Coordinates: 45°50′38″N 18°38′36″E / 45.843896°N 18.643278°E / 45.843896; 18.643278

Kneževo (Popovac)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Kneževo (Baranja))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja vidjeti: Kneževo (razvrstavanje)

45°50′38″N 18°38′36″E / 45.843896°N 18.643278°E / 45.843896; 18.643278

Karta Hrvatske > Kneževo (plan s ulicama i cestama)
Google maps > Kneževo (područje naselja)
Kneževo / Кнежево
Kneževo / Кнежево na mapi Hrvatske
Kneževo / Кнежево
Kneževo / Кнежево
Kneževo / Кнежево na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Popovac
Mikroregija Karašička aluvijalna nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 17,40 km²
Nadmorska visina 98 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.843896 N
 - z. d. 18.643278 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 970 / 803 / 485
 - Gustoća 56 (2001) st./km²
 - Broj domaćinstava 381 (2001)
Pošta 31302 Kneževo
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM
Dvorac u Kneževu

Kneževo (mađarski Főherceglak [ˈføːhɛrt͡sɛglɒk]; narodski Lak; ćir. Кнежево), naselje u Baranji, u sastavu Općine Popovac, u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Kneževo je smješteno u sjevernom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice.

Udaljeno je prema sjeveru 40,5 km (preko Bilja) ili 44 km (obilaznicom) od grada Osijeka, 9,5 km sjeverno od grada Belog Manastira te 21,4 km južno od Mohača. Od općinskog središta Popovca udaljeno je 5,1 km. Leži na nadmorskoj visini od 98 m. Površina naselja je 17,40 km².

U prošlosti i na nekim popisima stanovništva kao dijelovi naselja Kneževa (odnosno zaseoci) iskazivali su se: Busiklica (1900-1910, 1953-1971), Ciglana (1953-1971), Hatvan (1900-1910, 1953-1971) i Malo Kneževo (1953-1971).[1] Uz nabrojane, Feldbauer navodi i zaseoke Geta i Kislak.[2]

Susjedna naselja[uredi | uredi kod]

Područje naselja Kneževo na zapadu ograničeno je državnom granicom s Mađarskom, odnosno s područjima mađarskih naselja hr:Ivandarda, hr:Šarok, hr:Bezedek i hr:Majš, na sjeveru s područjem naselja Duboševica, na sjeveroistoku s Topoljem, na istoku s Branjinom, na jugoistoku s naseljem Popovac, a na jugu s naseljem Branjin Vrh.

Ceste[uredi | uredi kod]

Državne ceste D7 kod Kneževa gledano s juga prema Udvaru i Mohaču - desno cesta Ž4019
Ulaz u Kneževo s državne ceste D7

Područjem naselja Kneževo prolazi državna cesta D7 (jug-sjever: Osijek - Beli Manastir - Branjin Vrh - Kneževo - Udvar) - slika desno. Dijelom je ta cesta i jugostočna granica područja Kneževa prema području Popovca.

Gledajući s juga prema sjeveru:

  • kod Kneževa se od ceste D7 prema zapadu odvaja županijska cesta Ž4017 koja Osječkom ulicom vodi do centra naselja i ponovo se spaja s D7 (duga 1,763 km) - slika: Ulaz u Kneževo s državne ceste D7,
  • nešto sjevernije prema istoku se odvaja cesta Ž4019 (D7 - Branjina - Podolje - Draž), duga 14,596 km,
  • a još sjevernije, opet prema istoku, i cesta Ž4018 (D7 - Topolje - Draž - Gajić - Batina - D212), duga 18,286 km.

Prometne veze[uredi | uredi kod]

Kneževo je autobusnim vezama povezano s Dražem i usputnim mjestima te s Branjinim Vrhom i Belim Manastirom, a preko Belog Manastira s Osijekom i usputnim mjestima. Te linije danas (2022. godine) održava tvrtka "Arriva Hrvatska".

Od 1968. godine, s prekidom u ratnim godinama, poduzeće "Čazmatrans" održava svakodnevnu liniju Kneževo-Zagreb-Kneževo:[3]

  • 07:00 Kneževo, 07:07 Branjin Vrh, 07:10 Beli Manastir, 07:18 Kozarac, 07:25 Čeminac, 07:40 Darda, 07:45 Mece, 07:50 Bilje, 08:00 Osijek, 08:40 Đakovo, 10:00 Slavonski Brod, 11:25 Kutina i 12:25 Zagreb, Glavni autobusni kolodvor;
  • 16:00 Zagreb, Glavni kolodvor, 19:50 Osijek, 20:00 Bilje, 20:05 Mece, 20:10 Darda, 20:25 Čeminac, 20:32 Kozarac, 20:40 Beli Manastir, 20:43 Branjin Vrh i 20:50 Kneževo.

