Ližnjan

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ližnjan – Lisignano
Osnovni podaci
Gradonačelnik Srećko Ševerlica
Županija Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 2.945
Geografija
Koordinate 44°49′41″N 13°57′25″E / 44.828°N 13.957°E / 44.828; 13.957
Površina 54 km²
Ližnjan – Lisignano is located in Hrvatske
Ližnjan – Lisignano
Ližnjan – Lisignano
Ližnjan – Lisignano (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 52202 Medulin


Koordinate: 44° 49′ 41" SGŠ, 13° 57′ 25" IGD
Ližnjan (talijanski Lisignano [liːziɲˈɲaːno]), naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Ližnjan sastoji se od 5 naselja (stanje 2006), to su: Jadreški – Giadreschi, Ližnjan – Lisignano, Muntić – Monticchio, Šišan – Sissano i Valtura – Altura.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Ližnjan je mjesto u jugoistočnoj Istri, 11 km istočno od Pule. U sastavu općine Ližnjan, uz Ližnjan, nalaze se još i Šišan, Jadreški, Valtura i Muntić. Samo mjesto se nalazi na uzvisini ponad mora (45 m/nv), iznad uvale Kuje.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Ližnjan se prvi puta spominje 1149. godine, kao Lisianum, iako neki smatraju da se spominje prvi put 990. kao seoska vila (villa) kada se naziva Liciniana ili Licinianum. Ime mjesta povezuju s rimskim rodovskim imenom nekadašnjeg vlasnika zemljišta Licinius. Ližnjan je vjerojatno bio važno naselje bizantskog doba (6-8. stoljeća), o čemu svjedoče ostaci jedne bizantske crkve iz 6. stoljeća, koja je bila podignuta na mjesta današnje mjesne crkve.

U rimsko doba područje oko Ližnjana bilo je ključno za nadzor prometnog čvora između uvale Budava gdje je bila glavna luka Histra i premanturskog rta, oko kojeg je prolazio cjelokupan promet sa sjevernog Jadrana prema jugu. Do 1331. Ližnjan je dio posjeda Pulske biskupije, a nakon toga potpada pod vlast akvilejskog patrijarha. Kao župa, Ližnjan se spominje 1582. godine. Prvi stanovnici Ližnjana dolaze na ove prostore s područja Sinja, Poljica i Imotskog. Od 14. stoljeća pa sve do kraja 18. stoljeća ovim prostorima upravljala je Mletačka Republika. U novijoj povijesti ovaj kraj potpao je pod francusku, austrijsku i talijansku vlast, ali je bio u sastavu Slobodnog Teritorija Trsta, pa dio socijalističke Jugoslavije da bi danas bio sastavni dio Republike Hrvatske.

Od 16-17. stoljeća nastaju nova sela – Valtura, Jadreški, Muntić, a nanovo je naseljen Ližnjan. Sredinom 16. stoljeća (1527.) u Ližnjanu je prvi puta izbila kuga i ponovila se 1631. s katastrofalnim posljedicama kada su po nekim pretpostavkama umrli gotovo svi stanovnici Ližnjana (prema popisu iz 1624. Ližnjan je brojio 200 stanovnika). Godine 1853. Ližnjan je imao 931 sanovnika. Ližnjan je 1855. zahvatila kolera koja je odnijela 19 života. Za Ližnjan je karakteristično da se desetljećima nije mjenjao broj stanovnika, a od 17. stoljeća prisutan je lagani porast. Jedini značajni pad stanovništva bilježi se tijekom Prvog svjetskog rata od 1915-1917., kada je većina stanovništva morala napustiti Ližnjan i otići u Češku, Austriju i Mađarsku.

Krajem Prvog svjetskog rata (16. studenog 1918.) pred obalama se dogodila pomorska tragedija talijanskog broda "Cesare Rossarol" u kojoj je izgubilo živote većina pripadnika posade jer je brod naletio na postavljenu podmorsku minu. U spomen na tragediju, ožalošćene obitelji su podigle 1919. spomenik nedaleko Rta Munat Veliki. Kroz desetljeća promijene različite vlasti od austrijske pa do talijanske uprave, Ližnjanci su po nacionalnom sastavu u ogrmonoj većini bili Hrvati. Nakon podosta provedenih godina pod Italijom, njezinom kapitulacijom dolazi do masovnog ustanka naroda Istre, kojima su se pridružili stanovnici Ližnjana. U NOB-u pala su 135 borca općine Ližnjan (Ližnjan 17, Jadreški 29, Muntić 20, i Valtura 35 boraca) kojima su u znak zahvalnosti podignuti spomenici.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

U blizini uvale Kuje je i crkva Gospa od Kuj iz XVII st. (nedavno obnovljena) sa ostacima mozaika nekadašnje Villa Rustica koji se nalaze pod staklenim podom.

U samom mjestu stoji crkva Sv. Martina iz XIX st. (1879.g.). Na starom groblju nadgrobni spomenici spominju godinu 1872.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Nogomet: juniori Ližnjana trenutno na 2 mjestu, a seniori su 3.

Uz nogomet Ližnjan ima uspješne veslače. Kako Ližnjan nema veslački klub, veslači treniraju i veslaju za boje Medulina.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi i općine Istarske županije
Gradovi

Buje | Buzet | Labin | Novigrad | Pazin | Poreč | Pula | Rovinj | Umag | Vodnjan


Općine


Bale | Barban | Brtonigla | Cerovlje | Fažana | Funtana | Gračišće | Grožnjan | Kanfanar | Karojba | Kaštelir-Labinci | Kršan | Lanišće | Ližnjan | Lupoglav | Marčana | Medulin | Motovun | Oprtalj | Pićan | Raša | Sveta Nedelja | Sveti Lovreč | Sveti Petar u Šumi | Svetvinčenat | Tar-Vabriga | Tinjan | Višnjan | Vižinada | Vrsar | Žminj

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj