTD) Gmajna d.o.o. Jagodnjak
- Projekti Jagodnjak d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge
U Jagodnjaku još postoje:
- ambulanta opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
- veterinarska ambulanta Jagodnjak
- poštanski ured HP-PS Osijek; broj pošte 31324
Društvo i kultura[uredi | uredi kod]
Škola[uredi | uredi kod]
U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. mirne reintegracije zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"), koja ima područne škole u Bolmanu i Uglješu.
Crkve[uredi | uredi kod]
|
| |
- Pravoslavna crkva sv. Nikole sagrađena je 1725. godine. Pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Jagodnjak. Crkvena slava je Sveti Nikola (19. XII.)
- Katolička crkva sv. Vendelina izgrađena je 1902. godine. Jagodnjak je filijala Župi Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u Čemincu (Baranjski dekanat).
Udruge[uredi | uredi kod]
U Registar udruga Republike Hrvatske Arhivirano 2019-01-22 na Wayback Machine-u upisano je 13 aktivnih udruga sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: XII/2019):
- Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982.
- Informatička udruga Modul, osnovana 27. VI. 2011.
- Klaster Baranjski kulin, osnovan 27. II. 2013.
- Konjogojska udruga (KU) "Baranjac", osnovana 9. VI. 2013.
- Lovačko društvo (LD) "Jelen" Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997.
- Nogometni klub (NK) "Bratstvo Jagodnjak, osnovan 27. III. 1964.
- Sportsko ribolovno društvo (SRD) "Dravica" Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002.
- Udruga mladih (UM) Jagodnjak, osnovana 27. IV. 2006.
- Udruga "Terapija", osnovana 16. VII. 2018.
- Udruga umirovljenika Jagodnjak, osnovana 4. IX. 2004.
- Udruga žena Romkinja "Romsko srce", osnovana 15. I. 2001.
- Udruga žena "Sretne i spretne", osnovana 3. IV. 2017.
- Udruga Život Jagodnjak, osnovana 14. III. 2014.
Druge organizacije[uredi | uredi kod]
- Pododbor SKD "Prosvjeta" Jagodnjak
- Vijeće srpske nacionalne manjine Opštine Jagodnjak
Manifestacije[uredi | uredi kod]
- Baranjska už'na
- Dan Općine Jagodnjak
- Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).
- Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
- Kulinijada u Jagodnjaku
Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga "Naše selo", a sada Općina Jagodnjak.
Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.
Istaknute ličnosti[uredi | uredi kod]
- Angster, József (Joseph) (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /Pečuj/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj orgulja)
- Balaban, Ljubomir (Ljubiša) (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - Vinkovci, 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
- Beuk, Boško (Gornji Klakar, 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
- Bobera, Dušan (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
- Damjanović, Ljubomir (Jagodnjak, 27. XII. 1954, magistar tehnologije u penziji, autor knjiga "Jagodnjak na Marsu" i "O čemu razmišljaš, Ljubomire?")
- Ribić, Obrad (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)
Ulice[uredi | uredi kod]
- Kruševačka ulica
- Partizanska ulica
- Ulica Borisa Kidriča (glavna)
- Ulica Branka Radičevića
- Ulica Dositeja Obradovića
- Ulica Ive Lole Ribara
- Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
- Ulica Obrada Ribića
- Ulica Vasilja Gaćeše
- Ulica Vladimira Nazora
- Vijenac Nikole Tesle
Izvori i vanjske veze[uredi | uredi kod]
- ↑ DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ↑ DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Općina Jagodnjak
- ↑ DZS: Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx
DZS: Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx - ↑ 4,0 4,1 Acta Croatica: Toponim: Jagodnjak, pristupljeno: 20. X. 2018.
- Baranjska građa
- flajer "Općina Jagodnjak"
- Službene stranice Općine Jagodnjak
- Osječko-baranjska županija: Jagodnjak Arhivirano 2021-11-30 na Wayback Machine-u
- Turistička zajednica Baranje: O Baranji
- Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: Jagodnjak[mrtav link]
- Mirovna grupa Oaza: Svi članci vezani za Jagodnjak
- LAG Baranja: Svi članci vezani za Jagodnjak
