Ulcinj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ulcinj
Grb
Osnovni podaci
Opština Ulcinj
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 10828
Geografija
Koordinate 41°55′25″N 19°12′14″E / 41.923666°N 19.203833°E / 41.923666; 19.203833
Ulcinj is located in Crne Gore
Ulcinj
Ulcinj
Ulcinj (Crne Gore)
Ostali podaci
Poštanski kod 85360
85361
85362
Pozivni broj 030
Registarska oznaka UL


Koordinate: 41° 55′ 25" SGŠ, 19° 12′ 14" IGD

Ulcinj (Srpski, ćirilica: Улцињ, albanski: Ulqin ili Ulqini, italijanski: Dulcigno) je najjužniji grad i središte istoimene opštine na crnogorskoj obali Jadrana. U blizini grada počinje najveća jadranska plaža, koja je dugačka oko 13 kilometara i na kojoj se istovremeno može kupati 500 000 ljudi.

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Karakteriše ga mediteranska klima, žarkih ljeta i blagih zima. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 16,5 °C, sa januarom kao najhladnijim mjesecom (prosjek 8,6 °C), a julom kao najtoplijim ˙prosjek 26,3 °C).

Godišnje ima 218 sunčanih dana čime je njegova klima pogodna za subtropsku vegetaciju.

Srednja godisnja vlažnost je oko 67%.

Karakteristični vjetrovi su bura (puše u jesen i zimu, jako je hladna), jugo (puše u jesen zimu i proljeće i topao je vjetar) i maestral (puše najviše ljeti).

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema predanju, slavni španjolski pisac Miguel de Cervantes svojedobno je dopao ropstva ulcinjskih pirata i kažu da je njegovo najveće djelo "Don Quixote" zapravo nastalo ili bilo inspirirano robovanjem u ovom dijelu Jadrana. Kako tvrde mnogi poznavaoci njegovog života, lijepa Dulcinea prepoznata je kao Ulcinjanka (Dulcigno - Ulcinj). Cervantes je ovdje stigao 1575. godine kada su tri leuta napala španjolsku fregatu u Sredozemnom moru. U krvavom obračunu pirati su savladali Španjolce i zarobljenike dovezli uluku. Među njima je pronađen i jedan sa preporukom španjolskoga kralja. To je značilo da se radi o vrijednom robu za koga je trebalo uzeti dosta zlata. Mještani su ga nazvali Cervet - kao sluga ili rob - što je i osnovica prezimena Cervantesa. Starograđani su primjetili da je njihov rob do kasno u noć ostajao budan i nešto pisao. Danju je pjevao, pa su djevojke izlazile na prozore da ga slušaju. Među njima je bila i Dulcinea. Da li vjerovati narodnoj legendi?

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grads je osnovalo ilirsko pleme Aridea u V vijeku prije n.e. Nakon njihovog nestanka na pozornicu se penju Stari Grci. Zidovi i bedemi na sjevernoj strani Starog Grada podignuti su prema staroj grčkoj tehnici, otkriveni su i fragmenti antičkih vaza i keramičkih posuda za čuvanje ulja. Najznačajniji je pronalazak grčkog natpisa posvećenog boginji Artemis na postolju za žrtvenik od istog žutog kamena kojim su zidani kiklopski bedemi antičkog Olcinijuma (Kolhinijuma).

Statut grada dobija je u XIV vijeku kada njime upravljaju Balšići, koji su ujpravo ovdje osnovali prijestonicu sa monumentalnom Kulom Balšića u Starom Gradu. Kada se posmatra sa mora Ulcinj podsjeća na stari nasukani brod.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Ulcinj imala je 21.290 stanovnika, raspoređenih u 39 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:

Vjerski sastav:

  • muslimani - 14.175 (69,86)
  • pravoslavni - 3.404 (16,77)
  • katolici - 2.416 (11,90)
  • ostali - 69 (0,34)
  • neopredijeljeni - 79 (0,38)
  • ne vjeruju - 59 (0,29)
  • nepoznato - 88 (0,46)

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Ambula, Bijela Gora, Bojke, Brajše, Bratica, Briska Gora, Vladimir, Gornja Klezna, Gornji Štoj, Darza, Donja Klezna, Donji Štoj, Draginje, Zoganj, Kaliman, Kodre, Kolonza, Kosići, Kravari, Kruta, Krute, Kruče, Leskovac, Lisna Bore, Međreč, Mide, Možura, Pistula, Rastiš, Reč, Salč, Sveti Đorđe, Sukobin, Sutjel, Ćurke, Ulcinj, Fraskanjel, Šas i Štodra.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ambula - uk.31, Albanci - 28, neopredijeljeni - 2, Srbi - 1
  • Bijela Gora - uk.23, Albanci - 12, Srbi - 7, Bošnjaci - 2, Crnogorci - 2
  • Bojke - uk.199, Albanci - 197, ostali - 2
  • Brajše - uk.767, Albanci - 753, Muslimani - 1, ostali - 13
  • Bratica - uk.232, Albanci - 184, neopredijeljeni - 19, Crnogorci - 18, Srbi - 2, Bošnjaci - 1, ostali - 8
  • Briska Gora - uk.58, Crnogorci - 23, Albanci - 20, Srbi - 15
  • Vladimir - uk.802, Albanci - 797, ostali - 5
  • Gornja Klezna - uk.164, Albanci - 164
  • Gornji Štoj - uk.134, Albanci - 124, Crnogorci - 5, Srbi - 2, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
  • Darza - uk.119, Crnogorci - 44, Srbi - 33, Albanci - 28, neopredijeljeni - 10, ostali - 4
  • Donja Klezna - uk.151, Albanci - 147, Crnogorci - 4
  • Donji Štoj - uk.881, Albanci - 414, Srbi - 204, Crnogorci - 119, Muslimani - 71, Bošnjaci - 30, neopredijeljeni - 2, ostali - 41
  • Draginje - uk.163, Albanci - 163
  • Zoganj - uk.425, Albanci - 283, Crnogorci - 57, Muslimani - 39, Srbi - 29, ostali - 17
  • Kaliman - uk.8, Albanci - 8
  • Kodre - uk.883, Albanci - 798, Crnogorci - 42, Muslimani - 21, Srbi - 11, neopredijeljeni - 2, Bošnjaci - 1, ostali - 8
  • Kolonza - uk.249, Albanci - 141, Crnogorci - 25, Muslimani - 15, Srbi - 1, ostali - 67
  • Kosići - uk.259, Albanci - 250, Muslimani - 7, Crnogorci - 2
  • Kravari - uk.617, Albanci - 617
  • Kruta - uk.205, Albanci - 140, Crnogorci - 57, neopredijeljeni - 6, ostali - 2
  • Krute - uk.606, Albanci - 540, Muslimani - 40, Crnogorci - 24, ostali - 2
  • Kruče - uk.161, Albanci - 87, Crnogorci - 33, Srbi - 28, Muslimani - 4, ostali - 9
  • Leskovac - uk.74, Crnogorci - 74
  • Lisna Bore - uk.179, Albanci - 177, ostali - 2
  • Međreč - uk.9, Crnogorci - 9
  • Mide - uk.222, Albanci - 220, Muslimani - 1, ostali - 1
  • Možura - uk.0 (nema stanovnika)
  • Pistula - uk.370, Albanci - 289, Muslimani - 46, Crnogorci - 11, Srbi - 8, neopredijeljeni - 3, Bošnjaci - 1, ostali - 12
  • Rastiš - uk.409, Albanci - 409
  • Reč - uk.71, Albanci - 66, Crnogorci - 4, ostali - 1
  • Salč - uk.4, Albanci - 4
  • Sveti Đorđe - uk.86, Albanci - 86
  • Sukobin - uk.375, Albanci - 374, ostali - 1
  • Sutjel - uk.18, Albanci - 18
  • Ćurke - uk.31, Albanci - 31
  • Ulcinj - uk.10.828, Albanci - 6.658, Crnogorci - 1.868, Srbi - 1.168, Muslimani - 436, Bošnjaci - 262, neopredijeljeni - 134, ostali - 302
  • Fraskanjel - uk.76, Albanci - 69, neopredijeljeni - 7
  • Šas - uk.268, Albanci - 268
  • Štodra - uk.133, Albanci - 74, ostali - 59

Jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznate ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]