Kaštelir-Labinci

Labinci

Kaštelir–Labinci - Castelliere–Santa Domenica (tal. [kastɛlˈljɛːre ˈsanta doˈmeːnika]), općina u zapadnoj Istri, administrativno pripada Istarskoj županiji.

Kaštelir-Labinci Castellier-Santa Domenica
Osnovni podaci
Županija	Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001/2011)	1.334
Geografija
Koordinate
Površina	32 km²
Kaštelir-Labinci Kaštelir-Labinci na karti Hrvatske
Ostali podaci
Poštanski kod	52464 Kaštelir - Castellier

Općinska naselja

Općina ima 15 naselja (stanje 2006), to su: Babići, Bernobići, Cerjani, Deklići, Dvori, Kaštelir – Castelliere, Kovači, Krančići, Labinci – S. Domenica, Mekiši kod Kaštelira, Rogovići, Rojci, Roškići, Tadini i Valentići.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kaštelir-Labinci imala je 1.334 stanovnika (a 2011. je imala 1.463) raspoređenih u 15 naselja:

• Babići - 73
• Bernobići - 123
• Cerjani - Ceriani - 15
• Deklići - 34
• Dvori - Ciòlin - 37
• Kaštelir - 283
• Kovači - 55
• Krančići - Cociani - 80
• Labinci - Santa Domenica - 269
• Mekiši kod Kaštelira - Machissi - 20
• Rogovići - Stanzia Grande - 90
• Rojci - 64
• Roškići - 53
• Tadini - 68
• Valentići - Valenti - 70

Geografija

Općina Kaštelir-Labinci nalazi se prema zapadnoj obali Istre, u sjeveroistočnom zaleđu, 13 kilometara udaljenog Poreča turističke metropole.

Povijest

Ovim je krajem prolazila rimska cesta Via Flavia koja je vodila je preko Trsta, rijeke Mirne, Kaštelira i Poreča za Pulu. Krajnje zapadno nalazi se Stanzia Grande - Rogovići koja u rimska vremena bila villa rustica, a tu se nalazi i crkvica iz XVII. st.

Na ovom je dijelu Istre živjelo romansko stanovništvo sve do velikog pomora kuge kada Venecija u XVI. i XVII. st. naseljava 'Morlake', stanovništvo iz Dalmacije i Bosne prebjeglo pred Turcima. Te su obitelji naselile sela oko Kašteljera dok je u samom Kašteljeru većinu i dalje činilo romansko stanovništvo (sve do velikog egzodusa nakon aneksije Hrvatskoj 1945.). imena sela oko Kaštelira uglavnom su nazvana po prezimenima doseljenika (Babići, Kranjčići, Roškići, Brnobići…).

Znamenitosti

• Benediktinska opatija sv. Mihovila pod zemljom je podignuta u devetom stoljeću i dobiva naziv po neobičnom svetištu ukopanom pod zemlju. Ostaci opatije nalaze se južno od Labinaca a dio svetišta u župnoj crkvi Labinci.

• gotička crkvica svetog Trojstva iz 13. stoljeća u kojoj su freske iz prve polovice 15. stoljeća

• Sjeverno od Kašteljera, iznad doline rijeke Mirne, nalaze se ostaci Nigrinjana, srednjovjekovnog utvrđenog naselja, koje danas nazivaju Gradina

• U Labincima je 1736. godine posvečena sv. Ivanu Krstitelju

• U središtu Kaštelira je crkva iz 1908. godine posvećena mjesnim svecima zaštitnicima sv. Valentinu, sv. Kuzmi i Damjanu.

Privreda

Stanovništvo se uglavnom bavi malim poduzetništvom i poljoprivredom – poznati su proizvođači vina, krumpira, maslinovog ulja i meda. Mnogi podrumi ucrtani su u karte vinskih cesta Istarske županije. Okolicu krasi zelenilo vinograda i maslinika i plodna crvena zemlja na kojoj radišni mještani uzgajaju voće i povrće.

Kao i u ostatku unutrašnje Istre seoski turizam je privredna grana koja je sve više zastupljena.

Od kraja 2018. g. u Kašteliru je u pogonu Sunčana elektrana Kaštelir.

Vanjske veze

• Službena stranica općine
• Turistička zajednica

Kaštelir-Labinci na Wikimedijinoj ostavi