Bale (Istra)
Bale - Valle d'Istria, gradić u južnoj Istri, 860 stanovnika, centar autohtone istriotske kulture, smješten na blagom brežuljku (145 m n/v) s kontinuitetom od histarskog kašteljera, rimskog castruma i medievalne utvrde do renesansnog gradića.
| Bale-Valle d'Istria | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Edi Pastrovicchio |
| Županija | Istarska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001/2011) | 1.047 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°02′N 13°47′E / 45.04°N 13.78°E |
| Površina | 81,90 km² |
  Bale Bale na karti Hrvatske | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 52211 Bale |
Koordinate: 45° 02′ 24" SGŠ, 13° 46′ 48" IGD
Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]
Općina Bale-Valle nalazi se na brežuljkastom području s kraškim dolinama, a graniči s gradom Rovinjom na sjeverozapadu te općinama Kanfanar na sjeveru, Savičenta na sjeveroistoku i Vodnjan na jugu. Naselje je od Rovinja udaljeno 13 km, a od Pule 20 km.
Površina općine Bale iznosi 81,90 km2.
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Bale-Valle je bio neolitsko pa Histarsko brončanodobno kašteljersko naselje. U rimsko vrijeme na istom mjestu Caius Pulcrus gradi castrum koji postaje važni trgovački centar između Pule i unutrašnjosti Istre.
U ranom srednjem vijeku rimski castrum je pojačan i dobiva ime Castrum Vallis, a 965. zove se Valle. S Vodnanom i Rovinjom glavni je centar autohtone romanske kulture Istriota koju osvaja Venecijanska republika koja sve do 1797. utječe na istriotsku kulturu i jezik svojim venetskim dijalektom.
U Balama se rodio i živio u XIV. st. svetac Giuliano da Valle (sv. Julijan iz Bala). Danas je manje mjesto s manje od 1000 stanovnika koji žive u povijesnoj jezgri grada okruženog pitomim bržuljcima i kraškim dolinama.
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
Bale-Valle je jedan od preostalih nukleusa autohtonog romanskog jezika (romaniziranih Histra) nazvan istriotski jezik ili istroromanski jezik.
U balama djeluje Zajednica Talijana - C.I. di Valle d'Istria.
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
- palača-kaštel Bembo
- crkva Marije a Sant'Elisabetta
- municipij, komunalna palača i XIV. st.
- crkva San Spirito iz XV. st. u kojoj se nalaze freske Alberta di Costanza
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
U Balama je prije aneksije većeg dijela Julijske pokrajine s Istrom Hrvatskoj imao preko 90% Talijana, da bi se po velikom egzodusu etnička slika promijenila u korist Hrvata. Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bale imala je 1.047 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:Bale-Valle - 886; Montcalvo- Golaš - 96; Carmedo-Kermed - 69
Nacionalni sastav 2001.:
- Hrvati kojima se pribrojavaju i Istrijani - 507 (48,42). Talijani - 414 (39,54). Srbi - 12 (1,15). Mađari - 5 (0,48). Makedonci - 5 (0,48).Slovenci - 5 (0,48). Albanci - 3. Crnogorci - 1. Nijemci - 1. Rusini - 1
- ostali - 25 (2,39). neopredijeljeni - 65 (6,21). nepoznato - 3
Od 1991. do 2011. broj stanovnika s talijanskim materinjim jeikom se rapidno smanjuje, sa 36,6% na 19,43%.
Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]
Za obavljanje izvršnih poslova, u Općini se ne bira Poglavarstvo, već njegove dužnosti obavlja Općinsko vijeće. Općinsko vijeće ima predsjednika, dva potpredsjednika i sastoji se od 11 članova. Predsjednik Općinskog vijeća obavlja dužnost Općinskog načelnika, a dužnost zamjenika općinskog načelnika obavljaju potpredsjednici Općinskog vijeća.
Dan Općine je 1. maja koji se obilježava u čast svetog Julijana, zaštitnika općine.
U općini je Bale je službeni talijanski jezik, pored hrvatskog.
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
U školama s hrvatskim nastavnim jezikom uči se talijanski jezik, kao jezik društvene sredine, a u školama s talijanskim nastavnim jezikom, uči se hrvatski jezik.
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
U općini djeluju sljedeća sportska društva :
- Sportsko ribolovno društvo «Colone 04»,
- Lovačko društvo «Jarebica»,
- Nogometno društvo «Jedinstvo»,
- Ženski rukometni klub «Bale»,
- Budokai klub «Lav».
Postoje dva nogometna igrališta.
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- Alberi, Dario Istria, storia, arte, cultura, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-232-3
- Amadeo, Fabio TuttoIstria, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-038-1
- Nemec, Gloria Un paese perfetto, Libreria editrice goriziana, ISBN 88-86928-26-2
- Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004
- Longo, Gaetano Libero storia di un oste, edizioni Lint Trieste
