Marksistički feminizam

Ovaj članak je dio serije: Marksizam

Sociologija i antropologija

Otuđenje

Buržoazija

Klasna svijest

Komunizam

Kulturalna hegemonija

Izrabljivanje

Ideologija

Proletarijat

Ekonomija

Marksistička politička ekonomija

Radna snaga

Zakon vrijednosti

Sredstva proizvodnje

Način proizvodnje

Proizvodne snage

Višak rada

Višak vrijednosti

Naknada za rad

Historija

Kapitalistička proizvodnja

Klasna borba

Diktatura proleterijata

Izvorna akumulacija

Proleterska revolucija

Proleterska internacionala

Svjetska revolucija

Filozofija

Marksistička filozofija

Historijski materijalizam

Dijalektički materijalizam

Socijalizam

Analitički marksizam

Autonomni pokreti

Feministički marksizam

Humanistički marksizam

Strukturalni marksizam

Zapadnjački marksizam

Istaknuti marksisti

Karl Marx

Friedrich Engels

Karl Kautsky

Vladimir Lenjin

Lav Trocki

Josif Staljin

Rosa Luxemburg

Mao Ce tung

Georg Lukács

Antonio Gramsci

Karl Korsch

Frankfurtska škola

Louis Althusser

Paul Lafargue

Kritike

Kritika marksizma

Feminizam

Koncepti Pokret  Teorija Filmska teorija  Ekonomija Feministička seksologija Ženska prava Profeminizam Antifeminizam Historija Ženska historija Feministička historija Historija feminizma Pravo glasa Žensko pravo glasa Kronologija  Sufražetkinja Novi Zeland  U.K.  SAD Valovi feminizma Prvi  Drugi  Treći Pod-tipovi Amazonski Anarhistički Chicana Crni Diferencijalni Ekofeminizam Gojazni Individualistički Islamski Jednakost Jevrejski Kršćanski Kulturni Lezbijski Liberalni Marksistički Novi Postkolonijalni Postmoderni Pravičnost Pro-life Radikalni Rodni Seks-pozitivni Separatistički Socijalistički Treći svijet Vjerski Trans Ženizam Prema državi ili regiji Francuska Indonezija Iran Latinska Amerika Nikaragva Norveška U.K. SAD Popis Feministkinje  Literatura Teme

Marksistički feminizam je pravac feminističke teorije koji smatra da je ukidanje kapitalizma kao društveno-ekonomskog sistema jedini način na koji bi se žene kao spol mogle osloboditi ugnjetavanja. Marksističke feministkinje vjeruju da je upravo kapitalizam izvor ekonomske nejednakosti, ovisnosti, političke zbrke i nezdravih društvenih odnosa između muškaraca i žena koje predstavljaju korijen ženskog ugnjetavanja.

Prema marksističkoj teoriji, pojedinca u kapitalističkkom društvu oblikuju klasni odnosi, odnosno ljudske sposobnosti, potrebe i interesi su određeni načinom proizvodnje koji karakterizira njihovo društvo. Marksističke feministkinje vide nejednakost spolova kao posljedicu kapitalističkog načina proizvodnje. Spolno ugnjetavanje je prema tome klasno ugnjetavanje, odnosno ženska podređenost muškarcima se vidi kao sredstvo (poput rasizma) za održavanje interesa kapitala i vladajuće klase. Marksističke feministkinje su tradicionalnu marksističku analizu proširile uspoređivanjem rada u kući s radom u kapitalističkim poduzećima.

Marksistički feminizam je predmet kritika od strane raznih pojedinaca i pokreta, bilo unutar bilo van feminističkog pokreta. Radikalne feministkinje ga napadaju zbog toga što, po njihovom mišljenju, stavlja naglasak na klasno društvo, a ne patrijarhat kao izvor ženskog ugnjetavanja. Austrijski ekonomist Ludwig von Mises je, pak, napao marksistički feminizam s tezom kako je nastanak klasnog društva zapravo ustanovio državni i pravni okvir na temelju koga će žene kroz historiju postupno ostvarivati svoja prava.

Eksterni linkovi

• Silvia Federici, recorded live at Fusion Arts, NYC. 11.30.04 Arhivirano 2017-12-31 na Wayback Machine-u
• The Radical Women Manifesto: Socialist Feminist Theory, Program and Organizational Structure
• Revolution, She Wrote by Clara Fraser
• Marxist Feminism
• Feminist Planet defines Marxist Feminism Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u