Jadranovo
| Županija | Primorsko-goranska županija |
|---|---|
| Općina/Grad | Crikvenica |
| Najbliži (veći) grad | Crikvenica, Rijeka |
| Stanovništvo (2001 / 2011) | |
| - Ukupno | 1.148 [1] |
| Pošta | 51264 Jadranovo |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
 | |
Jadranovo je turističko mjesto udaljeno devet kilometara od grada Crikvenice, kojemu uz Dramalj i Selce administrativno pripada. Dan mjesta slavi se 25. srpnja na blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Jakova apostola.[2]
Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]
Jadranovo je smješteno na sjevernom dijelu Jadranskoga mora, svega 8 km od središta Crikvenice i 26 km od Rijeke. Pripada drugoj vodećoj turističkoj regiji Hrvatske (nakon Istre), Kvarneru, koja bilježi stoljetnu turističku tradiciju. Smješteno na sunčanoj sjevernojadranskoj obali, Jadranovo je prepoznatljivo po svojim brojnim plažama, uvalama te čistom moru, a svojevrsni prirodni fenomen je i ljekovito blato u uvali Lokvišće.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Jadranovo danas ima 1148 stanovnika i administrativno pripada Gradu Crikvenici. Turizam i trgovina su osnovne djelatnosti.
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Povoljne klimatske prilike prostora Jadranova, kao i zanimljiva i povoljna morska lokacija privlačile su ljude u davna vremena. Najstariji utvrđeni tragovi naseobina potječu iz mlađeg kamenog doba (6500. - 4000. g. prije Krista).
U uvali Lokvišće nađen je velik broj razbijenih amfora, koje ukazuje na postojanje male luke i skladišta (proizvodnja vina i ulja). U VIII. i IX. st. ovaj prostor naseljavaju Hrvati pristigli s područja sjeverne Dalmacije.
Na lokaciji današnjeg Jadranova prvi naziv mjesta Sveti Jakov (Sco. Zacomo) nalazi se na zemljovidu Iacoppa de Giroldisa iz 1426. godine.[2]
Popisom stanovništva Hrvatskog primorja u Kraljevini Iliriji iz 1818. obuhvaćeno je i tadašnje mjesto Sv. Jakov (St. Iacob). Tada je u mjestu bilo ukupno 111 kuća s 569 stanovnika.[2]
U novijoj prošlosti (početak 20. stoljeća) tadašnji Sv. Jakov izrazito je mjesto ribara i zidara, a od 1935. počinju pristizati prvi turisti. Od tada mjesto postaje izrazita turistička destinacija s velikim brojem stalnih gostiju.
Zakonom o funkcioniranju općina 14. lipnja 1952. ukinuta je općina Sv. Jakov-Šiljevica. Za novi naziv mjesta na referendumu održanom 1954. izabrano je ime Jadranovo (ostali predloženi nazivi bili su: Ribarevo, Lovorovo, Zidarevo, Radenovo), ali je etnik Jakovar/Jakovarka ostao i nakon promjene naziva mjesta u Jadranovo.[2]
Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Turizam je glavna privredna grana Jadranova. Iako Jadranovo ne raspolaže s hotelskim kapacitetima zahvaljujući privatnom smještaju, u uređenim sobama i apartmanima, može boraviti i do tri tisuće gostiju. Ljeti se organiziraju zabavni događaji poput tradicijskih ribarskih zabava.
