Hadrijanov zid

Izvor: Wikipedia
Lokacija Hadrijanova zida
Granice Rimskog Carstva
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Hadrian's wall at Greenhead Lough.jpg
 UK
Registriran: 1987. (9. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Hadrijanov zid je naziv za 120 kilometara dug rimski zid koji je dijelio Britanski otok napola. Gradio se deset godina , od 122. do 132., za vladavine cara Hadrijana, a štitio je rimsku Englesku od napadaja barbara Pikta sa sjevera iz Albe (staro galsko ime za Škotsku). Dugo je označavao sjevernu granicu Rimskog Carstva, a kasnije je imao i gospodarsku ulogu kao jamac stabilnosti i prosperiteta južno od zida, u rimskoj provinciji Britaniji. Zid se protezao preko 117 km od Solway Firthina na zapadu do Tynea na istoku. Uz njegove obrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi kao što su Pons Aelius (Newcastle) i Maglona (Carlisle). Izgrađen je isključivo od kamenih blokova debljine od 2,4 do 3 m i visine od 3,6 do 4,8 m. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice (kako bi mogli upozoriti na eventualni napad sa sjevera) te jarak 10 metara sjeverno od zida i vojnu cestu cijelom dužinom zida s južne strane. Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jeste, stvarna granica je većinom malo sjevernije od ovog zida. Antoninov zid, izgrađen sjevernije, preuzeo je obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten i Hadrijanov zid je ponovno postao sjevernom granicom Carstva. Pikti su u tri navrata, 197., 296. i 367. god., prešli zid. Zbog toga je popravljen i povećan za vladavine cara Septimija Severa 209. god. Napušten je 383. god. s povlačenjem rimske uprave, što su iskoristili lokalni stanovnici i koristili su njegovo kamenje za izgradnju svojih farmi, crkava i dr. (Poslijerimska Britanija).

Još uvijek postoji i pored njega se nalazi tzv. Hadrijanov put (bivša vojna cesta) koji služi posjetiteljima za obilazak zidina. God. 1987., upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, a dodatkom granica Limes Germanicus (2005.) i Antoninovog zida (2008.) čini zaštićeni spomenik "Granice Rimskog Carstva". UNESCO ga je opisao kao "najvažniji rimski spomenik u Britaniji".

Vanjske veze[uredi - уреди]

Koordinate: 55°01′27″N 2°17′33″W / 55.02417, -2.2925