Šolta

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Maslinica na otoku Šolti

Šolta je hrvatski otok u srednjoj Dalmaciji nedaleko Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km².

Najviši vrh na otoku nalazi se na nadmorskoj visini od 237 m, kod Gornjeg sela. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Za istaknuti je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.). Otok je naseljen od prahistorije, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u 4. stoljeće pne. pod imenom Olyntha.

Simbol[uredi - уреди | uredi izvor]

Simbol mu je "čuvita" (ćuk).

Stanovnici[uredi - уреди | uredi izvor]

Autohtono i većinsko stanovništvo otoka Šolte činu Hrvati.

Sukladno simbolu, i stanovnike Šolte, Šoltane, zovu čuvitari. To je nekad bio pomalo pogrdan naziv, danas čak poprima pozitivna obilježja, štoviše razne formalne i neformalne skupine sa Šolte i u vezi sa Šoltom uzimaju čuvitu u naziv.

Naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Mjesta na otoku: Nečujam, Stomorska, Maslinica, Rogač, Grohote, Gornje selo, Srednje selo, Donje selo.

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbog izoliranosti i nebrige nadležnih vlasti za ovaj otok, nastala je i kletva "Dabogda te Šolta dopala!".

Vidi i Mrduja.

U 4. stoljeću je car Dioklecijan koji je živio nedaleko u svojoj palači (današnjoj jezgri Splita) koristio najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato mu je ime i danas Piškera, a ruševine su još uvijek tu, na dnu mora.

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]