Silba

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Silba. Za istoimeno naselje, v. Silba (Zadar).
Otok Silba
SilbaLandsat.jpg
Podaci
Lokacija Jadransko more (Kvarnerić)
Arhipelag Zadarski
Koordinate 44°22′25.9″N14°46′46.32″E
Država  Hrvatska
Glavno naselje Silba
Površina 14,27 [1] km²
Broj stanovnika 286[2]
Silba island - panoramio.jpg

Silba (talijanski: Selve) je otok u Jadranskom moru u Hrvatskoj, koji administrativno podpada pod grad Zadar u Zadarskoj županiji.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Siba se nalazi jugoistočno od Lošinja, zapadno od Oliba i istočno od Premude.[2]

Kako leži na granici Kvarnerića i Dalmacije, ubraja se u sjevernodalmatinsku grupu otoka, odnosno pod Zadarski arhipelag. [2]

Silba ima površinu od 14,27 km²[1], vrlo je niska - najviši vrh brdo Vrh (Varh) ima samo 83 metra, dužina njegove obale iznosi 26,239 km.[1]

Otok je dug 8 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok, i širok oko 3 km na sjeveru; ali u sredini ima samo 0,7 km, a na jugu nema ni 2 km.

Građen je od krečnjačkog vapnenca i eocenskog lapora, obrastao je makijom i šumarcima crnike i bora. Malobrojni stanovnici se bave ovčarstvom, maslinarstvom, vinogradarstvom, ribarstvom i turizmom.[2]


Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok je bio naseljen još od ilirskih vremena, o tom svjedoče ostatci gradine na lokalitu Vele Stine. Za rimskih vremena zvao se Selbo (od latinskog silva = šuma).[2] I bizantski car Konstantin Porfirogenet ga navodi u svojoj kronici iz 10. vijeka pod istim imenom - Selbo.[2]

Za ranog srednjeg vijeka otok je bio feud zadarskog ženskog benediktinskog samostana sv. Marije, a kasnije zadarske gradske komune.[2]

Od 15. vijeka je pod vlašću Mletačke Republike, koja je 1579. podigla prvu poznatu školu u zadarskom arhipelagu, a tokom 16. vijeka četiri utvrde s pokretnim mostovima i četiri stražarnice, radi obrane od gusara. Otok je prosperirao tokom 17. i 18. vijeka, zahvaljujući brodarstvu, jer su Silbani imali monopol na transport stoke iz Zadra za Veneciju.[2]

Zlatno doba je prestalo u 19. vijeku otkad je otok pripao Austrijskom Carstvu, izvjesna kompenzacija bila je tvornica ribljih konzervi koja je radila od 1909.- 1918.[2]


Za Drugog svjetskog rata na otoku je bio poprilično snažan antifašistički pokret.[2]

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok je povezan dnevnim brodskim i trajektnim linijama sa Zadrom i Malim Lošinjem.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Coastline length and aeras of island..." (engleski). Geoadria. http://hrcak.srce.hr/file/14783/. pristupljeno 10. 05. 2017. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 "Silba" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55946. pristupljeno 10. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]