Grožnjan

Grožnjan - Grisignana
Osnovni podaci
Županija	Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001/2011)	785
Geografija
Koordinate
Površina	66 km²
Grožnjan Grožnjan na karti Hrvatske
Ostali podaci
Poštanski kod	52429 Grožnjan (Grisignana)

Grožnjan - Grisignana (talijanski:' [griziɲˈɲaːna]), poznati "grad umjetnika", sjedište istoimene općine na Bujštini u sjeverozapadnoj Istri. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja

Kale Grožnjana

Grožnjan se službeno sastoji od 10 naselja uz mnogobrojne zaselke (stanje 2006.), to su: Antonci – Antonzi, Grožnjan – Grisignana,, Kostanjica – Castagna, Kuberton – Cuberton, Makovci – Macovzi, Martinčići – Martincici, Terebjanke - Terebianche Šterna – Sterna, Vrnjak – Vergnacco i Završje – Piemonte.

Geografija

Općina Grožnjan se nalazi na Bujštini, a prostire se na flišnom i vapnenačkom brežuljkastom području sjeverno od srednjeg toga Mirne pa sve do granice Istre pod Slovenijom (Koparštna), Na području općine bilo je nekoliko kava Istarskog kamena iz koga je podignuta većina Venecije.

Zapadno se nalazi Grad Buje, južno općine Vižinada i Motovun, a istočno Oprtalj.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1921. na području općine kod 3.586 stanovnika talijanski je bio materinji jezik, kod 406 slovenski, a nitko nije naveo hrvatski kao svoj jezik.

Nakon istarskog egzodusa i naseljavanja novog stanovništva općina Grožnjan je jedina općina u Istri gdje su talijani većina, iako je i tu prisutan pad u korist Hrvata, pa tako po popisu iz 2001. kod 66,11% je talijanski bio materinji jezik, kod 29,17% je bio hrvatski, a kod 3,57% slovenski, dok je 2011. kod 56,52% je bio talijanski, 37,36% hrvatski, a kod 2,72% je slovenski bio materinji jezik.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Grožnjan imala je 785 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:

• Antonci-Antonzi - 67
• Grožnjan-Grisignana - 185
• Kostanjica-Castagna - 51
• Kuberton-Cuberton - 22
• Makovci-Makovzi - 100
• Martinčići-Martincici - 132
• Terebjanke - Terre Bianche - 90
• Šterna-Sterna - 79
• Vrnjak-Vergnacco - 0
• Završje-Piemonte d'Istria - 59

Povijest

Parohijalna crkva sv. Vida i Modesta

Gradska porta s amblemom Dolfina

U željezno doba je bio važan histarski, a od IV. st. pr.n.e. i keltski kašteljer, a kasnije rimski grad (u obližnjem Ponte Portònu, na Mirni prolazila je konzularna rimska cesta via Flavia od kuda je vodio antiški put za Grožnjan.)

Već 1102. se javljaju prvi podaci o kaštelu s feudom nazvanom Castrum Grisiniana.koji Ulrich II poklanja Akvilejskoj patrijaršiji. Sto godina kasnije dolazi pod dominaciju Kaštela Pietrapelosa sve do smrti Pietra od Kaštela 1339., od kada je u najmu furlanskih feudalaca. U njemu živi autohtono romansko istarsko stanovništvo.

Palača Forticus sa lođom

Grožnjanske kale

Nakon žestokih otpora Grožnjanci dolazi pod vlast Venecijanske Republike koja ovdje vlada od 1358 do 1797. Providur Dolfin 1359. premješta svoju službenu rezidenciju iz Umaga u Grožnjan; između 1360. i 1367. gradić je utvrđen snažnim zidinama i izgrađena je providurska palača. 1445. gradski bedemi su pojačani kako bi se obranili od Austrijanaca i Turaka.

Nakon kuge1630. podrušje Grožnjana je skoro ostalo potpuno pusto. U cilju revitalizacije Venecija doseljava venetske, furlanske, slovenske i hrvatske (iz Dalmacije, nazvanim Morlacima) porodice.

Nakon 1797, po Ugovoru iz Campoformija Grožnjan, kao i cijela venecijanska Istra, dolazi pod Austrijsko carstvo sve do 1803. kada ju osvajaju Napoleonove snage. Po Napoleonovoj odluci 1805, dolazi u sastav novoformirane Kraljevine Italije, a od 1813. opet u sastavu Habsburške monarhije.

Prema Londonskom ugovoru iz 1915. skoro čitava Julijska pokrajina dolazi 1918. pod Kraljevinu Italiju kada je Grožnjan pod Porečkim okrugom, a kasnije pod Istarskom provincijom..

Na kraju II. sv. rata Grožnjan je u Zoni "B" STT-a koji je zatim anektirana Sloveniji i Hrvatskoj unutar jugoslavenske federacije što izaziva istarski egzodus većine stanovnika.

2014.zbog centralizirane i nacionaliwstičke politike tzv. samostalne Hrvatske načelnik Claudio Stocovaz, je upozorio na katastrofalne demografske posljedice za Grožnjan.

Crkvica ss Kozma i Damjana

Spomenici i znamenitosti

• srednjovjekovni muraj i ulazna porta (XV. - XVI. st.)
• unutar zidna su romaničke crkvice sv. Roka i sv. Martina
• renesansna loža iz XV. st. iznad koje je fontik,
• renesansna podestatova palača

• crkvica ss Kuzme i Damjana, 1834. djelomično rekonstruirana; zanimljiv je mali zvonik bez zvona.

• parohijalna crkva ss Vida i Modesta izgrađena je 1600. na mjestu starije crkve koja po dokuentima postoji od 1310. Obnovljena je 1770. Unutar crkve ističu se ulje na platnu oz XVII. st. s prikazom sv. Petra iz Alcantare i mramorni kasnobarokni oltari.

Mađunarodna ljetna škola MO (muzičke omladine)

Kultura

Grožnjan je poznat kao "grad umjetnika", proglašen još 1965. u cilju rebitalizacije napuštenog gradića.

Preko 55 godina tradicije ljetne škole Muzičke omladine (MO pretvoren u Hrvatsku glazbenu madež).

Grožnjanska škola baleta

Ima oko dvadeset galerija i umjetničkih ateljea, a također je pokrenuta ljetna međunarodna filmska škola, jazz škola, baletna škola...

• U Grožnjanu je aktivna Zajednica Talijana - Comunità degli Italiani di Grisignana

Sport

Biciklističke staze: Grožnjan-dolina Mirne-Oprtalj

Izvori

• Alberi, Dario Istria, storia, arte, cultura, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-232-3
• Amadeo, Fabio TuttoIstria, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-038-1
• Nemec, Gloria Un paese perfetto, Libreria editrice goriziana, ISBN 88-86928-26-2
• Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004
• Longo, Gaetano Libero storia di un oste, edizioni Lint Trieste

Vanjske veze

Grožnjan na Wikimedijinoj ostavi

• ((hr))((it))((en)) Službena stranica Općine Grožnjan
• ((hr))((it)) Turistička ponuda i informacije, Grožnjan Arhivirano 2008-04-09 na Wayback Machine-u