Bedem
Za ostala značenja, vidi Bedem (razvrstavanje).
Bedemi su korišćeni da bi povezali kule i kapije u zatvorenu celinu koja je štitila zgrade i ljude u svojoj unutrašnjosti od spoljašnjih napadača. Bili su praktično neprobojni zbog čega su se napadači najčešće okretali pokušajima da osvoje kapije.
Delovi bedema[uredi | uredi kod]
Bedeme su činili zidovi na čijim su se ravnim vrhovima nalazili grudobrani okrenuti ka spolja iza kojih se nalazila staza za posadu.
Grudobran[uredi | uredi kod]
Grudobrani su pružali zaštitu braniocima od strela i omogućavali su im lakši napad na protivnika.
- Grudobrani su bili široki 45 cm, a činili su ih naizmenično poređani niži (dužine 45 cm, visine 55 cm) i viši (dužine 155 cm, visine 165cm) delovi. Viši delovi su često u sebi imali male proreze (tzv. puškarnice) koje su služile za izviđanje i ispaljivanje raznih projektila (strela, kasnije metaka) na protivnike.
- Staze iza grudobrana bile su široke 150 cm,a često i šire. Ka unutrašnjosti obično nije bilo nikakve ograde, ali nije bio redak niski zid ili čak drvena ograda.
Zid[uredi | uredi kod]
- Zidovi su bili visoki tri i više spratova, dok im je širina bila preko 2 m. Njihova visina zavisila je od visine sprata u kulama koje su povezivali i njihov vrh se poklapao sa podom četvrtog sprata kule. Obično je visina sprata u kulama bila 190 cm.
Osvajanje bedema[uredi | uredi kod]
Tuneli[uredi | uredi kod]
Često su napadači kopali tunele do temelja bedema da bi ih urušili i otvorili prolaz u unutrašnjost.
Bombardovanje[uredi | uredi kod]
Tokom opsada korišćene su razne sprave (katapulti, trebušeti, kasnije topovi) koje su ispaljivale projektile (kamene blokove, kasnije đulad) sa ciljem da poruše bedeme i time otvore prolaz.
Lestve[uredi | uredi kod]
Prilikom juriša na bedeme korišćene su i lestve koje su prislanjane uz njih da bi se vojska popela na bedeme i prodrla u utvrdu.
Poznati bedemi[uredi | uredi kod]
- Veliki kineski zid
- Veliki gorganski zid
- Dvostruki bedemi Teodosija II
- Hadrijanov zid
- Mažino linija
- Berlinski zid
- U srednjem veku nije postojao nikakav građevinski standard zbog čega je nemoguće pričati o standardnim dimenzijama, ali su ovde izneti neki najčešći podaci. Nikakva retkost nisu dimenzije koje skroz odudaraju od onih koje su ovde iznete.