Lastovo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled iz zraka na otok Lastovo

Lastovo je otok u Hrvatskoj. Administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Površina otoka: 41 km2

Broj stanovnika: 835 st. (2001.)

Duljina: 10 km

Širina: 5,8 km

Najviši vrh otoka: Hum (417 m).

Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.

Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.

Najšumovitiji je hrvatski otok - preko 70 postotaka šumovite površine.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Od značajnijih naselja, na otoku su naselja Lastovo (451 st. 2001.) i Ubli.

Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.

Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, čakavski jekavski (ne ijekavski).

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoje arheološki nalazi u uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.

U vrijeme grčke kolonizacije spominje sa kao Ladesta.

Od ranog srednjeg vijeka mijenjao je vlasnike: [Bizant]], Mletke (nakon 1000.), Dubrovačku Republiku (od 13. stoljeća) , Habsburšku Monarhiju (od 1797., nakon Campoformijskog mira). Za Napoleona, nakratko ga zauzimaju i njime vladaju Francuska i Velika Britanija.

Rapalskim ugovorima prigrabiva si ga Italija. Nakon 2. svjetskog rata je u sastavu NR Hrvatske, kasnije SR Hrvatske u sklopu SFRJ. U tom periodu je služio kao jedna od glavnih vojnih baza, zbog čega je, slično kao i Vis, bio proglašen zatvorenim područjem, te se na njemu, za razliku od ostatka jadranske obale, nije mogao razvijati turizam. Lastovčani su se zbog toga odseljavali u veće gradove.

Izbijanjem rata u Hrvatskoj, JNA je otok stavila pod okupaciju. S njega se povukla u proljeće 1992. godine.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

tu se živi od

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi

Dubrovnik | Korčula | Metković | Opuzen | Ploče


Općine


Blato | Dubrovačko primorje | Janjina | Konavle | Kula Norinska | Lastovo | Lumbarda | Mljet | Orebić | Pojezerje | Slivno | Smokvica | Ston | Trpanj | Vela Luka | Zažablje | Župa dubrovačka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj