Marksizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak je dio serije:
Marksizam
Karl Marx 001.jpg
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Komunizam
Kulturalna hegemonija
Izrabljivanje
Ideologija
Proletarijat
Ekonomija
Marksistička politička ekonomija
Radna snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne snage
Višak rada
Višak vrijednosti
Naknada za rad
Historija
Kapitalistička proizvodnja
Klasna borba
Diktatura proleterijata
Izvorna akumulacija
Proleterska revolucija
Proleterska internacionala
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Historijski materijalizam
Dijalektički materijalizam
Socijalizam
Analitički marksizam
Autonomni pokreti
Feministički marksizam
Humanistički marksizam
Strukturalni marksizam
Zapadnjački marksizam
Istaknuti marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Vladimir Lenjin
Lav Trocki
Josif Staljin
Rosa Luxemburg
Mao Ce tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Frankfurtska škola
Louis Althusser
Paul Lafargue
Kritike
Kritika marksizma

Marksizam je filozofski pravac, odnosno politička ideologija temeljena na spisima njemačkog filozofa Karla Marxa (po kojoj je dobio ime) i Marxovog prijatelja i suradnika Friedricha Engelsa. Od svih tih spisa je najvažnija Marxova nedovršena knjiga Das Kapital.

Marksizam, koji se temelji na engleskoj političkoj ekonomiji, francuskom utopijskom socijalizmu i njemačkoj idealističkoj filozofiji iz prve polovice 19. vijeka, nastoji dati kritiku društva koja je istovremeno naučna i revolucionarna. Marksizam historiju tumači kroz sukob povlaštenih i potlačenih društvenih klasa, te smatra da će svi društveni problemi biti riješeni stvaranjem besklasnog društva zvanog komunizam. Kao prijelazna faza između kapitalizma - koga marksisti smatraju posljednjim stadijem klasnog društva - i komunizma bi se trebao uspostaviti socijalizam u kome bi postepeno trebalo biti ukinuto privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.

Marksizam se danas uglavnom povezuje s revolucionarnim socijalizmom, odnosno raznim komunističkim pokretima i državama, iako su sve do 20. vijeka među marksiste spadali i umjereni socijalisti od kojih će kasnije nastati moderna socijaldemokracija.

Nakon pada Berlinskog zida i propasti komunističkih režima u Istočnoj Evropi, marksizam - koji je bio njihova službena ideologija - je izgubio dosta pobornika, ali je manji dio marksista to shvatio kao priliku za rehabilitaciju svoje filozofije, koju su, po njihovim navodima, izopačili zagovornici totalitarizma kao Lenjin, Staljin, Mao i Pol Pot.

Klasični marksizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Klasični marksizam.

Karl Marx i Friedrich Engels[uredi - уреди | uredi izvor]

Karl Marx je boraveći uglavnom u emigraciji i u oskudnim (ne)prilikama ,a uz finansijsku,političku i stručnu pomoć fabrikanta Fridriha Engelsa(Friedrich Engels), počeo da pise glavna dela savremenog socijalističkog(komunističkog) pokreta: Manifest komunističke partije, Klasne borbe u Francuskoj, Osnovi kritike političke ekonomije, Kapital i druga dela. Od pretežno usmerenih dela najpoznatija su: Kritika Hegelove filozofije državnog prava, Ekonomsko-filozofski pukopisi i Teze o Fojerbahu.

Rani utjecaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Utjecaji na Karla Marxa.

Glavne ideje[uredi - уреди | uredi izvor]

Klasa[uredi - уреди | uredi izvor]

Zapadni marksizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Zapadni marksizam.

Škole zapadne marksističke misli[uredi - уреди | uredi izvor]

Strukturni marksizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Strukturni marksizam.

Neomarksizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Neomarksizam.

Frankfurtska škola[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Frankfurtska škola.

Kulturni marksizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Kulturni marksizam.

Analitički marksizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Analitički marksizam.

Marksistički humanizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Marksistički humanizam.

Ključni zapadni marksisti[uredi - уреди | uredi izvor]

Georg Lukács[uredi - уреди | uredi izvor]

Karl Korsch[uredi - уреди | uredi izvor]

Antonio Gramsci[uredi - уреди | uredi izvor]

Louis Althusser[uredi - уреди | uredi izvor]

Herbert Marcuse[uredi - уреди | uredi izvor]

Postmarksizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Postmarksizam.

Marksistički feminizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Marksistički feminizam.

Marksizam u političkoj praksi[uredi - уреди | uredi izvor]

Segment serije o politici
Socijalizam
Red flag waving transparent.png

Struje

Kršćanski socijalizam
Komunizam
Demokratski socijalizam
Libertarijanski socijalizam
Revolucionarni socijalizam
Socijaldemokracija

Utjecaji

Anarhizam
Marksizam
Internacionalizam
Sindikalizam
Utilitarijanizam
Utopijski socijalizam

Ideje

Klasna borba
Demokracija
Egalitarijanizam
Jednakost ishoda
Proleterska revolucija
Socijalna pravda

Glavna pitanja

Historija socijalizma
Kritike socijalizma
Socijalističke ekonomije
Socijalistička država

Ljudi i organizacije

Popis socijalista
Prva Internacionala
Druga Internacionala
Socijalistička Internacionala

Politički portal ·  p  r  u 

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Socijaldemokracija[uredi - уреди | uredi izvor]

Socijalizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Komunizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja, v. Komunizam i Komunistička država.

Marksizam-lenjinizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Lenjinizam.

Trockizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Trockizam.

Maoizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Maoizam.

Ostali[uredi - уреди | uredi izvor]

Osporavanja marksističke prirode pojedinih pokreta[uredi - уреди | uredi izvor]

Kritike[uredi - уреди | uredi izvor]

Za više detalja o ovoj temi, v. Kritike marksizma.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

V. također[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]