Baranjsko Petrovo Selo
45°45′20″N 18°28′13″E / 45.75544°N 18.4703°E
- Karta Hrvatske > Baranjsko Petrovo Selo
- Google maps > Baranjsko Petrovo Selo (područje naselja)
Baranjsko Petrovo Selo
| |
|---|---|
  Baranjsko Petrovo Selo Baranjsko Petrovo Selo na karti Hrvatske | |
| Regija | Baranja |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Petlovac |
| Mikroregija | Baranjska nizina |
| Najbliži (veći) grad | Beli Manastir, Belišće |
| Površina | 26,28 km² |
| Nadmorska visina | 91 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.75544 N |
| - z. d. | 18.4703 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 570 / 525 / 434 |
| - Gustoća | 22 / 20 / 17 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 225 / 198 (2011) [1] |
| Pošta | 31322 Baranjsko Petrovo Selo |
| Pozivni broj | 031 |
| Autooznaka | BM |
 Župna crkva sv. Lovre đakona mučenika i Dom kulture (foto: 2006)
| |
Baranjsko Petrovo Selo (narodski Petarda, mađarski Petárda [ˈpɛtaːrdɒ]), naselje u Općini Petlovac Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).
Baranjsko Petrovo Selo smješteno je u zapadnom dijelu Baranje uz mađarsku granicu, u mikroregiji Baranjske nizine. Udaljeno je 6,7 km zapadno od sjedišta općine Petlovca, 39 km od Osijeka (preko Bilja), 25,6 km od Darde, 14,4 km od Belog Manastira, 10,6 km od Belišća, 14,4 km od Valpova i 4,9 km od Beremenda u Mađarskoj.
Od Zagreba je udaljeno 253 km (preko Donjeg Miholjca - Đurđevca - Bjelovara i Sesveta), 273 km (preko Valpova - Našica - Pleternice i dalje autoputem), odnosno 302 km (Slavonikom i autoputem Beograd - Zagreb).
Baranjsko Petrovo Selo nalazi se na državnoj cesti D517 (D7 /Beli Manastir/ - Širine - Petlovac - B. P. Selo - Belišće - D34 /Valpovo/). U samom naselju od državne ceste D517 odvaja se prema sjeverozapadu državna cesta D211 (B. P. Selo - GP Baranjsko Petrovo Selo i dalje prema Beremendu).
Područje naselja Baranjsko Petrovo Selo ograničeno je sa zapada područjem naselja Torjanci i Novo Nevesinje, s juga rijekom Dravom (zapravo s dijelovima naselja Bistrinci i Valpovo), s istoka područjem naselja Majške Međe, Novi Bezdan, opet Majške Međe i Bolman, sa sjeveroistoka područjem naselja Petlovac i sa sjevera / sjeverozapada mađarskom granicom.
Baranjsko Petrovo Selo povezano je autobusnim vezama s Belim Manastirom i Osijekom. Promet na željezničkoj pruzi Beli Manastir - Baranjsko Petrovo Selo ukinut je 31. VII. 1966. godine, a pruga je u potpunosti demontirana.
Na popisima stanovništva iskazivani su dijelovi naselja (zaseoci): Bakanga (u drugim izvorima: Bakanka), Greisinger-pusta, Novo Nevesinje (kasnije samostalno naselje), Palež-salaž (kod Korenčića: Paleža-salaš), Repnjak, Vrbak-pusta, Žido-pusta (kod Korenčića, u napomeni broj 2: Žido-lugarna; danas: Žido-pustara), od kojih neki više ne postoje kao naselja.
Krešimir Međeral-Sučević navodi da je selo vjerovatno dobilo ime po lokalnom vlastelinu, na čijem se posjedu nalazilo. Starije verzije mađarskog imena zapisane su u oblicima Péturd (1276) i Péterd (1332). U oba slučaja imena imaju deminutivni sufiks -d tipičan za mađarski jezik. Oblik Petárda prvi put se spominje 1554, a vjerovatno je nastao prema hrvatskom obliku muškog imena.
