Oprtalj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Oprtalj - Portole

Oprtalj – Distant view - 01.jpg
Oprtalj - Portole

Osnovni podaci
Županija Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001/2011) 981
Geografija
Koordinate 45°22′48″N 13°49′34″E / 45.38°N 13.826°E / 45.38; 13.826
Površina 60,95 km²
Oprtalj na karti Hrvatske
Oprtalj
Oprtalj
Oprtalj na karti Hrvatske
Ostali podaci
Poštanski kod 52428 Oprtalj (Portole)


Koordinate: 45° 22′ 48" SGŠ, 13° 49′ 34" IGD

Oprtalj (tal. Portole [ˈpɔrtole]), naselje i sjedište istoimene općine u sjevernoj Istri u Hrvatskoj. Administrativno pripada Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Pogled na Oprtalj i okolicu

U sastavu općine je 18 naselja: Bencani (Benzani), Čabarnica (Zabarnizza), Čepić (Ceppich), Golubići (Golobici), Gradinje (Gradigne), Ipši (Ipsi), Istarske Toplice (Terme San Stefano), Krajići (Craici), Livade (Levade), Oprtalj (Portole), Pirelići (Perelici), Sveta Lucija (S. Lucia), Sveti Ivan (S. Giovanni), Šorgi (Sorghi), Vižintini (Visintini), Vižintini Vrhi (Monti di Visintini), Zrenj (Stridone, Sdregna), Žnjidarići (Znidarici)

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Oprtalj, zvonik sv. Georga
Lođa s lapidarijem

Općina Portole - Oprtalj se nalazi u sjevernom djelu unutrašnje Istre (samo mjesto je na brežuljku 378 m n/v) između općina Kopar (Capodistria), sjeverno Grožnjana (Grisignana), zapadno, Motovuna (Montona) i Pazina (Piguente), južno te Buzeta Piguente), istočno.. Subkontinentalna klima, topla ljeta s povjetarcem i blaga zima.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Romanička crkvica sv. Roka
Renesansna katedrala sv. Georga (Jure)

Grad je doživio sudbinu Motovuna, Grožnjana, Plomina, Boljuna i Savičente, da bude napušten nakon velikog julijskog egzodusa po pripojenju Hrvatskoj 1945. 1931. općina ima 3.138 stanovnika, a 1953. spada na 523 stanovnika. 2011. gradić Oprtalj ima 82 stanovnika, od toga 65% Hrvati, 32% Talijani i 1,83% Slovenaca.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Rimljani na mjestu histarsko-keltskog kašteljera grade Castrum Portulense in Histria.

1209. se prvi put spominje u dokumentima o posjedima Akvilejske patrijaršije. Skoro 300 godina traju sukobi s Motovunom oko granica posjeda.

1421. Venecija, nakon otpora romanskog stanovništva, osvaja Oprtalj i dalje slijedi povijest identična za cijelu Julijsku krajinu.

Nakon kapitulacije Italije 8. septembra 1943. dolazi do narodnog ustanka kada istarski pokret otpora preuzima vlast. I nakon njemačke okupacije istarski partizani 1944. 5 puta oslobađaju Oprtalj do 26. IV. 1945. kada jedinice NOVJ ulaze u grad.

Općina Oprtalj se kroz čitavo XIX. st. pa sve do 1945. obuhvaćala i naselja Abitanti, Brezovica, Gradin, Sirči, Koromači-Boškini, Belvedur, Topolovac, Močunigi i Kalini, koji su nakon dijeljenja Istre potpali pod Slovenijiu, sada u sastavu općine Kopar.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • manji ostaci gradske utvrde s gradskom portom iz XVIII, st.,
  • renesansna loža,
  • crkva sv. Đorđa i toranj crkve. Kasnogotičko-renesansna trobrodna crkva s poligonalnom apsidom Majstora iz Kranja iz 1528. ukrašena baroknim kipovima i slikama iz XVII. i XVIII. st.. slike se pripisuju radionici V. i B. Carpaccia, a oltarna slika je djelo B. D'Anne, a kipovi ne glavnom oltaru pripisuju se G. Bonazziju,
  • palača municipja uništena z II.sv. ratu,
  • romanička crkvica sv. Helene sa freskama Klerigina iz Kopra, XV./XVI. st..
Kale Oprtlja
Oprtalj, square and gate house.jpg
  • crkva sv. Leonarda sa freskama iz XV. st.
  • romanička crkvica sv. Roka sa freskama Antonija iz Padove
  • romanička crkvica sv. Marije poznata po vrijednim gotičkim istarskim freskama, ciklusu četvorice majstora iz 2. polovice XV. st.: Klerigina III, anonimnog kasnogotičkog majstora, Šarenog Majstora i anonimnog majstora.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Romanička crkvica sv. Marije

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz Oprtalj prolaze 2 biciklističke staze:

Čabarnica (Općina ) Oprtalj i dolina Bracane

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznate ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Alberi, Dario Istria, storia, arte, cultura edizioni Lint Trieste
  • Amadeo, Fabio Tutto Istria, edizioni Lint Trieste
  • Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004
  • Longo, Gaetano Libero storia di un oste, edizioni Lint Trieste

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi i općine Istarske županije
Gradovi

Buje | Buzet | Labin | Novigrad | Pazin | Poreč | Pula | Rovinj | Umag | Vodnjan


Općine


Bale | Barban | Brtonigla | Cerovlje | Fažana | Funtana | Gračišće | Grožnjan | Kanfanar | Karojba | Kaštelir-Labinci | Kršan | Lanišće | Ližnjan | Lupoglav | Marčana | Medulin | Motovun | Oprtalj | Pićan | Raša | Sveta Nedelja | Sveti Lovreč | Sveti Petar u Šumi | Svetvinčenat | Tar-Vabriga | Tinjan | Višnjan | Vižinada | Vrsar | Žminj

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj