Korisnik:Belirac/Izvori

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Izvori (razvrstavanje).

Ovo je popis izvora kojima se služe sastavljači križaljki odn. ukrštenica. Taj popis može poslužiti i za referenciranje s pojedinih stranica Wikipedije kad se želi reći odakle potječe neki podatak ili kad se čitaoca želi uputiti na dalje istraživanje.

Izvori su navedeni pod uobičajenim kraticama, nazivima ili prezimenima autora.

U perspektivi ovo bi mogao postati popis svih takvih izvora: atlasa, enciklopedija, imenika, leksikona, priručnika, rječnika, itd.

Opći priručnici[uredi | uredi kod]

An-Gold[uredi | uredi kod]

Vladimir Anić, Ivo Goldstein: Rječnik stranih riječi (Drugo izdanje), Novi Liber, Zagreb, 2002.

ARJ[uredi | uredi kod]

Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1881-1976..

Anić[uredi | uredi kod]

Vladimir Anić: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1998.

Atlas Hrvatske[uredi | uredi kod]

Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.

Atlas Slovenije[uredi | uredi kod]

Atlas Slovenije, Mladinska knjiga i Geodetski zavod SR Slovenije, Ljubljana, 1985.

Atlas svijeta[uredi | uredi kod]

Atlas svijeta, JLZ, Zagreb, 1974.

Brodnjak[uredi | uredi kod]

Vladimir Brodnjak: Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, NIRO "Školske novine", Hrvatska sveučilišna naklada", Zagreb, 1992.

CD-atlas[uredi | uredi kod]

Microsoft Encarta 96 World Atlas

Ćirilovljev RNR[uredi | uredi kod]

Jovan Ćirilov: Rečnik novih reči (Reči, izrazi i značenja nastali u srpskohrvatskom jeziku posle drugog svetskog rata), Narodna knjiga, Beograd, 1982.

EB[uredi | uredi kod]

Enciklopedija Britanika (4-5), Narodna knjiga i Politika, Beograd, 2005.

EFK[uredi | uredi kod]

Enciklopedija fizičke kulture, JLZ, Zagreb, 1975-1977.

EGLJ[uredi | uredi kod]

Jovan Đ. Marković: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, Svjetlost, Sarajevo, 1990.

EJ[uredi | uredi kod]

Enciklopedija Jugoslavije (1-6, A-Katl-), JLZ, Zagreb, 1980-1990.

ELZ[uredi | uredi kod]

Opća enciklopedija JLZ (1-8, Dopunski svezak), JLZ, Zagreb, 1977-1988.

EON[uredi | uredi kod]

Enciklopedija opća i nacionalna (1-2), Pro leksis i Večernji list, Zagreb, 2005.

Fauna Evrope[uredi | uredi kod]

Dr Harry Garms, dr Leo Born: Fauna Evrope (priručnik za određivanje), Mladinska knjiga, Ljubljana, 1981.

Filmovnica[uredi | uredi kod]

Tomislav Pejić: Filmovnica : igrani filmovi 1896-1986 (knjiga prva, A-L), Samobor, 1986.

Filmska[uredi | uredi kod]

Filmska enciklopedija, JLZ, Zagreb, 1986-1990.

HBL[uredi | uredi kod]

Hrvatski biografski leksikon (1-7), JLZ, Zagreb, 1983-2009.

HE[uredi | uredi kod]

Hrvatska enciklopedija (1-7), Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, ???-2005.

HER[uredi | uredi kod]

Hrvatski enciklopedijski rječnik (1-12), Zajedničko izdanje: EPH d.o.o. Zagreb i Novi Liber d.o.o. Zagreb, 2004.

HOL[uredi | uredi kod]

Hrvatski obiteljski leksikon (1-9), EPH d.o.o. i Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005.

IMJ[uredi | uredi kod]

Božidar Đorđević, Bogoljub Vasić: Imenik mesta u Jugoslaviji, Službeni list SFRJ, Beograd, 1973.

Klaić[uredi | uredi kod]

Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi (Tuđice i posuđenice), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1978.

Klajnov RNR[uredi | uredi kod]

Ivan Klajn: Rečnik novih reči, Matica srpska, Novi Sad, 1992.

Klajn-Šipka[uredi | uredi kod]

Ivan Klajn - Milan Šipka: Veliki rečnik stranih reči i izraza, "Prometej", Novi Sad, 2008.

Ko je ko[uredi | uredi kod]

Jugoslovenski savremenici - Ko je ko u Jugoslaviji, Hronometar, Beograd, 1970.

Leksikon JLZ[uredi | uredi kod]

Leksikon JLZ, JLZ, Zagreb, 1974.

LJM[uredi | uredi kod]

Leksikon jugoslavenske muzike (1-2), JLZ, Zagreb, 1984.

LNH[uredi | uredi kod]

Božidar Feldbauer: Leksikon naselja Hrvatske (I-II), Mozaik knjiga, Zagreb, 2004-2005.

LPSRH[uredi | uredi kod]

Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske, Institut za jezik i Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.

MEP[uredi | uredi kod]

Mala enciklopedija Prosveta (Opšta enciklopedija, treće izdanje). Prosveta, Beograd, 1978.

Minerva[uredi | uredi kod]

Leksikon Minerva (Praktični priručnik za modernog čovjeka), Minerva nakladna knjižara, zagreb, 1936.

Minervin RNR[uredi | uredi kod]

Dunja Brozović-Rončević, Alemko Gluhak, Vesna Muhvić-Dimanovski, Lelija i Branko Sočanac: Minervin rječnik novih riječi (Mali vodič kroz nove riječi i pojmove u hrvatskim glasilima), Minerva, Zagreb, 1996.

Mitologija[uredi | uredi kod]

Richard Cavendish, Trevor O. Ling: Mitologija (Ilustrirana enciklopedija), Založba Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb, 1990.

Moskovljević[uredi | uredi kod]

Dr Miloš S. Moskovljević: "Rečnik savremenog srpskohrvatskog književnog jezika s jezičkim savetnikom", Apolon, Beograd, 1990.

Muslimanska imena[uredi | uredi kod]

Dr Ismet Smailović: "Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini", Sarajevo, 1977.

Muzička[uredi | uredi kod]

Muzička enciklopedija (1-3), JLZ, Zagreb, 1971-1977.

Otaševićev RNR[uredi | uredi kod]

Đorđe Otašević: Rečnik novih i nezabeleženih reči, Enigmatski savez Srbije, Beograd, 1999.

Popularna enciklopedija[uredi | uredi kod]

Popularna enciklopedija, BIGZ, Beograd, 1976.

Pravoslavni rečnik[uredi | uredi kod]

Veliki pravoslavni bogoslovski enciklopedijski rečnik (tom I), Pravoslavna reč, Novi Sad, 2000.

"Pravoslavna encikopedija"(Veliki pravoslavni bogoslovski enciklopedijski recnik)je objavljena u dva toma 2000.godine u izdanju Izdavackog preduzeca Pravoslavna rec iz Novog Sada.Za ovo izdanje izdavac je te godine dobio priznanje "IZDAVACKI PODUHVAT GODINE", na Medjunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Monografija sadrzi objasnjenja svih pojmova bogoslovskog,crkveno-prakticnog i istorijskog karaktera koji se ticu Pravoslavne crkve,njenog ucenja i zivota,a sastavljena je na osnovu najboljih istrazivanja u oblasti bogoslovskog znanja. Enciklopedija je prevod sa ruskog jezika. Stampana je na cirilici. Obim 1.000 stranica. Format 20,5 x 29,5. Stampa u koloru. Tvrd povez. Visokokvalitetan papir.

RMS[uredi | uredi kod]

Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika (1-6), Matica srpska - Matica hrvatska (1-3), Novi Sad, Zagreb (1-3), 1967-1976.

RSANU[uredi | uredi kod]

Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika (A-pokupiti, 1-21), SANU, Beograd, 1959-2019.

SES[uredi | uredi kod]

Советский ециклопедический словарь, Советская ециклопедия, Moskva, 1990.

Simeon[uredi | uredi kod]

Rikard Simeon: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.

Sinonimi[uredi | uredi kod]

Miodrag S. Lalević: Sinonimi i srodnereči srpskohrvatskog jezika, Leksikografski zavod Sveznanje, Beograd, 1974.

Skok[uredi | uredi kod]

Petar Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1-4), JLZ, Zagreb, 1971.

Spalatin[uredi | uredi kod]

Leonardo Spalatin: Englesko-hrvatskosrpski i hrvatskosrpsko-engleski prirodoslovni rječnik s rječnikom izgovora, SNL, Zagreb, 1980.

Šahovska[uredi | uredi kod]

Harry Golombek: Šahovska enciklopedija, Prosvjeta, Zagreb, 1980.

Šimundić[uredi | uredi kod]

Mate Šimundić: Rječnik osobnih imena, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988.

Turcizmi[uredi | uredi kod]

Abdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku (Četvrto izdanje), Svjetlost, Sarajevo, 1979.

Vukov rječnik[uredi | uredi kod]

Vuk Stefanović Karadžić: Srpski rječnik (1852), "Prosveta", Beograd, 1986. (reprint)

Vujaklija[uredi | uredi kod]

Milan Vujaklija: Leksikon stranih reči i izraza (Četvrto dopunjeno i redigovano izdanje), Prosveta, Beograd, 1991.