Južnoslavensko narodsko ime Petarda promijenjeno je poslije Prvog svjetskog rata u složeno i dugačko ime (19 slova): Baranjsko Petrovo Selo. Pridjev Baranjsko dodan je da bi se razlikovalo od ostalih Petrovih sela u tadašnjoj Kraljevini SHS.
Narodsko ime Petarda sačuvalo se do danas (2022) u govoru lokalnih mještana i ostalih baranjskih Šokaca te u govoru baranjskih Srba - Raca (npr. u susjednom selu Bolmanu). Izgovor tog imena u šokačkom i srpskom (rackom) govoru razlikuje se u naglasku.
Službeno ime se u svakodnevnom i neobaveznom govoru često skraćuje na prvu sastavnicu: Baranjsko ("idem u Baranjsko", "bio sam u Baranjskom", "iz Baranjskog"), nikad se ne skraćuje npr. na Petrovo selo ili Petrovo.
Stanovnici Baranjskog Petrovog Sela su Petarci (jednina: Petarac), a ktetik glasi: petarački.
Etnik Petarac je i prezime. Godine 1948, kad je obavljen prvi poslijeratni popis stanovništva, Petaraca je bilo u B. P. Selu (1), Dardi (3), Grabovcu (4), Jagodnjaku (6), Luču (7) i Osijeku (2).[2]
Prezime Petarac prisutno je u tom obliku samo u Hrvatskoj. U 20. stoljeću relativno najviše stanovnika s tim prezimenom rođeno je u okolici Osijeka i u okolici Belog Manastira. Početkom 21. stoljeća (2011) u Hrvatskoj je živjelo svega nekoliko Petaraca u samo tri domaćinstva. Kako ih je sredinom 20. stoljeća bilo približno 20, njihov se broj višestruko smanjio. Prisutni su u samo jednom hrvatskom naselju i to u Dardi (manje od 5).[3]
Na Popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine naselje Baranjsko Petrovo Selo imalo je 434 stanovnika.
| Pregled broja stanovnika po godinama [4][5][6] | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 | 2021 |
| 980 | 1072 | 1027 | 1059 | 1066 | 1007 | 960 | 1105 | 1248 | 1139 | 1109 | 1057 | 788 | 779 | 570 | 525 | 434 |
Grafikon kretanje broja stanovnika Baranjskog Petrovog Sela od 1857. do 2021.
Na popisima stanovništva 1900, 1910, 1948, 1953, 1961. i 1971. godine stanovnici su popisivani i po zaseocima: Bakanga (14 - 8 - 5 - 5 - 6 - 4 stanovnika); Novo Nevesinje (60 - 64 - 189 - 184 - 198 - 179 stanovnika; 1981. godine 145; kasnije samostalno naselje); Repnjak (10 - 36 - 8 - 16 - 4 - 12 stanovnika) i Žido-Pusta (od 1948; 97 - 44 - 27 - 11).
| Popis 1991. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Hrvati | 609 | 78.17% | ||
| Mađari | 72 | 9.24% | ||
| Srbi | 29 | 3.72% | ||
| Jugoslaveni | 11 | 1.41% | ||
| Rumuni | 6 | 0.77% | ||
| Romi | 5 | 0.64% | ||
| Albanci | 4 | 0.51% | ||
| Nijemci | 4 | 0.51% | ||
| Rusini | 3 | 0.38% | ||
| Slovaci | 3 | 0.38% | ||
| Italijani | 1 | 0.12% | ||
| Makedonci | 1 | 0.12% | ||
| neopredijeljeni | 14 | 1.79% | ||
| nepoznato | 17 | 2.18% | ||
| ukupno: 779 | ||||
Prema popisu iz 2011. godine u Baranjskom Petrovom Selu živjelo je 525 stanovnika. Stanovništvo je najvećim dijelom bilo hrvatsko (87%) te mađarsko (7%) i srpsko (3%). [7]
U selu od pamtivijeka uglavnom žive Šokci.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Baranjskom Petrovom Selu bila su:
- Blažević, Posavac, Ivanović, Benak, Bačić, Kolar, Juratović, Torjanac, Bošnjak, Horvat, Balog, Bognar, Marković, Pavlović, Rončević, Šokac, Kuna, Živković, Vuković, Šarac,
a nekad su najčešća prezimena bila:
- Blažević, Posavac, Ivanović, Šarac, Bačić, Aničić, Benak, Bošnjak, Herceg, Horvat, Kolar, Šokac, Živković, Babli, Balog, Dragomirović, Franjin, Juratović, Kuna, Rusić.[7]
Baranjsko Petrovo Selo (mađarski i narodski Petarda) staro je naselje, koje je zabilježeno godine 1276. pod imenom Peturd i godine 1332. kao Peterd. Poslije Prvog svjetskog rata nazvano je današnjim imenom. U 19. vijeku u naselju je živjelo oko 900 žitelja, koji su bili poljodjelci (stočari), a po vjeri katolici. Vlastelin je u ono doba bio Kazimir Esterházy.
