Branjina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Branjina
Branjina is located in Hrvatska
Branjina
Branjina
Branjina na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Popovac
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Geografske koordinate
 - z. š. 45.827 N
 - z. d. 18.693 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 378
Pošta 31303 Popovac
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM

Branjina (lokalno Kišfaluba i Kišvaluba, mađarski Baranyakisfalud [ˈbɒrɒɲɒkiʃfɒlud]), naselje smješteno u Baranji, općina Popovac, 15 km sjeveroistočno od grada Belog Manastira.

Povijesno ime[uredi - уреди | uredi izvor]

Kisfalod, Kisfalud, Baranyakisfalud (mađ.)– U mađarskome imenu izvorna riječ falu ‘selo’ dobila je predmetak kis- ‘malen’ i umanjenični sufiks -d.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Dio je šire prirodno-geografske cjeline Baranje, smještene na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u geografskom prostoru između rijeka Drave i Dunava i državne granice prema Republici Mađarskoj. Kao dio geografske cjeline Baranje, pripada njezinu sjeverozapadnom dijelu, koja, kao dio šireg prostora, pripada nizinskom prostoru makromorfološke cjeline Panonske nizine, te dijelu geografskog prostora Istočne Hrvatske.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Osmanski period[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi spomen naselja je 1214. godine. Do osmanskoga perioda podatci, općenito za baranjski prostor, su oskudni. Za osmanskoga perioda (1526–1687) Branjina je bila pod upravom nahije Branjinoga Vrha.

Vlastelinstvo Belje[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon toga princ Eugen Savojski, koji se iskazao u borbama protiv Osmanlija na ovim prostorima, u skladu s tadašnjim običajima, godine 1697. od austrijskoga cara Leopolda I. a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, dariva mu imanje u južnoj Baranji. U sklopu imanja nalazilo se 26 sela površine oko 800 km², među njima i Branjina. Za sjedište imanja vlasnik je izabrao selo Bilje, gdje je između 1707. i 1712. sagradio dvorac. Cijelo imanje dobilo je ime Belje po mađarskom izgovoru imena tog sela (Bellye). Nakon njegove smrti posjed se vratio carskoj kući jer Savojski nije imao nasljednika. Habsburzi su izmjenjivali svoje vlasništvo nad njime do posljednjega - Ferdinada Habsburškog 1918. godine. Raspadom Austro-Ugarske monarhije krajem Prvog svjetskog rata Habsburgovci više nemaju upravu nad vlastelinstvom Belje i ono odlazi u ruke Kraljevine Jugoslavije.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
1462 1425 1405 1534 1450 1509 1475 1379 1152 1011 1015 861 711 633 378 313

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Prva školska zgrada u Branjini. Branjinska školska zgrada izgrađena je 1797. i također je služila i kao učiteljeva kuća i školska zgrada. Dugačka 6 hvati i 2 stope, a široka 2 hvata i 5 stopa. Prvi branjinski učitelj bio je Franjo Sterl, ujedno je i kantor, rođen je 1795. godine u selu Ujbanyu. Prije Branjine radio je u Popovcu sve do 1813. kada prelazi u Podravlje te je 1821. Postavljen je za branjinskog učitelja. 1829. godine prva župnikova želja bila je „da roditelji marljivo šalju svoju djecu u školu, ne samo za zimskog vremena, već i u ljeto“.

Danas u Branjini postoji osnovna škola za učenike od 1.do 4 razreda. Učenici viših razreda školu pohađaju u OŠ Popovac u Popovcu. Najbliža srednja škola je u Belom Manastiru do koje učenici putuju autobusom. Učiteljica PO Branjine (OŠ Popovac) je Ana Predojević.

Kulturna dobra[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Parohijska crkva sv. Nikolaja, registrirano je kulturno dobro. (reg. 303)
  • Inventar parohijske crkve sv. Nikolaja, registrirano je kulturno dobro (reg. 28)
  • Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, zaštićena je preventivno kao kulturno dobro (prev. zaštita 370/11/94)
  • Antifašistički Spomenik palim borcima (u centru mjesta)

Svetište Studenac[uredi - уреди | uredi izvor]

U Branjinškome brdu, između današnjih naselja Branjine i Podolja na izlazu u Kaluđersku dolinu podno brda, na prostoru koje će svakoj osobi koja ondje slučajno zađe oduzeti dah svojim prekrasnim prirodnim okruženjem koje odiše blaženim mirom, smjestilo se i pravoslavno svetište Studenac posvećeno Blaženoj Djevici Mariji. Ondje postoji malena crkvica, visoka tek 2 metra, ne zna se godina njezine izgradnje, ali prema izgledu i načinu gradnje nagađa se da je ondje više stotina godina. Svetištem je postalo zbog izvora vode za koju se vjeruje da je ljekovita.

Udruge[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Udruga žena "Orhideja" - Oživotvorenja ravnopravnosti svih ljudi i spolova, stvaranje uvjeta za zapošljavanje, unapređenje obiteljskih odnosa, briga o djeci, pomoć starim i nemoćnim, unapređenje kulturnih i športskih potreba u Branjini.
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Branjina – razvija i unapređuje vatrogastvo i vatrozaštitu; provodi mjere zaštite od požara.
  • Lovačko društvo "Zec" - uzgoj i zaštita divljači; razvijanje i unapređenje lovne kinologije i streljaštva; gospodarenje lovištem, očuvanje prirode i okoliša i suradnja s ostalim društvima.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]


House icon.png Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Branjina treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.