Historija žena u SAD

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Feminizam

Koncepti
Pokret  Teorija
Filmska teorija  Ekonomija
Feministička seksologija
Ženska prava
Profeminizam
Antifeminizam


Historija
Ženska historija
Feministička historija
Historija feminizma


Pravo glasa
Žensko pravo glasa
Kronologija  Sufražetkinja
Novi Zeland  U.K.  SAD


Valovi feminizma
Prvi  Drugi  Treći


Pod-tipovi


Prema državi ili regiji


Popis
Feministkinje  Literatura
Teme

 p  r  u 
Ovaj je članak posvećen općenitom položaju i ulozi žena u historiji SAD. Za historiju feminističkog pokreta v. Historija feminizma u SAD, a za feminističko tumačenje historije v. Feministička historija SAD.

Pravni, politički i društveni položaj žena na teritoriji današnjih SAD je u vrijeme nastanka i prvim decenijama nove države varirao od zajednice do zajednice. Različite države i teritorije su u svojim zakonima ženama davale različita prava i obveze, a položaj žena je često ovisio o porijeklu, bogatstvu, vjeri i rasi.

Karakteristično je da su neke zajednice pokazivale veću sklonost tolerirati učešće žena u svom društvenom životu, odnosno prihvaćati ih u većoj ili manjoj mjeri ravnopravnima sa muškarcima. To se dijelom odnosilo na razne protestantske sekte, koje su svojim nonkonformizmom odudarale od dominantnog puritanizma Nove Engleske, odnosno tradicionalnih crkava Starog svijeta.

Aktivnost američkih žena u vjerskom životu se, kasnije počelo odražavati i na aktivnost u političkom životu, usprkos toga što žene nisu imale pravo glasa, odnosno mogle biti birane na političke funkcije. To se kompenziralo snažnom propagandnom aktivnošću i lobiranju muških političara. Prvi takav primjer je abolicionistički pokret u prvoj polovici 19. vijeka, u kome su upravo žene bile najaktivnije.

U drugoj polovici 19. vijeka žene postaju predvodnicama trezvenjačkog pokreta, a taj će se pokret iz političko-pragmatičnih razloga pretvoriti u feministički pokret za žensko pravo glasa. Iako su u pojedinim teritorijama i državama, pogotovo na Zapadu SAD, žene počele stjecati pravo glasa još od 1869. godine, na razini SAD je ono uspostavljeno kao ustavom garantirano pravo Devetnaestim amandmanom na Ustav SAD 1920. godine.

Time se intenzivirao proces političkog, a kasnije i pravnog izjednačavanja žena s muškarcima. Za vrijeme drugog svjetskog rata žene se masovno koriste kao zamjena muške radne snage u ratnoj industriji, a djelomično i u oružanim snagama.

1960-ih je u SAD legalizirano korištenje kontraceptivnih pilula, a 1973. je presudom Vrhovnog suda u slučaju Roe vs. Wade uvedeno pravo na abortus kao federalno pravo svake žene. To su bile najznačajnije promjene vezane uz period koji se naziva seksualnom revolucijom, a za posljedicu su imale daleko manju vezanost žena uz brak i tradicionalne koncepte porodice.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Brownmiller, Susan, In Our Time: Memoir of a Revolution, Dial Books 1999, ISBN 0-385-31486-8
  • Crow, Barbara A., Radical Feminism: A Documentary Reader, New York University Press 2000. ISBN 0-8147-1555-9
  • Echols, Alice, Daring to Be Bad: Radical Feminism in America, 1967-1975, University of Minnesota Press 1990, ISBN 0-8166-1787-2
  • Flexner, Eleanor, Century of Struggle: The Woman's Rights Movement in the United States, Paperback Edition, Belknap Press 1996, ISBN 0-674-10653-9
  • Lerner, Gerda, Black Women in White America: A Documentary History, Random House 1988 ISBN 0-679-74314-6
  • Keetley, Dawn, editor, Public Women, Public Words: A Documentary History of American Feminism, 3 vls.:
    • Vol. 1: Beginnings to 1900, Madison, Wis. : Madison House, 1997
    • Vol. 2: 1900 to 1960, Lanham, Md. [u.a.] : Rowman & Littlefield, 2002
    • Vol. 3: 1960 to the present , Lanham, Md. [u.a.] : Rowman & Littlefield, 2002