Nekada je Kneževo bilo povezano uskotračnom željeznicom s Belim Manastirom, kojom je saobraćao vlak zvani "Ćiro", danas rekonstruiran i izložen kao turistička atrakcija u centru Belog Manastira.

Ime naselja[uredi | uredi kod]

Kneževo je dosta dugo bilo pustara, poslije posjed nadvojvode Albrechta, koji je tu preselio sjedište Beljskog vlastelinstva iz Bilja. Zato je mađarsko ime Főherceglak vezano za nadvojvodu: főherceg "nadvojvoda, knez", i lak "naselje, mjesto stanovanja". Lokalno slavensko stanovništvo to ime je skratilo u Lak, a javlja se i u obliku Herceglak.[4] Ime Kneževo naselje je dobilo poslije Prvog svjetskog rata.

Etnik i ktetik[uredi | uredi kod]

Stanovnici Kneževa su Kneževčani (jednina: Kneževčanin, Kneževčanka), a ktetik, odnosno pridjev glasi: kneževački. Hrvatski enciklopedijski rječnik : K-Ln (Zagreb, 2004., str. 122) navodi etnike Kneževljani (Kneževljanin, Kneževljanka) i pridjev kneževski, koji se u lokalnoj sredini ne upotrebljavaju.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Tabela (2021)[uredi | uredi kod]

Pregled broja stanovnika po godinama [5][6][7]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011 2021
0 721 0 0 816 823 0 0 1966 1634 1689 1515 1371 1408 970 803 485
Napomena: "Iskazuje se kao dio naselja od 1869, a od 1948. kao naselje. Podaci za 1880, 1890, 1921. i 1931. sadržani su s naseljem Branjin Vrh. U 1948. sadrži podatke za dijelove naselja Busiklica i Hatvan. U 1900. i 1910. sadrži podatke i za bivše dijelove naselja Foherczeglak, Geta i Kislak, koji su tih godina bili odvojeno iskazani." [2]

Grafikon (2021)[uredi | uredi kod]

Grafikon kretanje broja stanovnika naselja Kneževo od 1857. do 2021.

Nacionalni sastav (1991)[uredi | uredi kod]

Popis 1991.
Hrvati
  
418 29.68%
Srbi
  
411 29.19%
Jugoslaveni
  
290 20.59%
Mađari
  
90 6.39%
Slovenci
  
42 2.98%
Crnogorci
  
16 1.13%
Nijemci
  
16 1.13%
Albanci
  
10 0.71%
Makedonci
  
3 0.21%
Muslimani
  
3 0.21%
Romi
  
2 0.14%
Poljaci
  
1 0.07%
Rusini
  
1 0.07%
ostali
  
1 0.07%
neopredijeljeni
  
61 4.33%
region.opredij.
  
11 0.78%
nepoznato
  
32 2.27%
ukupno: 1.408

Nacionalni sastav (2011)[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2011. godine, u Kneževu su živjela 803 stanovnika. Stanovništvo je pretežito hrvatsko (51%) te srpsko (29%) i mađarsko (8%).[8]

Prezimena stanovnika[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Kneževu su:

  • Mitrović, Stanković, Gajšek, Petrović, Stojanović, Mihajlović, Božić, Horvat, Mikola, Nikolić, Petković, Šenica, Biro, Košalin, Cvetko, Iljazi, Katalinić, Kletuš, Varga, Zekić

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Mihajlović, Horvat, Kovač, Petrović, Kovačević, Todorović, Đurković, Bošnjak, Farkaš, Novak, Pavlović, Balog, Jovanović, Stojanović, Tot, Varga, Ćosić, Babić, Bogdan, Nikolić [8]

Historija[uredi | uredi kod]

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Društvo i kultura[uredi | uredi kod]

Škola[uredi | uredi kod]

  • U Kneževu postoji osmogodišnja Područna škola (PŠ) Osnovne škole (OŠ) Popovac na adresi: 31302 Kneževo, Vijenac Grada Vukovara 18.[9] U njoj se za razrede 1-4 nastava odvija u dva kombinirana razredna odjela, a predmetna nastava odvija se u čistim razrednim odjelima.

