1608

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1608.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1570-e  1580-e  1590-e  – 1600-e –  1610-e  1620-e  1630-e
Godine: 1605 1606 160716081609 1610 1611
Matija je nadigrao brata Rudolfa
1608. po kalendarima
Gregorijanski 1608. (MDCVIII)
Ab urbe condita 2361.
Islamski 1016–1017.
Iranski 986–987.
Hebrejski 5368–5369.
Bizantski 7116–7117.
Koptski 1324–1325.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1663–1664.
Shaka Samvat 1530–1531.
Kali Yuga 4709–4710.
Kineski
Kontinualno 4244–4245.
60 godina Yang Zemlja Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11608.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1608 (MDCVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u petak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Karlo Emanuel I Savojski figurirao kao "osloboditelj" Srba
  • 1. 2. - Požunska konfederacija između nadvojvode Matije, ugarske gospode i zastupnika obiju Austrija (protiv Rudolfa); ovome se protivili ban Ivan II. Drašković i grof Toma Erdedi i mnogi svećenici[3]. Matija se takođe obavezao na zajedničku odbranu od Turaka i čuvanje Žitvatoročkog mira[4].
  • 18. 2. - Sastanak srpskih glavara u manastiru Kosijerevu, šalju pismo savojskom vojvodi i španskom kralju[1].
  • 25. 2. - Hrvatski sabor svečano pročitao vjerski zakon po kome je, za razliku od Ugarske, priznata samo rimokatolička vjera; Požunska konfederacija nije spomenuta.
  • 19. 4. - Moravski staleži se pridružili Požunskoj konfederaciji, Matija zatim ide u Bohemiju.
  • 27. 4. - Rajhstag u Regensburgu ne uspeva da razreši sporove između katolika i protestanata u Nemačkoj - njegova paraliza će doprineti Tridesetogodišnjem ratu.
  • april, krajem - Zbor srpskih glavara u Morači: molba papi Pavlu V da ih podrži kod španskog kralja i savojskog vojvode (ali ovi oklevaju), tokom sledećeg leta manje bune zbog glasina o dolasku španske flote[5].
  • 11. 6. - Počeli pregovori između Rudolfa i Matije[6], Rudolf pokušao poslati bana Draškovića da organizira otpor u Hrvatskoj, ali Matija ga zarobio[7].
  • 25. 6. - Liebenski mir razrešava spor između cara Rudolfa i njegovog brata nadvojvode Matije: Rudolfu ostaju Češka sa Lužicom i Šlezijom, Tirol i Prednja Austrija[8] a Matija uzima Ugarsku sa Hrvatskom, Austriju i Moravsku uz nasledstvo češke krune.
  • proleće-leto - Pravdajući se glađu, uskoci pljačkaju sve brodove, harambaša Juriša upao u Pulu, Mlečani blokirali Senj. Tokom leta nekoliko puta upadali u Liku i odvodili stoku[9].
  • 3. 9. - Hrvatski sabor u Zagrebu: određeni nunciji za krunidbeni sabor, zahtjeva se imenovanje novog bana[13].
  • 10. 11. - Matija krunisan u Požunu. Zatim za ugarskog palatina postavljen István Illésházy a za hrvatskog bana ponovo Toma Erdedija. Potvrđeni članci krunidbenog sabora, u 9. se kaže da Vlasi postaju kmetovi hrvatske vlastele[13].
  • 13. 12. - Srpski zbor u Morači, glavari Crne Gore i istočne Hercegovine opet priznaju savojskog vojvodu za kralja kada dođe da ih oslobodi (ništa od toga)[1]; patrijarh mu piše da će ga krunisati po zakonu svetih Nemanjića ali mora se obavezati da neće dirati u pravoslavnu veru[14].

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kranjski staleži predlažu da se "vlasi" maknu iz Hrvatske duž cele slavonske i ugarske granice (ne žele koncentraciju njihove vojne sile u nadvojvodinim rukama u Hrvatskoj)[15].
  • Ugarski sabor podeljen u "gornji" (velikaški) i "donji" (plemićki), u budućnosti hrvatski velikaši zanemaruju hrvatski sabor[16].
  • 1608-10 - Prva buna štibrenaca (zajedničkih kaptolskih podložnika) kada je zagrebački Kaptol pokušao vratiti tlaku[17].
  • Toma Erdődy ponovo hrvatski ban (do 1614).
  • Katastrofalan zemljotres na crnogorskom primorju, prekid rada solane u Sutorini zbog spuštanja obale[18], pogođen i Kotor[19].
  • Marin Bici je novi barski nadbiskup i primas Srbije.
  • Prvi sigurniji pomen Eparhije temišvarske (episkop Neofit).
  • Zapis u užičkom kraju: "i tada se umnoži svaka nepravda među ljudima i bezčašće roditeljima od njihove dece i usahnu svaka ljubav blaga među ljudima i čovek čoveka davi i kolje"[20].
  • Živopis u Hopovu[21].
  • Peter Rothe formulirao Fundamentalnu teoremu algebre.
  • Adana postala redovna osmanska provincija, ranije su njome vazalski upravljali Ramazanidi.
  • Karl I. je postao prvi knez Lihtenštajna.

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1608.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Vladimir Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs
  2. Klaić, 460
  3. Klaić, 461
  4. Istorija s. n., 453
  5. Istorija s. n., 329-30
  6. 6,0 6,1 Horvat, Posljednje godine kralja Rudolfa
  7. Klaić, 463
  8. Klaić, 464
  9. Istorija s. n., 317
  10. "Politika", 27. april 1935
  11. Historija n. J., 485
  12. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1, p. 188 (Google Books)
  13. 13,0 13,1 Horvat, Drugo banovanje Tome Erdeda
  14. Istorija s. n., 330-1
  15. Historija n. J., 698
  16. Historija n. J., 711
  17. Historija n. J., 724-7
  18. Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs
  19. Istorija s. n., 417
  20. Ćorović, Književnost u Bosni i Hercegovini, rastko.rs
  21. Historija n. J., 577
Literatura