Sestrunj
Sestrunj
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Jadransko more |
| Arhipelag | Zadarski |
| Koordinate | |
| Država |  Hrvatska
|
| Glavno naselje | Sestrunj |
| Površina | 15,12[1] km² |
| Broj stanovnika | 45[2] |
 | |
Sestrunj (talijanski: Sestrugno ili Sestrugn) je otok u Jadranskom moru u Hrvatskoj, koji administrativno podpada pod Zadarsku županiju.
Sestrunj je otok Zadarskog arhipelaga, na kom je 2011. živjelo samo 45 stanovnika.[2] Leži između Molata na sjeverozapadu, Dugog otoka na jugozapadu i jugu, Iža na jugoistoku, Ugljana na istoku i Rivnja na sjeveroistoku.[2]
Dug je 11 i širok do 2 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok[2] Sestrunj ima površinu od 15,12 km²[1], a dužina njegove obale iznosi 29,345 km.[1] Najviše brdo Obručar ima 185 metara.[2] Jugoistočna obala je razvedenija od sjeverozapadne, duž nje leže uvale Kablin, Hrvatin (Hrvatinj), Dumboćica, Marovica i Sušica.[2]
Građen je od gornjokrednog vapnenca i dolomita, a preko 80% njegove površine danas je obrastlo makijom.[2] Uokolo leže otočići; Sestrica Vela (0,2 km²), Sestrica Sridnja (0,1 km²), Sestrica Mala (0,03 km²), Veli Paranak (0,03 km²) i Mali Paranak (0,03 km²). Jedino naselje nalazi se u unutrašnjosti, njegovi stanovnici bave se maslinarstvom, vinogradarstvom, ovčarstvom, ribarstvom i turizmom.[2]
Otok je bio naseljen još od prahistorije, o čemu svjedoče ostatci ilirske gradine i nekropole na brdašcu Gračinici iznad sela.[2] Za antike je korišten kao kamenolom. Prvi put je dokumentiran u 10. vijeku, kao Estiun u kronici Konstantina Porfirogeneta.[2]
Tokom srednjeg vijeka bio je pod vlašću Zadarske komune, a od 1409. je u sastavu Mletačke Republike, koja ga je 1640. prodala zadarskoj porodici Soppe. U to vrijeme na otoku se proizvodila cigla i crijepovi.[2]
Sestrunj je povezan dnevnim brodskim linijama sa Zadrom.[2] .
- Otok Sestrunj Arhivirano 2020-08-12 na Wayback Machine-u (sh)
- Sestrunj na karti Jadrana (sh)