Opširnije o školi: Općina Popovac#Osnovna škola Popovac.

Crkva svete Hildegarde
Crkva svetog Đorđa

Crkva[uredi | uredi kod]

Pošta[uredi | uredi kod]

  • U Kneževu postoji ured Hrvatske pošte na adresi Trg Darka Drevenšeka 7. Od 1.7.2022. poštanski ured radi: ponedjeljak, srijeda i petak od 12:00 do 15:00 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-758).

Udruge[uredi | uredi kod]

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je 10 udruga (+ jedna brisana) sa sjedištem u Kneževu (stanje: X/2022):

  1. Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) "Kneževo", osnovano 17.01.2001. (Radnička 1)
  2. Kneževo, udruga osnovana 13.12.2020. (Radnička 12) - Cilj udruge: "promicanje, razvitak i unapređenje mjesta Kneževo; promicanje kulture, povijesti, sporta, zaštite okoliša; očuvanje kulturno-povijesne tradicije i građevinske baštine; gastro i botaničke tradicije"
  3. Lovačko društvo (LD) "Belje" Kneževo, osnovano 27.02.1948. (Radnička 10)
  4. Nogometni klub (NK) "Belje" Kneževo, osnovano 25.06.1975. (Park Marije Kristine 4)
  5. Nogometni klub (NK) Belje veterani, osnovan 18.10.2019. (Željeznička 5)
  6. Svjetlo nade, osnovano 10.04.2013. (Graničarska 24)
  7. Športsko-ribolovna [10] udruga (ŠRU) "Belje", osnovana 15.03.1998. (Industrijska 10)
  8. Udruga "Ivančica", osnovana 02.02.2001. (Vijenac grada Vukovara 3)
  9. Udruga "MIG", osnovana 04.02.2006. (Radnička 1)
  10. Udruga mladih Kneževo (UMK), osnovana 21.09.2002. (Radnička 1)

  • Udruga žena "Hrvatsko srce" Kneževo, osnovana 01.03.2001, brisana 17.05.2019.

Manifestacije[uredi | uredi kod]

Sport[uredi | uredi kod]

Istaknute osobe[uredi | uredi kod]

  • Imre Ruff (Kneževo, 1938. - Budimpešta, 1990), mađarski kemičar, "baranjski Tesla"
  • Milan Šarić (Popovac, 1951), matematičar i matematički pisac, (su)autor deset matematičkih knjiga (slika), godinama živio u Kneževu (do 2020. g.)

Ulice[uredi | uredi kod]

  • Graničarska ulica
  • Industrijska ulica
  • Osječka ulica
  • Park Marije Christine / Park Marije Kristine; Perivoj Marije Christine / Perivoj Marije Kristine
  • Petrijevačka ulica
  • Radnička ulica
  • Trg Darka Drevenšeka
  • Ulica Antuna Starčevića
  • Ulica Gorana Potnešila
  • Ulica Rade Končara
  • Vijenac grada Vukovara
  • Željeznička ulica

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Izvori i vanjske veze[uredi | uredi kod]

  1. Baranjska građa#Korenčić
  2. 2,0 2,1 Baranjska građa#Feldbauer
  3. Rajko Cicak: Najstarija autobusna linija iz Baranje je Kneževo-Zagreb, a nakon 40 godina funkcionira i danas. m.facebook.com/BaranjaMedija.hr, posjet: 13. XI. 2022.
  4. Krešimir Međeral-Sučević: "Usporedni pregled hrvatskih (zapravo: srpskohrvatskih, op. ur.) i mađarskih baranjskih ojkonima", Folia onomastica croatica 15 (2006)
  5. DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  6. DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Kneževo
  7. DZS: Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx
    DZS: Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx
  8. 8,0 8,1 Acta Croatica: Toponim: Kneževo, pristupljeno: 23. X. 2022. U ovom izvoru, za razliku od službenog DZS-a, kao broj stanovnika navodi se 810.
  9. To je adresa iz Statuta Osnovne škole Popovac. U Telefonskom imeniku Tportal.hr, međutim, stoji adresa: Perivoj Marije Christine BB.
  10. U izvoru: Športsko ribolovna...

Šabloni[uredi | uredi kod]