Ston

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ston

Osnovni podaci
Županija Dubrovačko-neretvanska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) 2.605
Geografija
Koordinate 42°50′17″N 17°41′46″E / 42.838°N 17.696°E / 42.838; 17.696
Ston na mapi Hrvatske
Ston
Ston
Ston (Hrvatske)


Koordinate: 42° 50′ 17" SGŠ, 17° 41′ 46" IGD

Ston je gradić na Pelješcu, odnosno općina u Hrvatskoj koja administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Ston je glavni gradić općine što se nalazi na poluotoku Pelješcu. Zemljopisno, ova općina prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Tu se mijenjaju dva kraja. Gradić Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. U Ponikvama je luka Prapratno i razna polja i vinogradi, što znači da je šuma posječena. Pošto su Ponikve poslije plaže ograđene brdima, zimi može padati i snijeg.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Ovo je popis stanovnika iz 1991.: Ston-581 stanovnik 2.Broce-107 stanovnika 3.Mali Ston-152 stanovnika 4.Duba Stonska-38 stanovnika 5.Hodilje-201 stanovnik 6.Sparagovići-151 stanovnik 7.Metohija-176 stanovnika 8.Dubrava-161 stanovnik 9.Brijesta-130 stanovnika 10.Drače-48 stanovnika 11.Žuljana-206 stanovnika 12.Janjina-333 stanovnika 13.Sreser-71 stanovnik 14.Osobjava-47 stanovnika 15.Boljenovići-99 stanovnika 16.Zaton Doli-172 stanovnika 17.Putniković-160 stanovnika 18.Popova luka-56 stanovnika 19.Zabrđe-90 stanovnika 20.Tomislavovac-88 Različita seoca čine mega-selo Ponikve.

Uprava[uredi | uredi kod]

Predsjednik Općinskog vijeća: Vedran Antunica Ured državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županija - voditelj ureda : Ante Karač

Povijest[uredi | uredi kod]

U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167.g. prije Krista započinje vrijeme vladavine Rimljana.

U 2.stoljeću na jednom rimskom zemljovidu nabrojena su sva važnija strateška mjesta i putovi starog vijeka, a tu se spominje ime mjesta Perdua ili Stamnes, koje se nalazilo na južnim i zapadnim obroncima brijega sv. Mihajla.

Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, tako da se pretpostavlja da je biskupija u Stonu najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Ston postaje sijelo i vladara Zahumlja.d 1102.g. kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Ugarskom, Zahumlje je pod vrhovništvom Duklje i Bizanta, a biskup postaje sufragan Dubrovačkog biskupa. Za vrijeme hrvatskih vladara od Višeslava do Zvonimira, tj.od IX do XII stoljeća zahumski knez je pod zaštitom hrvatskih vladara, a biskup je sufragan splitskog biskupa.

U periodu vladavine kralja Mihaila podignuta je crkvica Sv.Mihaila,delo rane-ravenske romanike.U doba kneza Miroslava, Nemanjinog brata proteran je biskup iz Stona - biskup Donat, umro je na Lokrumu 1211.[1]

Nakon izmjena raznih dinastija na tlu Zahumlja, domaćih knezova, hrvatskih velikaša, raških župana i bosanske vlastele, 1325. g. vladarom Zahumlja postaje bosanski ban Stjepan Kotromanić. Kotromanići su u to vrijeme bili u sukobu sa srpskim županima, a to želi iskoristiti Dubrovnik, kojemu je bilo stalo do Stona i Pelješca.

Tako 1333. g. Dubrovnik ulazi zauvijek u posjed Stona i Rata, i tako za ovaj kraj započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji . Već 1355. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i poostaju "neosvojivi".

Gospodarstvo Solana Ston , petsto godina proizvodi morsku sol[uredi | uredi kod]

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

  • ostatci Starokršćanske crkve svete Marije Mandaljena na Gorici u Stonskom polju
  • ostatci starokršćanske crkve svetoga petra u Zamlinju, Stonsko Polje
  • ostatci protoromaničke crkve svetoga Martina u Pakljeni, Stonsko polje
  • samostan bjelih dumana sa predromaničkom crkvom svetoga Mohajla na istoimenom brijegu
  • romanička crkva Gospe od Lužina u Lužinama , Stonsko polje
  • crkva Gospe Nuncijate , Ston
  • renesansna palača stonskih biskupa / biskupska palača / Ston
  • Palača Republike, Ston
  • Stonske zidine sa kulama i utvrdama, koje spajaju dva Stona

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Kultura[uredi | uredi kod]

Sport[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

www.duba-stonska.com - stranice o Dubi Stonskoj. Mjestu u općini Ston. [1] Arhivirano 2009-04-05 na Wayback Machine-u

Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi

Dubrovnik | Korčula | Metković | Opuzen | Ploče


Općine


Blato | Dubrovačko primorje | Janjina | Konavle | Kula Norinska | Lastovo | Lumbarda | Mljet | Orebić | Pojezerje | Slivno | Smokvica | Ston | Trpanj | Vela Luka | Zažablje | Župa dubrovačka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

  1. Dračevac, Ante. Da li je već u IX stoljeću postojala crkva Bogorodice u Lužinama kod Stona?, str 182 (PDF str. 18). hrcak.srce.hr