Amazonski feminizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Feminizam

Koncepti
Pokret  Teorija
Filmska teorija  Ekonomija
Feministička seksologija
Ženska prava
Profeminizam
Antifeminizam


Historija
Ženska historija
Feministička historija
Historija feminizma


Pravo glasa
Žensko pravo glasa
Kronologija  Sufražetkinja
Novi Zeland  U.K.  SAD


Valovi feminizma
Prvi  Drugi  Treći


Pod-tipovi


Prema državi ili regiji


Popis
Feministkinje  Literatura
Teme

 p  r  u 
Linda Karter u ulozi Čarobne žene u kojoj su oslikani ideali amazonskog feminizma

Amazonski feminizam je izraz kojim se označava dominacija ženskog akcijskog junaka u popularnoj kulturi u posljednjoj četvrtini 20. vijeka, a koju mnogi stručnjaci smatraju odrazom feminizma.

U užem smislu se pod tim izrazom podrazumijevaju nastojanja da žene ostvare jednakost i/li nadmoć nad muškim spolom tako što se uključuju u tradicionalno muške aktivnosti kao što su lov, ekstremni sportovi, body building, borilačke vještine, vojska i sl.


Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Poreklo termina „amazonski feminizam“ vezuje se za različite izvore, uključujući Tomasa Gramstada.[1] On je težio ka tome da poveže jedinstveno viđenje heroizma Ajn Rand i tada modernu feminističku ideologiju amazonskog koncepta. Ovo je delimično inspirisano knjigom „Potraga za ženom ratnicom“ (engl. In Search of the Woman Warrior).

Početkom sedamdesetih godina 20. veka Glorija Stajnem skrenula je pažnju javnosti na ovaj koncept navodeći akcionu heroinu Čudesnu ženu (engl. Wonder Woman) kao feminističku ikonu i kritikujući Di-Si Komiks 1968. zbog promene moći ove strip junakinje. Nakon kritika Stajnemove, Di-Si je odlučio da Čudesnoj ženi vrati nekadašnje moći (laso istine, neuništive rukavice i druge), a njena popularnost među mladim čitateljkama počela je da raste.[2]


Primjeri amazonskog femninizma u popularnoj kulturi[uredi - уреди | uredi izvor]

Televizija/strip[uredi - уреди | uredi izvor]

Filmovi[uredi - уреди | uredi izvor]

V. također[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]