Grožnjan

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Grožnjan - Grisignana

Groznjan Perspective.jpg

Grb
Osnovni podaci
Županija Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001/2011) 785
Geografija
Koordinate 45°22′44″N 13°43′12″E / 45.379°N 13.72°E / 45.379; 13.72
Površina 66 km²
Grožnjan na karti Hrvatske
Grožnjan
Grožnjan
Grožnjan na karti Hrvatske
Ostali podaci
Poštanski kod 52429 Grožnjan (Grisignana)


Koordinate: 45° 22′ 44" SGŠ, 13° 43′ 12" IGD


Grožnjan - Grisignana (talijanski:' [griziɲˈɲaːna]), poznati "grad umjetnika", sjedište istoimene općine na Bujštini u sjeverozapadnoj Istri. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi - уреди | uredi kôd]

Kale Grožnjana

Grožnjan se službeno sastoji od 10 naselja uz mnogobrojne zaselke (stanje 2006.), to su: Antonci – Antonzi, Grožnjan – Grisignana,, Kostanjica – Castagna, Kuberton – Cuberton, Makovci – Macovzi, Martinčići – Martincici, Terebjanke - Terebianche Šterna – Sterna, Vrnjak – Vergnacco i Završje – Piemonte.

Grožnjan aerial view.jpg

Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Grožnjan–Building-02.jpg

Općina Grožnjan se nalazi na Bujštini, a prostire se na flišnom i vapnenačkom brežuljkastom području sjeverno od srednjeg toga Mirne pa sve do granice Istre pod Slovenijom (Koparštna), Na području općine bilo je nekoliko kava Istarskog kamena iz koga je podignuta većina Venecije.

Zapadno se nalazi Grad Buje, južno općine Vižinada i Motovun, a istočno Oprtalj.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Grožnjan, stairs.jpg

Po popisu stanovništva iz 1921. na području općine kod 3.586 stanovnika talijanski je bio materinji jezik, kod 406 slovenski, a nitko nije naveo hrvatski kao svoj jezik.

Nakon istarskog egzodusa i naseljavanja novog stanovništva općina Grožnjan je jedina općina u Istri gdje su talijani većina, iako je i tu prisutan pad u korist Hrvata, pa tako po popisu iz 2001. kod 66,11% je talijanski bio materinji jezik, kod 29,17% je bio hrvatski, a kod 3,57% slovenski, dok je 2011. kod 56,52% je bio talijanski, 37,36% hrvatski, a kod 2,72% je slovenski bio materinji jezik.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Grožnjan imala je 785 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:

Povijest[uredi - уреди | uredi kôd]

Parohijalna crkva sv. Vida i Modesta
Gradska porta s amblemom Dolfina

U željezno doba je bio važan histarski, a od IV. st. pr.n.e. i keltski kašteljer, a kasnije rimski grad (u obližnjem Ponte Portònu, na Mirni prolazila je konzularna rimska cesta via Flavia od kuda je vodio antiški put za Grožnjan.)

Već 1102. se javljaju prvi podaci o kaštelu s feudom nazvanom Castrum Grisiniana.koji Ulrich II poklanja Akvilejskoj patrijaršiji. Sto godina kasnije dolazi pod dominaciju Kaštela Pietrapelosa sve do smrti Pietra od Kaštela 1339., od kada je u najmu furlanskih feudalaca. U njemu živi autohtono romansko istarsko stanovništvo.

Palača Forticus sa lođom
Grožnjanske kale

Nakon žestokih otpora Grožnjanci dolazi pod vlast Venecijanske Republike koja ovdje vlada od 1358 do 1797. Providur Dolfin 1359. premješta svoju službenu rezidenciju iz Umaga u Grožnjan; između 1360. i 1367. gradić je utvrđen snažnim zidinama i izgrađena je providurska palača. 1445. gradski bedemi su pojačani kako bi se obranili od Austrijanaca i Turaka.

Nakon kuge1630. podrušje Grožnjana je skoro ostalo potpuno pusto. U cilju revitalizacije Venecija doseljava venetske, furlanske, slovenske i hrvatske (iz Dalmacije, nazvanim Morlacima) porodice.

Nakon 1797, po Ugovoru iz Campoformija Grožnjan, kao i cijela venecijanska Istra, dolazi pod Austrijsko carstvo sve do 1803. kada ju osvajaju Napoleonove snage. Po Napoleonovoj odluci 1805, dolazi u sastav novoformirane Kraljevine Italije, a od 1813. opet u sastavu Habsburške monarhije.

Грожнян-Groznjan - panoramio (12).jpg

Prema Londonskom ugovoru iz 1915. skoro čitava Julijska pokrajina dolazi 1918. pod Kraljevinu Italiju kada je Grožnjan pod Porečkim okrugom, a kasnije pod Istarskom provincijom..

Na kraju II. sv. rata Grožnjan je u Zoni "B" STT-a koji je zatim anektirana Sloveniji i Hrvatskoj unutar jugoslavenske federacije što izaziva istarski egzodus većine stanovnika.

2014.zbog centralizirane i nacionaliwstičke politike tzv. samostalne Hrvatske načelnik Claudio Stocovaz, je upozorio na katastrofalne demografske posljedice za Grožnjan.

Crkvica ss Kozma i Damjana

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

  • srednjovjekovni muraj i ulazna porta (XV. - XVI. st.)
  • unutar zidna su romaničke crkvice sv. Roka i sv. Martina
  • renesansna loža iz XV. st. iznad koje je fontik,
  • renesansna podestatova palača
  • crkvica ss Kuzme i Damjana, 1834. djelomično rekonstruirana; zanimljiv je mali zvonik bez zvona.
  • parohijalna crkva ss Vida i Modesta izgrađena je 1600. na mjestu starije crkve koja po dokuentima postoji od 1310. Obnovljena je 1770. Unutar crkve ističu se ulje na platnu oz XVII. st. s prikazom sv. Petra iz Alcantare i mramorni kasnobarokni oltari.
Mađunarodna ljetna škola MO (muzičke omladine)

Kultura[uredi - уреди | uredi kôd]

Grožnjan je poznat kao "grad umjetnika", proglašen još 1965. u cilju rebitalizacije napuštenog gradića.

Preko 55 godina tradicije ljetne škole Muzičke omladine (MO pretvoren u Hrvatsku glazbenu madež).

Grožnjanska škola baleta

Ima oko dvadeset galerija i umjetničkih ateljea, a također je pokrenuta ljetna međunarodna filmska škola, jazz škola, baletna škola...

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi kôd]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi kôd]

Sport[uredi - уреди | uredi kôd]

Biciklističke staze: Grožnjan-dolina Mirne-Oprtalj

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Alberi, Dario Istria, storia, arte, cultura, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-232-3
  • Amadeo, Fabio TuttoIstria, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-038-1
  • Nemec, Gloria Un paese perfetto, Libreria editrice goriziana, ISBN 88-86928-26-2
  • Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004
  • Longo, Gaetano Libero storia di un oste, edizioni Lint Trieste

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]

Gradovi i općine Istarske županije
Gradovi

Buje | Buzet | Labin | Novigrad | Pazin | Poreč | Pula | Rovinj | Umag | Vodnjan


Općine


Bale | Barban | Brtonigla | Cerovlje | Fažana | Funtana | Gračišće | Grožnjan | Kanfanar | Karojba | Kaštelir-Labinci | Kršan | Lanišće | Ližnjan | Lupoglav | Marčana | Medulin | Motovun | Oprtalj | Pićan | Raša | Sveta Nedelja | Sveti Lovreč | Sveti Petar u Šumi | Svetvinčenat | Tar-Vabriga | Tinjan | Višnjan | Vižinada | Vrsar | Žminj

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj