Karl Kautsky

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Karl Kautsky

Karl Kautsky (fonetski: Karl Kaucki, 16. oktobar 1854 – 17. oktobar 1938) je bio češko-austrijski filozof, novinar i teoretičar marksizma, klasične socijaldemokratije i demokratskog socijalizma.

Kautsky je bio intelektualna i politička savjest, te jedan od najuvaženijih teoretičara Druge internacionale nakon Engelsove smrti 1895. do izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. Nakon boljševičke revolucije, Kautsky je oštro kritikovao boljševički režim kao devijaciju, ulazeći u polemiku sa boljševičkim liderima oko prirode Sovjetske države.

Dijela[uredi - уреди | uredi izvor]

Neka od poznatijih dijela su:

  • Ekonomska teorija K. M.
  • Parlamentarizam i radne klase
  • Socijaldemokratski katekizam
  • Tomas Mor i njegova utopija
  • Preteče novijeg socijalizma (Vorlaeufer des neuren Sozialismus)
  • Agrarno pitanje (Die Agrarfrage)
  • Poreklo hrišćanstva: jedno istorijsko istraživanje (Der Ursprung des Christentums : eine historische Untersuchung)

Stavovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Kautsky se zalagao za opšte pravo glasa, slobodu medija i štampe, slobodu okupljanja i udruživanja, te druge demokratske slobode koje radništvu mogu pomoći u težnji za svojom emancipacijom u budućnosti.

Smatrao je da je demokratska republika jedini oblik političkog uređenja u kojem se ekonomski socijalizam može realizovati, što znači da pojam radničke revolucije podrazumijeva postojanje političke demokratije. Karl Kautsky zaključuje da, kada se u budućnosti ispune ekonomski uslovi potrebni za realizaciju ekonomskog socijalizma, parlament i demokratski mehanizmi mogu postati oruđe demokratske radničke vlasti za korijenitu promjenu, kao što je parlament sada oruđe za vlast kapitala.

Izučavao je rano hrišćanstvo, poredeći ga sa socijalističkim pokretom.

Kautsky je bio blizak saradnik i prijatelj demokratskog socijaliste, Dimitrija Tucovića. Povodom njegove smrti u Prvom svjetskom ratu je rekao:

„Među mnogobrojnim krvavim žrtvama koje je Internacionala podnela na bojnim poljima, Tucović je najpoznatija i najuglednija žrtva. Internacionala će s čašću čuvati uspomenu na njega.“

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Goran Marković, Socijalizam i demokracija

'Ortodoksni marksizam' i reformizam, Globus, Zagreb, 1979.

Poreklo hrišćanstva, Kultura, Beograd, 1967.

Spomenici na točkove, http://www.nin.co.rs/

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]