Privrednu osnovu Baranjskog Petrovog Sela čine ratarstvo, šumarstvo, stočarstvo, obrt (autoprijevoz) te lovni turizam. Feldbauer spominje i vinogradarstvo, iako u B. P. Selu nema vinograda.
U naselju postoji osmorazredna Područna škola Baranjsko Petrovo Selo Osnovne škole Šećerana, u koju idu i učenici iz Majških Međa, Torjanaca i Novog Nevesinja.
Baranjsko Petrovo Selo je sjedište Župe Svetog Lovre, đakona i mučenika, osnovane 1923. godine,[8] dok pravoslavni vjernici pripadaju Srpskoj pravoslavnoj parohiji bolmanskoj. U selu se nalazi Župna crkva Sv. Lovre, đakona i mučenika (Crkva Sv. Lovre), izgrađena 1903. godine. Crkveni god je 10. VIII. na dan Sv. Lovre. Župa ima dvije filijale: Novi Bezdan i Majške Međe.[9]
Dana 12. XI. 2023. u Baranjskom Petrovom Selu je euharistijskim slavljem obilježeno 100 godina osnutka Župe Sv. Lovre, đakona i mučenika, ali i 120 godina izgradnje Župne crkve. Do 1923. godine Baranjsko Petrovo Selo bilo je filijala župe u Beremendu.[10][11]
Proslava je počela u četvrtak, 9. XI. 2023. trodnevnicom, koju su predvodili župnici iz Bilja, Duboševice i župni vikar iz Belog Manastira. Svetu misu u nedjelju povodom velikog jubileja predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Đuro Hranić uz nekoliko svećenika, uključujući i župnika Župe Sv. Lovre Roberta Kirhofera. Uz mnoge mještane Baranjskog Petrovog Sela i susjednih mjesta, na svečanom misnom slavlju bili su predstavnici Osječko-baranjske županije, općina Draž, Kneževi Vinogradi i Petlovac te Grada Belog Manastira. Obilježavanje su uljepšali mali fokloraši KUD-a "Seljačka sloga" Baranjsko Petrovo Selo i Pučke pjevačice Župe Svetog Lovre Baranjsko Petrovo Selo.
U Baranjskom Petrovom Selu postoji neredoviti ured Hrvatske pošte s poštanskim brojem 31322 na adresi Glavna 10. Od 15. VI. 2020. godine ured radi utorkom i četvrtkom od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-748-381).
U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je deset udruga (plus jedna brisana) sa sjedištem u Baranjskom Petrovom Selu (stanje: XII/2020):
- Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 26. VII. 1998. (Kolodvorska 24A)
- Kulturno-umjetničko društvo (KUD) "Seljačka sloga" Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 3. II. 1979. (Glavna 0)
- Lovačko društvo (LD) "Fazan" Baranjsko Petrovo Selo, osnovano 11. XI. 1997. (Glavna 1)
- Nogometni klub (NK) "Dinamo" Baranjsko Petrovo Selo, osnovan 16. VIII. 1976. (Kolodvorska 14)
- Stolnoteniski klub (STK) "B. P. Selo" Baranjsko Petrovo Selo, osnovan 7. III. 2006. (Glavna 1)
- Športska ribolovna udruga (ŠRU) "Štuka" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 23. I. 2001. (Kolodvorska 24)
- Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata (UHVDR) Klub B.P.S., osnovana 2. IV. 2004. (Glavna 1)
- Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Baranjsko Petrovo Selo (BPS), osnovana 5. X. 2019. (Kolodvorska 50)
- Udruga "Petaračke buše" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 21. II. 2007. (Glavna bb)
- Udruga žena Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 9. II. 2001. (Kolodvorska 0)
- Udruga mladeži "Petarac" Baranjsko Petrovo Selo, osnovana 4. IV. 2002. (Glavna 1), brisana 31. III. 2014.
