Šećerana (Baranja)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Koordinate: 45°47′04″N 18°35′26″E / 45.78435°N 18.59044°E / 45.78435; 18.59044

Šećerana
Šećerana is located in Hrvatska
Šećerana
Šećerana
Šećerana na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Grad Beli Manastir
Mikroregija Karašička aluvijalna nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 3,91 km²
Nadmorska visina 100 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.788 N
 - z. d. 18.598 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 559 / 540
 - Gustoća 143 / 138 st./km²
 - Broj domaćinstava 212
Pošta 31300 Beli Manastir
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM
Zupanijska-cesta-Z4036-(20100403)-Ulazak-u-Seceranu.jpg
Ulazak u naselje iz smjera Državne ceste D7

Šećerana (mađ. Cukorgyár [ˈcukorɟaːr], ćir. Шећерана), naselje u Gradu Belom Manastiru Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).

Geografski položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Šećerana je smještena u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je oko 3 km od gradskog naselja Belog Manastira, 35,9 km sjeverno od Osijeka (preko Bilja) i 28 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15,6 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 100 m. Nalazi se na ukrštanju županijske ceste Ž4036 (Šećerana - D7), lokalne ceste L44008 (Šumarina /Ž4035/ - Šećerana - Ž4036) i nerazvrstanih cesta.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Grafikon kretanje broja stanovnika Šećerane od 1948-2011.


Na popisima stanovništva Šećerana se iskazuje od 1948. godine. Otada se broj stanovnika kretao ovako: 334 (1948), 431 (1951), 606 (1961), 622 (1971), 623 (1981), 729 (1991), 559 (2001), 540 (2011).

Nacionalni sastav 1991.[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis 1991.
Hrvati
  
270 37.03%
Jugosloveni
  
177 24.27%
Srbi
  
144 19.75%
Mađari
  
65 8.91%
Slovenci
  
23 3.15%
Nijemci
  
8 1.09%
Crnogorci
  
6 0.82%
Albanci
  
4 0.54%
Muslimani
  
2 0.27%
Rumuni
  
2 0.27%
Slovaci
  
2 0.27%
Italijani
  
1 0.13%
Makedonci
  
1 0.13%
Česi
  
1 0.13%
neopredijeljeni
  
23 3.15%
Ukupno: 729

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje Šećerana razvilo se oko Tvornice šećera, koja je osnovana početkom 20. stoljeća. Poslije Drugog svjetskog rata ta je tvornica bila u sastavu kombinata Belje. Prije Rata u Hrvatskoj izašla je iz sastava Belja, za vrijeme tog rata ponovo je bila u sastavu "Belje holdinga", a zatvorena je 1997. u vrijeme tzv. mirne reintegracije.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Privrednu osnovu Šećerane čine ratarstvo i stočarstvo. Sve do 90-ih godina 20. stoljeća vrlo je značajna i proizvodnja šećera. Nakon zatvaranja Tvornice šećera, u njenim se pogonima razvijala škrobara, koja je otišla u stečaj i prije nego što je počela normalna proizvodnja.

Kultura, obrazovanje i sport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Osnovna škola "Šećerana"
  • Dječji vrtić "Cvrčak"

Udruge[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Fitnes centar Baranja Taurus Gym (FCB Taurus Gym; upisan u Registar udruga 10. I. 2014)
  • Nogometni klub "Jadran" Šećerana (NK "Jadran" Šećerana; upisan u Registar udruga 18. III. 1998; ne djeluje)
  • Orijentacijski klub Sova (OK Sova; upisan u Registar udruga 17. V. 2011)
  • Športsko ribolovno društvo "Šaran" Šećerana (ŠRD Šaran", upisano u Registar udruga 19. II. 1999)
  • Zelena točka - Baranja (ranije Udruga Izbor; upisana u Registar udruga 23. IX. 2009)

Zaslužni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze i izvori[uredi - уреди | uredi izvor]