Dugi otok

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dugi otok
Dugi otok 1435x1482.png
Podaci
Lokacija Jadransko more
Arhipelag Zadarski
Koordinate 44°22′33″N14°46′53″E
Država  Hrvatska
Glavno naselje Sali
Površina 113,3[1] km²
Broj stanovnika 1641[2]
Dugi otok 0387.jpg

Dugi otok (talijanski: Isola Lunga ili Isola Grossa) je otok u Jadranskom moru u Hrvatskoj, koji administrativno podpada pod Zadarsku županiju.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Dugi otok je najveći otok zadarskog arhipelaga, koji je 2011. imao 1641 stanovnika.[2]

Otok ima površinu od 113,3 km²[1], a dužina njegove obale iznosi 182,1 km.[1]

Izdužen je nekih 43 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok, a širok do 4,6 km. On je dio otočnog niza, u kom sjevernije od njega leži Molat, a južnije Kornat. Zapadno se prostire pučina Jadranskoga mora, a istočno brojni otoci (Sestrunj, , Rava, Zverinac, Ugljan, Pašman, Žut).[2]

Građen je uglavnom od donjokrednih vapnenaca i dolomita.[2]

Najviša točka je brdo Vela Straža visoko 337 metara u sredini otoka, tu se nalaze i brojne spilje, Strašna peć, Kozja peć, Veli Badanj, Crvene rupe, Pećina.[2]

Dugi otok je vrlo razveden, naročito duž istočne obale, koja je uglavnom niska. Tu se nižu brojne pješčane uvale i plaže kao Sakarun. Najveće uvale na sjeverozapadu su Solišćica i Pantera, a na jugoistoku Telašćica (park prirode, jedna od najvećih jadranskih prirodnih luka).[2]

Duž zapadne obale okrenute pučini, nižu se klifovi, među njima i Grpašćak, najviši na Jadranu sa svojih 166 m. Uz obalu leže brojni otočići; Bršćak, Golac, Katina, Krknata, Lagnići, Luški, Magarčić, Mežanj, Mrtovnjak, Mali i Veli Planatak, Utra... Između vapnenčkih brežuljaka leže kraška polja; Arnjevo,

Dugo, Krajnje, Slotino, Stivanje, Srednje i uvale. zimi su neka polja, zbog dugotrajnih kiša, poplavljena.[2] Dugi otok nema izvora ni vodotokova, ali ima slano jezero - Mir (površine 0,23 km²; duboko 5,8 m) koje leži na jugu. Po vapnenčkom tlu centralnog i zapadnog dijela otoka raste makija i šuma, ali je jug čisti kamenjar.[2]

Stanovnici se bave ratarstvom (žito, povrće), ovčarstvom, maslinarstvom, vinogradarstvom, ribarstvom i turizmom a dio njih radi u tvornici ribljih konzervi u Saliju.[2]

Najveće naselje, administrativni centar i jedina općina na otoku je Sali od 746 stanovnika. Ostala naselja na otoku su: Božava (112 st.), Brbinj (76 st.), Dragove (35 st.), Luka (121 st.), Savar (45 st.), Soline (39 st.), Veli Rat (58 st.), Verunić (43 st.), Žman (194 st.) i Zaglav (172 st.).[2]

Osim Salia, sva ostala naselja se sastoje od dva dijela, starijeg u unutrašnjosti i novog uz luku. [2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Dugi otok je bio naseljen već od prahistorije, za iskapanja u spilji Vlakno 2011. pronađeni su ostaci ljudskog kostura, čija je starost procijenjena na 11 000 godina (mezolitik).[3]

Po otoku ima arheoloških nalaza iz paleolita, neolita, kao i ostataka gradine iz ranoga željeznog doba. Iz rimskih vremena ima ostataka Ville rusticae u Maloj Proversi i građevina u Stivanjem polju i Brbinju.[2] Iz ranog srednjeg vijeka ima ostataka ranokršćanskih i predromaničkih crkvica u Školju kraj Brbinja, u Savaru (sv. Pelegrin) i u Telašćice (sv. Ivan i sv. Viktor).[2]

Za srednjeg vijeka otok je bio pod vlašću zadarske komune, i feud benediktinskog samostana sv. Krševana, koji ga je davao u zakup zadarskoj aristokraciji.[2] Srednjovjekovne crkve u Božavi (1385), Suvčenu (1378), Zaglav (144552) i Saliju (1465) dokazuju da su tad postojala i ta naselja.[2]

Od početka 15. vijeka Dugi otok je pod vlašću Mletačke Republike, tad počinje intenzivnije naseljavanje otoka izbjeglicama koje su bježale pred Turcima.

Tokom 17. vijeka otok su u par navrata orobili ulcinjski gusari.[2] Za Drugog svjetskog rata Dugi otok je anektiran od Kraljevine Italije, zbog partizanskog otpora je talijanska vojska u maju 1943. spalila sela Savar i Poljane, koja su nakon rata obnovljena.[2]

Ime[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok je prvi put dokumentiran u 10. vijeku pod imenom - Pizuh u kronici bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio.[3] U 11. vijeku navodi se pod imenom Insula Tilagus.[3] U srednjovjekovnim dokumentima spominje se pod latinskim imenima; Insula Magna, Insula Tilago i Insula Maior. Tek od početka 15. vijeka počinje se nazivati Isola Lunga ili Dugi otok.[3]

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok je povezan dnevnim trajektnim linijama sa Zadrom (Zadar-Zaglav, Zadar–Brbinj).[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Coastline length and aeras of island..." (engleski). Geoadria. http://hrcak.srce.hr/file/14783/. pristupljeno 14. 05. 2017. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 "Dugi otok" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16498. pristupljeno 14. 05. 2017. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 "Povijest i arheologija" (hrvatski). Dugi otok. http://www.dugiotok.hr/povijest. pristupljeno 14. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]