Napomena
Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata u centru sela postavila je spomen-ploču braniteljima (Marko Pavlović, Pavo Horvat, Željko Tomić, Marin Šarac, Stevo Kitak) i civilima (Stjepan Kolar, Marko Svalina, Pavo Posavac, Pavo Šarac, Anto Katić, Franjo Balog) iz B. P. Sela poginulima u ratu od 1991. do 1995. godine.
Petaračke dječje buše ili Male petaračke buše su dječja pokladna povorka u Baranjskom Petrovom Selu (lokalno zvanom Petarda) koja je prethodnica Velikih lipih i strašnih buša, koje se održavaju nekoliko dana kasnije. Manifestaciju je 2005. godine pokrenula nekolicina entuzijasta i onih koji žele očuvati šokačke običaje u tom selu. Iz godine u godinu dječje buše okupljaju sve veći broj učesnika pa su postale prava baranjska atrakcija.
Godine 2008, na primjer, Male petaračke buše održane su u nedjelju, 27. siječnja. U povorci su učestvovali domaći KUD "Seljačka sloga" te KUD-ovi iz Bizovca, Petrijevaca, Bilja i Duboševice. Nakon defilea selom s mnoštvom raznobojnih i zanimljivih maski, na pozornici Društvenog doma uz pratnju svojih tamburaških orkestara izveli su prigodan program, koji se sastojao od igrokaza i spleta narodnih pjesama i plesova, ali ne u narodnim nošnjama, nego u pokladnim kostimima.[12][13]
- Josip Balatinac (novinar i pjesnik, rođen u B. P. Selu 1954; živio u Belom Manastiru; umro 2020)
- Matija Filaković (pučki pisac; 1925-2007)
- Prof. dr. Pavo Filaković (specijalist psihijatar, rođen u B. P. Selu 1949; živio u Osijeku; umro 2020)
- Milan Knežević (Baranjsko Petrovo Selo, 1965)[14] – načelnik Općine Petlovac u tri mandata:
26. III. 2015. - 25. V. 2017;
26. V. 2017. - 20. V. 2021;
21. V. 2021. - )[15] - Marko Posavac (Baranjsko Petrovo Selo, 1956) – načelnik Općine Petlovac u četiri mandata, od 1993. do 1998. kao volonter, a od 1998. do 2009. kao profesionalac.[16]
- Reza Stanković Zadravec (pučka pjesnikinja, rođena 1959. godine u Gatskom ritu, od 1965. do 1991. živjela u Baranjskom Petrovom Selu)
- U Ulici Daljok nalazi se Marijino svetište koje mještani zovu Vodica. Prije rata tu su se održavale mise svake nedjelje, a i kasnije se katkada održavaju, ali mnogo rjeđe. Crkveni odbor Župe sv. Lovre đakona mučenika obnovio je svetište, a mještani ga redovito čiste i održavaju tako da izgleda lijepo pa se na njemu ponekad održavaju i crkvena vjenčanja.
- Pokraj svetišta nalazi se bunar i potočić koji nikada nije presušio, što mještani smatraju jako čudnim. Voda iz potočića je hladna i bistra. Postoje i priče da je tu ozdravila neka žena koja je hodočastila u to svetište.
- Karta Hrvatske > Baranjsko Petrovo Selo (ulice)
Baranjsko Petrovo Selo ima tri ulice:
- Daljok
- Daljok je sporedna ulica koja se proteže istočno od Glavne ulice i to od Crkve sv. Lovre u centru sela do spoja s Glavnom ulicom na izlasku iz sela prema Novom Bezdanu. U toj ulici nalazi se Marijino svetište Vodica. Ulica je bila prvak turnira ulica 2021. godine.
- Glavna ulica
- Glavna ulica je drugi dio centralne ulice u B. P. Selu. Vodi od Crkve sv. Lovre do izlaska iz sela prema Novom Bezdanu. Direktan je nastavak u istom smjeru Kolodvorske ulice. Njome prolazi Državna cesta D517. U njoj se nalaze s lijeve strane Dom kulture, Pošta i spomen-ploča braniteljima, a s desne strane nadaleko poznata Slastičarnica "Dinamo".
-Baranjsko-Petrovo-Selo--spoj-D517.jpg)
- Kolodvorska ulica
- Kolodvorska ulica ima vrlo neobičan izgled. Počinje na ulasku u selo iz smjera Bolmana, protežući se Državnom cestom D517. Tamo gdje D517 skreće prema jugozapadu, i ulica skreće tim smjerom prema centru sela. Kod Crkve sv. Lovre skreće nadesno u smjeru sjeverozapada (a pravo se nastavlja Glavna ulica Državnom cestom D517). Dalje Kolodvorska ulica vodi do groblja i antifašističkog spomenika na Državnoj cesto D212 i tu skreće nadesno u smjeru istoka i spaja se sa samom sobom na raskrsnici gdje se i D212 spaja s D517. Time ulica zatvara trokut s vrhovima: raskrsnica D517 / D212 - Crkva sv. Lovre - Groblje - ista raskrsnica. Unutar tog trokuta još dvije sporedne uličice nose ime Kolodvorska ulica.
- ↑ DZS: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Prvi rezultati po naseljima, Zagreb, 2011.
- ↑ Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Leksik prezimena
- ↑ Acta Croatica: Prezime: Petarac, pristupljeno: 16. XII. 2022.
- ↑ DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ↑ DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Općina Petlovac
- ↑ DZS: Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx
DZS: Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx - ↑ 7,0 7,1 Acta Croatica: Toponim: Baranjsko Petrovo Selo, pristupljeno: 13. XI. 2018. U ovom izvoru, za razliku od službenog DZS-a, kao broj stanovnika navodi se 517.
- ↑ Feldbauer tvrdi da je župa osnovana 1903. godine i spominje "župnu crkvu sv. Lovre đakona mučenika" i istoimenu župu.
- ↑ Đakovačko-osječka nadbiskupija: "Popis župa". Đakovo, posjet: 13. XI. 2023.
- ↑ Osječko-baranjska županija: "100 godina Župe u Baranjskom Petrovom Selu". Osijek, 12. XI. 2023.
- ↑ IKA: "Proslava velikih jubileja u Baranjskom Petrovom Selu". Zagreb, 12. XI. 2023.
- ↑ "Održane Male petaračke buše", Glas Slavonije, 86, 27.662, 14 - Osijek, 29. I. 2008.
- ↑ B(ogdanka) Ćudić Vilić, A(delina) Janić: "Šarene maske i vesele povorke zaplesale baranjskim ulicama!", Slavonski dom (3. izdanje : Baranja), III, 357, 13 - Beli Manastir, 30. I. 2008.
- ↑ Ivica Getto: "Milan Knežević: Volonterizam i briga o djeci i obitelji". "Glas Slavonije", 6. III. 2015. (posjet: 4. XII. 2020)
- ↑ Sukobinteresa.hr: Milan Knežević (posjet: 4. XII. 2020)
- ↑ Savjest.com: Marko Posavac (posjet: 2. XI. 2019)
- Baranjska građa
- Službena web-stranica Općine Petlovac
- Turistička zajednica Baranje: O Baranji
- Mirovna grupa Oaza (14. II. 2012): "I ove godine Petaračke buše"
- Mirovna grupa Oaza (31. I. 2012): "Baranjsko Petrovo Selo u križaljkama"
- Mirovna grupa Oaza: Svi članci vezani za Baranjsko Petrovo Selo
- LAG Baranja: Svi članci vezani za Baranjsko Petrovo Selo
Naselja u sastavu Općine Petlovac | ||
|---|---|---|
Općina Petlovac ••• Baranjsko Petrovo Selo • Luč • Novi Bezdan • Novo Nevesinje • Petlovac • Sudaraž • Širine • Torjanci • Zeleno Polje |  | |