Pićan
Pićan - Pèdena (tal.) je gradić i sjedište istoimene općine u središnjoj Istri. Svojevremeno jedna od najmanjih dijeceza u svijetu. Nalazi se u Istarskoj županiji.
| Pićan Pedena | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Istarska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001/2011) | 1.820 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°12′00″N 14°02′31″E / 45.20°N 14.042°E |
| Površina | 51 km² |
  Pićan Pićan na karti Hrvatske | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 52332 Pićan (Pedena) |
Koordinate: 45° 12′ 00" SGŠ, 14° 02′ 31" IGD
Općinska naselja[uredi - уреди | uredi izvor]
U sastavu općine je 10 naselja (stanje 2006), to su: Grobnik - Grobnico dei Carnelli, Jakomići, Karbun - Carbune, Kukurini, Montovani, Orič - Villa Orizi, Pićan - Pèdena, Sveta Katarina - Santa Caterina, Tupljak i Zajci. Pored njih manja sela poput Beloglavski breg (Monte Testa Bianca), Obreš (Obres)...
Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]
Pićan - Pèdena se nalazi u središnjoj Istri, 12 km jugoistočno od Pazina, na regionalnom putu Pazin-Keršan, na nadmorskoj visini od 360 m. Općina zahvaća teritorij od 50,5 km².
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Čitava općina je 2001. imala 1.997 stanovnika, ali bilježi stalan pad pa 2011. ima 1.820 stanovnika.
Sam gradić Pićan (s okolnim selima, bez Karbuna, Grobnika i Tupljaka) je 1921. imao 2.460 stanovnika. od čega (po materinjem jeziku) 1.760 Talijana, 689 Hrvata i 13 Slovenaca. Veliki julijski egzodus nakon priključenja Hrvatskoj 1945. opustošio je Pićan poput Plomina, Boljuna, Oprtlja, Grožnjana, Motovuna, Savičente i drugih istarskih gradića unutrašnjosti.
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Područje Pićana je bilo naseljeno u prahistoriji, histarski kašteljeri. Kasnije se ovdje vjerovatno nalazilo rimsko naselje Retina. Pićan je bio dio Pazinske grofovije do 1374, kada je došao pod vlast Habzburgovaca. 1508. g. je kratko vrijeme bio pod venecijanskom vlašću, kada je mletačka vojska zaposjela Pazinsku grofoviju.
Od kasne antike do 1788. godine sjedište je jedine biskupije na unutrašnjem istarskom području.
Pićan je do 1993. bio u sastavu općine Labin.
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
- U srednjem vijeku Pićan je bio okružen bedemima koji su djelom do danas sačuvani.
- Gradska vrata datiraju iz XIV. st., a obnovljena su 1613.
- Ispred vrata nalazi se park u kome je smještena skulptura iz 1714.
- Parohijalna crkva (nekada katedrala) nastala je na temeljima stare crkve iz XIV. st. Preuređena je 1608-1613, a 1753. dobija vanjski izgled koji ima i danas.
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Rudnik Tupljak je posljednje okno labinskih rudnika ugljena (karbona) ugašeno 1980-ih uz velike proteste rudara. U Raši i Labinu je otvorena zamjenska industrija, ali ne i u Tupljaku.
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
- Matko Brajša-Rašan, kompozitor, folklorista, autor istarske himne.
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- Alberi, Dario Istria, storia, arte, cultura, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-232-3
- Amadeo, Fabio TuttoIstria, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-038-1
- Nemec, Gloria Un paese perfetto, Libreria editrice goriziana, ISBN 88-86928-26-2
- Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004
- Longo, Gaetano Libero storia di un oste, edizioni Lint Trieste
