Kaštelir-Labinci
Kaštelir-Labinci Castellier-Santa Domenica | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Županija | Istarska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001/2011) | 1.334 |
Geografija | |
Koordinate | 45°18′00″N 13°41′10″E / 45.30°N 13.686°E |
Površina | 32 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 52464 Kaštelir - Castellier |
Koordinate: 45° 17′ 60" SGŠ, 13° 41′ 10" IGD
Kaštelir–Labinci (talijanski Castelliere–Santa Domenica [kastɛlˈljɛːre ˈsanta doˈmeːnika]) općina je u Hrvatskoj koja administrativno pripada Istarskoj županiji.
Općinska naselja[uredi - уреди | uredi izvor]
Općina ima 15 naselja (stanje 2006), to su: Babići, Bernobići, Cerjani, Deklići, Dvori, Kaštelir – Castelliere, Kovači, Krančići, Labinci – S. Domenica, Mekiši kod Kaštelira, Rogovići, Rojci, Roškići, Tadini i Valentići.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kaštelir-Labinci imala je 1.334 stanovnika (a 2011. je imala 1.463) raspoređenih u 15 naselja:
- Babići - 73
- Bernobići - 123
- Cerjani - Ceriani - 15
- Deklići - 34
- Dvori - Ciòlin - 37
- Kaštelir - 283
- Kovači - 55
- Krančići - Cociani - 80
- Labinci - Santa Domenica - 269
- Mekiši kod Kaštelira - Machissi - 20
- Rogovići - Stanzia Grande - 90
- Rojci - 64
- Roškići - 53
- Tadini - 68
- Valentići - Valenti - 70
Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]
Općina Kaštelir-Labinci nalazi se prema zapadnoj obali Istre, u sjeveroistočnom zaleđu, 13 kilometara udaljenog Poreča turističke metropole.
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Ovim je krajem prolazila rimska cesta Via Flavia koja je vodila je preko Trsta, rijeke Mirne, Kaštelira i Poreča za Pulu. Krajnje zapadno nalazi se Stanzia Grande - Rogovići koja u rimska vremena bila villa rustica, a tu se nalazi i crkvica iz XVII. st.
Na ovom je dijelu Istre živjelo romansko stanovništvo sve do velikog pomora kuge kada Venecija u XVI. i XVII. st. naseljava 'Morlake', stanovništvo iz Dalmacije i Bosne prebjeglo pred Turcima. Te su obitelji naselile sela oko Kašteljera dok je u samom Kašteljeru većinu i dalje činilo romansko stanovništvo (sve do velikog egzodusa nakon aneksije Hrvatskoj 1945.). imena sela oko Kaštelira uglavnom su nazvana po prezimenima doseljenika (Babići, Kranjčići, Roškići, Brnobići…).
Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
- Benediktinska opatija sv. Mihovila pod zemljom je podignuta u devetom stoljeću i dobiva naziv po neobičnom svetištu ukopanom pod zemlju. Ostaci opatije nalaze se južno od Labinaca a dio svetišta u parohijalnoj crkvi Labinci.
- gotička crkvica svetog Trojstva iz 13. stoljeća u kojoj su freske iz prve polovice 15. stoljeća
- Sjeverno od Kašteljera, iznad doline rijeke Mirne, nalaze se ostaci Nigrinjana, srednjovjekovnog utvrđenog naselja, koje danas nazivaju Gradina
- U Labincima je 1736. godine posvečena sv. Ivanu Krstitelju
- U središtu Kaštelira je crkva iz 1908. godine posvećena mjesnim svecima zaštitnicima sv. Valentinu, sv. Kuzmi i Damjanu.
Promet[uredi - уреди | uredi izvor]
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Stanovništvo se uglavnom bavi malim poduzetništvom i poljoprivredom – poznati su proizvođači vina, krumpira, maslinovog ulja i meda. Mnogi podrumi ucrtani su u karte vinskih cesta Istarske županije. Okolicu krasi zelenilo vinograda i maslinika i plodna crvena zemlja na kojoj radišni mještani uzgajaju voće i povrće.
Kao i u ostatku unutrašnje Istre seoski turizam je privredna grana koja je sve više zastupljena.
Od kraja 2018. g. u Kašteliru je u pogonu Sunčana elektrana Kaštelir.[1]
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
Na području općine djeluje Zajednica Talijana - Comunità degli Italiani di Castelliere-Santa Domenica sa sjedištem u Kašteliru.
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Ilijana Grgić: HEP ulaže 750 milijuna kuna u sunčane elektrane Privredni.hr. 8. travnja 2019. Pristupljeno 9. prosinca 2019.