Prijeđi na sadržaj

Kneževo (Popovac)

(Preusmjereno sa stranice Kneževo (Baranja))
Za ostala značenja vidjeti: Kneževo (razvrstavanje)

45°50′38″N 18°38′36″E / 45.843896°N 18.643278°E / 45.843896; 18.643278

Karta Hrvatske > Kneževo (plan s ulicama i cestama)
Google maps > Kneževo (područje naselja)
Kneževo / Кнежево
Kneževo / Кнежево na mapi Hrvatske
Kneževo / Кнежево
Kneževo / Кнежево
Kneževo / Кнежево na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Popovac
Mikroregija Karašička aluvijalna nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 17,40 km²
Nadmorska visina 98 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.843896 N
 - z. d. 18.643278 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 970 / 803 / 485
 - Gustoća 56 (2001) st./km²
 - Broj domaćinstava 381 (2001)
Pošta 31302 Kneževo
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM
Dvorac u Kneževu

Kneževo (mađarski Főherceglak [ˈføːhɛrt͡sɛglɒk]; narodski Lak; ćir. Кнежево), naselje u Baranji, u sastavu Općine Popovac, u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Kneževo je smješteno u sjevernom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Leži na nadmorskoj visini od 98 m. Površina naselja je 17,40 km².

U sjeveroistočnom i istočnom dijelu područja naselja Kneževo nalazi se šuma Busiklica, a sjevernim, sjeveroistočnim i istočnom rubom toga područja proteže se kanal Borza.

Udaljenost od okolnih naselja

[uredi | uredi kod]

Kneževo je udaljeno prema sjeveru 40,5 km (preko Bilja) ili 44 km (obilaznicom) od grada Osijeka, 9,5 km sjeverno od grada Belog Manastira te 21,4 km južno od Mohača. Od općinskog središta Popovca udaljeno je 5,1 km.

Zaseoci

[uredi | uredi kod]

U prošlosti i na nekim popisima stanovništva kao dijelovi naselja Kneževa (odnosno zaseoci) iskazivali su se: Busiklica (1900-1910, 1953-1971), Ciglana (1953-1971), Hatvan (1900-1910, 1953-1971) i Malo Kneževo (1953-1971).[1] Uz nabrojane, Feldbauer navodi i zaseoke Geta i Kislak.[2]

Susjedna naselja

[uredi | uredi kod]

Područje naselja Kneževo na zapadu ograničeno je državnom granicom s Mađarskom, odnosno s područjima mađarskih naselja hr:Ivandarda, hr:Šarok, hr:Bezedek i hr:Majš, na sjeveru s područjem naselja Duboševica, na sjeveroistoku s Topoljem, na istoku s Branjinom, na jugoistoku s naseljem Popovac, a na jugu s naseljem Branjin Vrh.

Ceste

[uredi | uredi kod]
Državne ceste D7 kod Kneževa gledano s juga prema Udvaru i Mohaču - desno cesta Ž4019
Ulaz u Kneževo s državne ceste D7

Područjem naselja Kneževo prolazi državna cesta D7 (jug-sjever: Osijek - Beli Manastir - Branjin Vrh - Kneževo - Udvar) - slika desno. Dijelom je ta cesta i jugostočna granica područja Kneževa prema području Popovca.

Gledajući s juga prema sjeveru:

  • kod Kneževa se od ceste D7 prema zapadu odvaja županijska cesta Ž4017 koja Osječkom ulicom vodi do centra naselja i ponovo se spaja s D7 (duga 1,763 km) - slika: Ulaz u Kneževo s državne ceste D7,
  • nešto sjevernije prema istoku se odvaja cesta Ž4019 (D7 - Branjina - Podolje - Draž), duga 14,596 km,
  • a još sjevernije, opet prema istoku, i cesta Ž4018 (D7 - Topolje - Draž - Gajić - Batina - D212), duga 18,286 km.

Prometne veze

[uredi | uredi kod]

Kneževo je autobusnim vezama povezano s Dražem i usputnim mjestima te s Branjinim Vrhom i Belim Manastirom, a preko Belog Manastira s Osijekom i usputnim mjestima. Te linije danas (2022. godine) održava tvrtka "Arriva Hrvatska".

Od 1968. godine, s prekidom u ratnim godinama, poduzeće "Čazmatrans" održava svakodnevnu liniju Kneževo-Zagreb-Kneževo:[3]

  • 07:00 Kneževo, 07:07 Branjin Vrh, 07:10 Beli Manastir, 07:18 Kozarac, 07:25 Čeminac, 07:40 Darda, 07:45 Mece, 07:50 Bilje, 08:00 Osijek, 08:40 Đakovo, 10:00 Slavonski Brod, 11:25 Kutina i 12:25 Zagreb, Glavni autobusni kolodvor;
  • 16:00 Zagreb, Glavni kolodvor, 19:50 Osijek, 20:00 Bilje, 20:05 Mece, 20:10 Darda, 20:25 Čeminac, 20:32 Kozarac, 20:40 Beli Manastir, 20:43 Branjin Vrh i 20:50 Kneževo.

Nekada je Kneževo bilo povezano uskotračnom željeznicom s Belim Manastirom, kojom je saobraćao vlak zvani "Ćiro", danas rekonstruiran i izložen kao turistička atrakcija u centru Belog Manastira.

Ime naselja

[uredi | uredi kod]

Kneževo je dosta dugo bilo pustara, poslije posjed nadvojvode Albrechta, koji je tu preselio sjedište Beljskog vlastelinstva iz Bilja. Zato je mađarsko ime Főherceglak vezano za nadvojvodu: főherceg "nadvojvoda, knez", i lak "naselje, mjesto stanovanja". Lokalno slavensko stanovništvo to ime je skratilo u Lak, a javlja se i u obliku Herceglak.[4] Ime Kneževo naselje je dobilo poslije Prvog svjetskog rata.

Etnik i ktetik

[uredi | uredi kod]

Stanovnici Kneževa su Kneževčani (jednina: Kneževčanin, Kneževčanka), a ktetik, odnosno pridjev glasi: kneževački. Hrvatski enciklopedijski rječnik : K-Ln (Zagreb, 2004., str. 122) navodi etnike Kneževljani (Kneževljanin, Kneževljanka) i pridjev kneževski, koji se u lokalnoj sredini ne upotrebljavaju.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Tabela (2021)

[uredi | uredi kod]
Pregled broja stanovnika po godinama [5][6][7]
18571869188018901900191019211931194819531961197119811991200120112021
07210081682300196616341689151513711408970803485
Napomena: "Iskazuje se kao dio naselja od 1869, a od 1948. kao naselje. Podaci za 1880, 1890, 1921. i 1931. sadržani su s naseljem Branjin Vrh. U 1948. sadrži podatke za dijelove naselja Busiklica i Hatvan. U 1900. i 1910. sadrži podatke i za bivše dijelove naselja Foherczeglak, Geta i Kislak, koji su tih godina bili odvojeno iskazani." [2]

Grafikon (2021)

[uredi | uredi kod]

Grafikon kretanje broja stanovnika naselja Kneževo od 1857. do 2021.

Nacionalni sastav (1991)

[uredi | uredi kod]
Popis 1991.
Hrvati
 
418 29.68%
Srbi
 
411 29.19%
Jugoslaveni
 
290 20.59%
Mađari
 
90 6.39%
Slovenci
 
42 2.98%
Crnogorci
 
16 1.13%
Nijemci
 
16 1.13%
Albanci
 
10 0.71%
Makedonci
 
3 0.21%
Muslimani
 
3 0.21%
Romi
 
2 0.14%
Poljaci
 
1 0.07%
Rusini
 
1 0.07%
ostali
 
1 0.07%
neopredijeljeni
 
61 4.33%
region.opredij.
 
11 0.78%
nepoznato
 
32 2.27%
ukupno: 1.408

Nacionalni sastav (2011)

[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2011. godine, u Kneževu su živjela 803 stanovnika. Stanovništvo je pretežito hrvatsko (51%) te srpsko (29%) i mađarsko (8%).[8]

Prezimena stanovnika

[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Kneževu su:

  • Mitrović, Stanković, Gajšek, Petrović, Stojanović, Mihajlović, Božić, Horvat, Mikola, Nikolić, Petković, Šenica, Biro, Košalin, Cvetko, Iljazi, Katalinić, Kletuš, Varga, Zekić

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Mihajlović, Horvat, Kovač, Petrović, Kovačević, Todorović, Đurković, Bošnjak, Farkaš, Novak, Pavlović, Balog, Jovanović, Stojanović, Tot, Varga, Ćosić, Babić, Bogdan, Nikolić [8]

Historija

[uredi | uredi kod]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Privrednu osnovu Kneževa čine ratarstvo, stočarstvo i proizvodnja poljoprivrednih strojeva i opreme, a nekad i ugostiteljstvo i trgovina. U samom naselju nalazi se TOS - Tvornica opreme i strojeva (nekad u sastavu PIK-a Belje), a na području naselja Kneževo: Farma Malo Kneževo (sjeverno od Kneževa), Farma Podlugovi (sjeveroistočno od Kneževa uz šumu Busiklicu) i Farma Hatvan (jugozapadno od Kneževa). U Kneževu je bilo i sjedište Radne organizacije Poljoprivreda Kneževo u sastavu SOUR-a PIK Belje. Danas je to (2004. godine) Pogon Poljoprireda Kneževo u sastavu firme Belje d.d.

Tik uz lijevi rub državne ceste D7, na njezinom ulasku u šumu Busiklicu s juga (tj. smjerom prema graničnom prijelazu Duboševica-Udvar), nalazi se lovački dom Lovačkog društva "Belje" Duboševica.

U Kneževu je registrirano preko 20 malih privrednih subjekata.[9]

Društvo i kultura

[uredi | uredi kod]

Škola

[uredi | uredi kod]
  • U Kneževu postoji osmogodišnja Područna škola (PŠ) Osnovne škole (OŠ) Popovac na adresi: 31302 Kneževo, Vijenac Grada Vukovara 18.[10] U njoj se za razrede 1-4 nastava odvija u dva kombinirana razredna odjela, a predmetna nastava odvija se u čistim razrednim odjelima.

Opširnije o školi: Općina Popovac#Osnovna škola Popovac.

Crkva svete Hildegarde
Crkva svetog Đorđa

Crkva

[uredi | uredi kod]

Pošta

[uredi | uredi kod]
  • U Kneževu postoji neredoviti ured Hrvatske pošte s poštanskim brojem 31302 na adresi Trg Darka Drevenšeka 7. Od 1.7.2022. poštanski ured radi: ponedjeljak, srijeda i petak od 12:00 do 15:00 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-758).

Udruge

[uredi | uredi kod]

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je 10 udruga (+ jedna brisana) sa sjedištem u Kneževu (stanje: X/2022):

  1. Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) "Kneževo", osnovano 17.01.2001. (Radnička 1)
  2. Kneževo, udruga osnovana 13.12.2020. (Radnička 12) - Cilj udruge: "promicanje, razvitak i unapređenje mjesta Kneževo; promicanje kulture, povijesti, sporta, zaštite okoliša; očuvanje kulturno-povijesne tradicije i građevinske baštine; gastro i botaničke tradicije"
  3. Lovačko društvo (LD) "Belje" Kneževo, osnovano 27.02.1948. (Radnička 10)
  4. Nogometni klub (NK) "Belje" Kneževo, osnovano 25.06.1975. (Park Marije Kristine 4)
  5. Nogometni klub (NK) Belje veterani, osnovan 18.10.2019. (Željeznička 5)
  6. Svjetlo nade, osnovano 10.04.2013. (Graničarska 24)
  7. Športsko-ribolovna [11] udruga (ŠRU) "Belje", osnovana 15.03.1998. (Industrijska 10)
  8. Udruga "Ivančica", osnovana 02.02.2001. (Vijenac grada Vukovara 3)
  9. Udruga "MIG", osnovana 04.02.2006. (Radnička 1)
  10. Udruga mladih Kneževo (UMK), osnovana 21.09.2002. (Radnička 1)

  • Udruga žena "Hrvatsko srce" Kneževo, osnovana 01.03.2001, brisana 17.05.2019.

Manifestacije

[uredi | uredi kod]

Sport

[uredi | uredi kod]

Značajne osobe

[uredi | uredi kod]
  • Josip Balatinac (fudbaler) (1979), hrvatski nogometaš
  • Imre Ruff (1938–1990), mađarski kemičar, "baranjski Tesla"
  • Milan Šarić (1951), matematičar i matematički pisac, (su)autor deset matematičkih knjiga (slika), godinama živio u Kneževu (do 2020. g.)

Ulice

[uredi | uredi kod]
  • Graničarska ulica
  • Industrijska ulica
  • Osječka ulica
  • Park Marije Christine / Park Marije Kristine; Perivoj Marije Christine / Perivoj Marije Kristine
  • Petrijevačka ulica
  • Radnička ulica
  • Trg Darka Drevenšeka
  • Ulica Antuna Starčevića
  • Ulica Gorana Potnešila
  • Ulica Rade Končara
  • Vijenac grada Vukovara
  • Željeznička ulica

Znamenitosti i zanimljivosti

[uredi | uredi kod]

Izvori i vanjske veze

[uredi | uredi kod]