Teretni brod

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Teretni brod za rasute terete

Teretni brod je brod kome je glavna svrha prevoz različitih vrsta tereta od jedne do druge luke.

Takvi brodovi su u pravilu specijalno sagrađeni u tu svrhu, odnosno opremljeni dizalicama i drugim napravama kako bi olakšali ukrcavanje i iskrcavanje tereta.

Teretni brodovi se razlikuju po nameni, odnosno vrsti tereta koji prevoze. Od njih su najveći tankeri, specijalizirani za prevoz tekućeg ili plinovitog tereta, najčešće nafte i njenih derivata.

Vrste po teretu[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema vrsti tereta koje prevoze teretne brodove možemo podijeliti na:

Vrste po dimenzijama[uredi - уреди | uredi izvor]

Teretne brodove dalje možemo podijeliti prema dimenzijama (a one su u ovisnosti o plovnim kanalima kroz koje prolaze) na:

  • Small Handy size, brodovi od 20 000-28 000 t ukupne nosivosti
  • Handy size, brodovi od 28 000-40 000 t ukupne nosivosti
  • Handymax, brodovi od 40 000-50 000 t ukupne nosivosti
  • Seawaymax, najveća dimenzija broda koji može proći kroz Kanal St Lawrence
  • Aframax, naftni tankeri od 80 000 do 110 000-120.000 t ukupne nosivosti.[1] Prevoze sirovu naftu, ponekad i teško ulje.[1]
  • Suezmax, najveća dimenzija broda koji može proći kroz Sueski kanal. Prevoze sirovu naftu, ponekad i teško ulje.[1]
  • Panamax, najveća dimenzija broda koji može proći kroz Panamski kanal
  • Capesize, brodovi koji su većih dimenzija od onih koje su uvjetovane Sueskim i Panamskim kanalom te ne mogu proći kroz njih
  • VLCC (engl. Very Large Crude Carrier), supertankeri, od 160 000 do 400 000 t ukupne nosivosti[1] Prevoze isključivo sirovu naftu.[1]
  • ULCC (engl. Ultra Large Crude Carrier), tzv. mamut-tankeri, za više od 400 000 t ukupne nosivosti.[1] Prevoze isključivo sirovu naftu.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Brodovi za prijevoz sirove nafte. Podjela tankera, Pripremio: kap. Goran Belamarić, mag. ing., Master Mariner, Split, februar 2012. str. 7

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]