Zamarovski[uredi | uredi kod]

Vojtech Zamarovsky: Junaci antičkih mitova (Leksikon grčke i rimske mitologije), Školska knjiga, Zagreb, 1973.

Rječnici kratica[uredi | uredi kod]

Bugarske kratice[uredi | uredi kod]

Лилия Крумова, Мария Чоролеева: "Речник на съкращенията в българския език", Наука и искуство, София, 1983.

Engleske kratice[uredi | uredi kod]

J. W. Gurnett, C. H. J. Kyte: "Cassell's Dictionary of Abbreviations", Cassell, London, 1979.

Njemačke kratice[uredi | uredi kod]

Hermann Lichtenstern: "Lexikon der Abkürzungen", Wilhelm Heyne Verlag, München, 1974.

Mađarić[uredi | uredi kod]

Dr Juraj Mađarić, Miroslav Mađarić: "Leksikon kratica iz saobraćaja, vanjske trgovine i osiguranja", Centar za informacije i publicitet", zagreb, 1979.

Ruske kratice[uredi | uredi kod]

Д. И. Алексеев, И. Г. Гозман, Г. В. Сахаров: "Словарь русского языка", Русский язык, Москва, 1983.

Zidar[uredi | uredi kod]

Josip Zidar: Rečnik jugoslovenskih skraćenica, Međunarodna politika, Beograd, 1971.

Dvojezični rječnici[uredi | uredi kod]

Bujas[uredi | uredi kod]

Željko Bujas: Hrvatsko ili srpsko-engleski enciklopedijski rječnik (A-N), Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983-1989.

Divković[uredi | uredi kod]

Mirko Divković: Latinsko-hrvatski rječnik za škole, Zagrev, 1900. (reprint 1980)

Filipović[uredi | uredi kod]

Rudolf Filipović: Englesko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

Jurančič[uredi | uredi kod]

Janko Jurančič: Hrvatskosrpsko-slovenski rječnik (Treće, znatno prošireno izdanje), Državna založba Slovenije, Ljubljana, 1986.

Enigmatski priručnici[uredi | uredi kod]

Čvorov ER3[uredi | uredi kod]

Franjo Tušek (urednik): Enigmatski rječnik 3 (Prvi svezak), Čvor, Bjelovar, 1990.

ER2[uredi | uredi kod]

Stjepan Horvat: Enigmatski rječnik 2 (1), Čvor, Bjelovar, 1973.

ER3[uredi | uredi kod]

Stjepan Horvat: Enigmatski rječnik 2 (1), Čvor, Bjelovar, 1977.

ER4[uredi | uredi kod]

Radoš Pušonjić: Enigmatski rječnik 2 (1), Čvor, Bjelovar, 1976.

ER5[uredi | uredi kod]

Branko Polić: Enigmatski rječnik 5 (1-5), Čvor, Bjelovar, 1980-1982.

ER6[uredi | uredi kod]

Tomislav Pejić (urednik): Enigmatski rječnik 6 (1-12), Čvor, Bjelovar, 1984-1991.

ER7[uredi | uredi kod]

Franjo Tušek (urednik): Enigmatski rječnik 7 (1), Čvor, Bjelovar, 1991.

Inicijali[uredi | uredi kod]

Popis inicijala, Rebus, Osijek, 1958.

Jovičićev ER3[uredi | uredi kod]

Radojica Jovičić: Zagonetački rječnik sa tri slova, Beograd, 1971.

Jovičićev ER4[uredi | uredi kod]

Radojica Jovičić: Zagonetački rječnik sa četiri slova, Beograd, 1970.

Kr[uredi | uredi kod]

Zapisi iz raznih (i starih) križaljki / ukrštenica

LZJ[uredi | uredi kod]

Stjepan Horvat: Leksikon zagonetača Jugoslavije, Čvor, Bjelovar,

Odostražnik 5[uredi | uredi kod]

(Jovan Nedić): Odostražnik 5 (A-Ž), Čvor, Bjelovar 1982.

Priručnik za odgonetače[uredi | uredi kod]

Stjepan Horvat: Priručni za odgonetače, Čvor, Banjaluka (Bjelovar!), 1976.

Tošićev ER5[uredi | uredi kod]

Miodrag Tošić: Rečnik 5 (I), Beograd, 2001.

Žugićev ER3[uredi | uredi kod]

Stanko Žugić: Troslovni enigmatski rečnik, Beograd, 1997.

Žugićev ER4[uredi | uredi kod]

Stanko Žugić: Četveroslovni rečnik-podsetnik, Udruženje enigmata "Vuk Karadžić", Beograd, 1997.