Petlovac

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Koordinate: 45°45′31″N 18°31′41″E / 45.758611°N 18.528056°E / 45.758611; 18.528056

Petlovac
Petlovac is located in Hrvatska
Petlovac
Petlovac
Petlovac na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Petlovac
Mikroregija Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 18,96 km²
Nadmorska visina 94 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.758611 N
 - z. d. 18.528056 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 801 / 714
 - Gustoća 42 / 38 st./km²
 - Broj domaćinstava 267
Pošta 31321 Petlovac
Pozivni broj 031
Autooznaka BM

Petlovac (narodski Sentivanj, mađarski Baranyaszentistván [ˈbɒrɒɲɒsɛntiʃtvaːn]), naselje i sjedište istoimene Općine Petlovac Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).

Geografski položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Petlovac je smješten u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je 7,7 km zapadno od Belog Manastira, 39,7 km od Osijeka (preko Bilja i Belog Manastira), 37,3 od Osijeka (preko Bilja i Bolmana), 17,3 km od Belišća, 21,1 km od Valpova i 10,9 km od Beremenda u Mađarskoj.

Ceste[uredi - уреди | uredi izvor]

Nalazi se na križištu državne ceste D517 (D7 /Beli Manastir/ - Širine - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo - Belišće - D34 /Valpovo/) i županijske ceste Ž4034 (Luč - Petlovac /D517/). Kroz naselje državna cesta prolazi Ulicom Zvonka Brkića, Ulicom Rade Končara i Ulicom Josipa Kraša.

Susjedna naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje naselja Petlovac ograničeno je sa zapada mađarskom granicom, s jugozapada područjem naselja Baranjsko Petrovo Selo, s juga područjem naselja Bolman, s istoka područjem naselja Sudaraž i Beli Manastir, sa sjeveroistoka područjem naselja Širine i sa sjevera područjem naselja Luč.

Područje naselja Zeleno Polje potpuno je okruženo područjem naselja Petlovac i nalazi se kao enklava u zapadnom dijelu područja naselja Petlovac.

Prometne veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Autobusnim vezama Petlovac je povezan je s Belim Manastirom i Osijekom. Nekada je bio stanica na željezničkoj pruzi Beli Manastir - Baranjsko Petrovo Selo, na kojoj je promet ukinut 31. VII. 1966. godine, a pruga je u potpunosti demontirana.

Ime naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Mađarsko ime Baranyaszentistván je patrocinij, dok se ime Petlovac povezuje s apelativom "pijetao" (odn. "petao").[1] Mađarsko ime može se prevesti kao "Baranjski Sveti Ištvan" (odn. "Baranjski Sveti Stjepan" ili "Baranjski Sveti Stevan"). Od mađarskog imena nastalo je narodsko ime Sentivanj, koje se npr. upotrebljavalo u susjednom Bolmanu.

Ekavsko ime Petlovac naselje je dobilo poslije Prvog svjetskog rata. Stariji stanovnici Bolmana, koji su ijekavci, to su ime izgovarali Pijetlovac, sve dok se nisu naviknuli na službeno ime.[2]

Etnik i ktetik[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovnici Petlovca su Petlovčani (jednina: Petlovčanin, Petlovčanka), a ktetik, odnosno pridjev glasi: petlovački.[3]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Tabela (2011)[uredi - уреди | uredi izvor]

Pregled broja stanovnika po godinama[4] [5]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
820 864 846 882 927 962 1.196 1.244 869 906 1.167 1.000 940 1.012 801 714

Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u istoimeno samostalno naselje Zeleno Polje.

Grafikon (2011)[uredi - уреди | uredi izvor]

Grafikon kretanje broja stanovnika Petlovca od 1857. do 2011.

Prezimena stanovnika[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Petlovcu su:

  • Novak, Grgan, Pavlic, Kuček, Bašnec, Horvat, Sklepić, Kolarić, Mavrin, Baranašić, Dodlek, Mesar, Canjko, Dominić, Jalšovec, Markan, Mustač, Gregorić, Kos, Kraljić,

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Horvat, Kovač, Novak, Bašnec, Mesar, Mikec, Barić, Canjko, Dodlek, Grgan, Hegeduš, Kolarić, Labazan, Tota, Turk, Bergovec, Kos, Kožić, Kuček, Lovrenčić.[6]

Nacionalni sastav (1991)[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis 1991.
Hrvati
  
609 78.17%
Mađari
  
72 9.24%
Srbi
  
29 3.72%
Jugoslaveni
  
11 1.41%
Rumuni
  
6 0.77%
Romi
  
5 0.64%
Albanci
  
4 0.51%
Nijemci
  
4 0.51%
Rusini
  
3 0.38%
Slovaci
  
3 0.38%
Italijani
  
1 0.12%
Makedonci
  
1 0.12%
neopredijeljeni
  
14 1.79%
nepoznato
  
17 2.18%
ukupno: 779

Nacionalni sastav (2011)[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu iz 2011. godine u Petlovcu živi 714 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom hrvatsko (90%) te srpsko (4%) i mađarsko (3%).[6]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Društvo i kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Crkva[uredi - уреди | uredi izvor]

Petlovac je sjedište katoličke Župe Našašća Svetoga Križa, osnovane 1772. godine, dok pravoslavni vjernici pripadaju Srpskoj pravoslavnoj parohiji bolmanskoj. U selu se nalazi župna crkva Našašća Svetoga Križa, izgrađena 1856. godine. Župa pripada Baranjskom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Udruge[uredi - уреди | uredi izvor]

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je šest udruga sa sjedištem u Petlovcu (stanje: X/2018):

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Petlovac, osnovano 8. II. 1969.
  • Nogometni klub (NK) "Petlovac" Petlovac, osnovan 29. XI. 1998.
  • Športsko ribolovno društvo (ŠRD) "Som" Petlovac, osnovano 8. XII. 1999.
  • Udruga mladeži "Petlovac" (nije upisana u Registar udruga RH, a spominje se u medijima)
  • Udruga "Tradicijom za budućnost" (UTZB), osnovana 15. I. 2012.
  • Udruga umirovljenika Općine Petlovac, osnovana 14. IV. 2003.
  • Udruga žena "Fijolice" Petlovac, osnovana 3. III. 2003.

Manifestacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Istaknute ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Zvonko Brkić (po njemu imenovana ulica)
  • Drago Dominić (27. II. 1951. – Petlovac, 2. V. 2015) – načelnik Općine Petlovac u dva mandata (2009-2013, 2013-2015)[7] [8], drugi mandat završio prijevremenim izborima[9].

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Ulice[uredi - уреди | uredi izvor]

Petlovac ima šest ulica:

  • Beljska ulica (groblje)
  • Kolodvorska ulica (crkva)
  • Nova ulica (nastavak Ulice Zvonka Brkića prema jugu)
  • Ulica hrvatskih branitelja (produžetak Ulice Josipa Kraša prema sjeveru)
  • Ulica Josipa Kraša (državna cesta D517 prema Bolmanu)
  • Ulica Rade Končara (glavna; državna cesta D517)
  • Ulica Zvonka Brkića (državna cesta D517 prema Belom Manastiru)

  • Na zapadnoj strani Ulice Zvonka Brkića u Petlovcu, uz samu državnu cestu D517 koja prolazi tom ulicom, nalazi se umjetno jezero površine od 0,8 hektara. Uređeno je 2009. godine. Mještani ga zovu samo Jezero, a kad se spominje u širem kontekstu, onda se govori o petlovačkom jezeru ili o jezeru u Petlovcu.

Izvori i vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Krešimir Međeral-Sučević: "Usporedni pregled hrvatskih (zapravo: srpskohrvatskih, op. ur.) i mađarskih baranjskih ojkonima", Folia onomastica croatica 15 (2006)
  2. Jovan M. Nedić: "Bolman je bio Bolman", Bolman, 2012, str. 646
  3. Hrvatski enciklopedijski rječnik : Pes-Pro, Zagreb, 2004. (str. 11) navodi samo pridjev petlovački, ali ne i etnike.
  4. DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  5. DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Općina Petlovac
  6. 6,0 6,1 Acta Croatica: Toponim: Petlovac, pristupljeno: 13. XI. 2018. U ovom izvoru, za razliku od službenog DZS-a, kao broj stanovnika navodi se 712.
  7. Savjest.com: Drago Dominić (posjet: 2. XI. 2019)
  8. I(vica) G(etto): "Preminuo bivši načelnik Drago Dominić", "Glas Slavonije", Osijek, 4. V. 2015.
  9. Dalibor Dobrić: "PRIJEVREMENI LOKALNI IZBORI Vlahušić HDZ-u 'ukrao' Dubrovnik", net.hr, 22. III. 2015.