Pol Pot

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Pol Pot
ប៉ុល ពត
Pol Pot


Mandat
22. veljače 1963. – 6. prosinca 1981.
Prethodnik Tou Samouth
Nasljednik stranka ukinuta

Mandat
14. travnja 1976. – 27. rujna 1976.
Prethodnik  Khieu Samphan (v.d.)
Nasljednik Nuon Chea (v.d.)

Mandat
25. listopada 1976. – 7. siječnja 1979.
Prethodnik  Nuon Chea (v.d.)
Nasljednik Pen Sovan (od 1981.)

Rođenje 19. svibnja 1925.
Kambodža Prek Sbauv, Kambodža
Smrt 15. travnja 1998.
Kambodža Anlong Veng, Kambodža
Politička stranka KP Kampućije
Supruga Khieu Ponnary
(1956–1979; razvod)
Mea Son
(1986–1998; njegova smrt)
Vjera ateizam

Pol Pot (kmerski: ប៉ុល ពត; Prek Sbauv, 19. svibnja 1925.Anlong Veng, 15. travnja 1998.)[1][2] bio je kambodžanski revolucionar i komunistički političar, koji je od 1976. do 1979. godine obnašao dužnost premijera Demokratske Kampućije. Po ideološkom uvjerenju marksist-lenjinist i kmerski nacionalist, Pol Pot je od 1963. do 1997. godine bio vođa Crvenih Kmera, a do 1981. godine i generalni sekretar KP Kampućije. Bio je neosporivi vođa Demokratske Kampućije tokom četiri godine njezina postojanja, vodeći režim koji je bio odgovoran za smrt gotovo četvrtine tadašnje populacije.

Rođen je kao Saloth Sar (kmerski: សាឡុត ស) u bogatoj farmerskoj obitelji u mjesu Prek Sbauv te je školovan u nekim od najelitnijih škola u Kambodži. Tokom 40-ih godina, preselio se u Pariz gdje je postao član KP Francuske i usvojio marksizam-lenjinizam, posebice kako je interpretiran u djelima Josifa Staljina i Mao Zedonga. U Kambodžu se vratio 1953. godine te se pridružio komunističkom kmerskom Việt Minhu u borbi protiv novoformirane vlasti nezavisne Kambodže, na čijem je čelu bio princ Norodom Sihanouk. Nakon povlačenja Việt Minha u Sjeverni Vijetnam tokom 1954. godine, Pol Pot se vratio u Phnom Penh, gdje je radio kao učitelj, istovremeno ostajući aktivan član kambodžanskog komunističkog pokreta. Godine 1959., pomogao je u organiziranju pokreta u stranku, Kampućijsku radničku partiju — koja će kasnije postati Komunistička partija Kampućije — te je početkom 60-ih godina postao njezin čelnik. Kako bi izbjegao državnu represiju, godine 1962. se preselio u bazu Việt Cộnga u kambodžanskog džungli, prije nego je posjetio Hanoi i Peking. Godine 1967., ponovo je započeo konflikt protiv Sihanouka.

Nakon pobjede u građanskom ratu, Pol Pot je 1975. godine došao na čelo Kambodže, koja je ubrzo preimenovana u Demokratska Kampućija. Želeći izgraditi agrarno, socijalističko društvo, Pol Pot je uspostavio diktatorski, represivni režim koji je prisilno evakuirao gradsko stanovništvo i tjerao narod na prisilni rad u poljima, u sklopu kooperativa. Svi oni koji su smatrani neprijateljima novog režima su proganjani i pobijeni. Ta masovna ubojstva, tokom kojih će stradati gotovo četvrtina populacije, dana su znana kao kambodžanski genocid.[3][4][5][6] Tokom 1978. godine, komunistička opozicija u Kambodži, mahom sastavljena od disidenata u Vijetnamu, zalagala se za vijetnamsku vojnu intervenciju protiv Pol Potovog režima. Krajem godine, Vijetnam je izvršio invaziju Kampućije i uspostavio marionetski režim, NR Kampućiju. Pol Pot i njegovi sljedbenici su početkom siječnja 1979. godine pobjegli iz Phnom Penha te pobjegli u džunglu na granici s Tajlandom. Do 1993., Crveni Kmeri su bili dio koalicijske vlade koja je uživala međunarodno priznanje, u odnosu na nikada priznatu NR Kampućiju. Tokom tog skrivanja, Ta Mokova frakcija Crvenih Kmera je Pol Pota stavila u kućni pritvor, gdje je i preminuo 1998. godine, navodno od srčanog udara.[7]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "BBC – History – Historic Figures: Pol Pot (1925–1998)". BBC. http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/pot_pol.shtml. pristupljeno 25 January 2011. 
  2. Chandler, David (23 August 1999). "Pol Pot". Time Magazine. Archived from the original on 3 February 2011. Pristupljeno 4 February 2011. 
  3. Heuveline, Patrick (1998), "Between One and Three Million": Towards the Demographic Reconstruction of a Decade of Cambodian History (1970-79), Population Studies, Vol. 52, Number 1: 49-65.
  4. Locard, Henri, State Violence in Democratic Kampuchea (1975-1979) and Retribution (1979-2004), European Review of History, Vol. 12, No. 1, March 2005, pp. 121–143.
  5. Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.
  6. Banister, Judith, and Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." In Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.
  7. Nate Thayer. "Dying Breath" Far Eastern Economic Review. 30 April 1998.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Primarni izvori
  • Chandler, David P. (1992). Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot. Boulder, San Francisco, and Oxford: Westview Press. ISBN 0-8133-0927-1. 
  • Short, Philip (2004). Pol Pot: The History of a Nightmare. London: John Murray. ISBN 978-0719565694. 
Daljnje informacije
  • Denise Affonço, To The End Of Hell: One Woman's Struggle to Survive Cambodia's Khmer Rouge.
  • David P. Chandler, Ben Kiernan & Chanthou Boua: Pol Pot plans the future: Confidential leadership documents from Democratic Kampuchea, 1976–1977. New Haven, CT: Yale University Press, 1988.
  • Stephen Heder, Pol Pot and Khieu Samphan. Clayton, Victoria: Centre of Southeast Asian Studies, 1991.
  • Ben Kiernan, "Social Cohesion in Revolutionary Cambodia", Australian Outlook, December 1976.
  • Ben Kiernan, "Vietnam and the Governments and People of Kampuchea", Bulletin of Concerned Asian Scholars (October–December 1979)
  • Ben Kiernan, The Pol Pot regime: Race, power and genocide in Cambodia under the Khmer Rouge, 1975–79. New Haven, Conn: Yale University Press, 1997.
  • Ben Kiernan, How Pol Pot came to power: A history of Cambodian communism, 1930–1975. New Haven, Conn.: Yale University Press, 2004.
  • Henri Locard, "State Violence in Democratic Kampuchea (1975–1979) and Retribution (1979–2004)", European Review of History—Revue européenne d'Histoire, vol. 12, no. 1 (March 2005), pp. 121–143.
  • François Ponchaud, Cambodia: Year Zero. New York: Holt, Rinehart and Winston, 1978
  • Piergiorgio Pescali, Indocina. Bologna: Emil, 2010.
  • Piergiorgio Pescali, S-21 Nella prigione di Pol Pot. Milan: La Ponga Edizioni, 2015.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Političke funkcije
Prethodi:
Khieu Samphan
(vršitelj dužnosti)
51. premijer Kambodže
3. premijer Demokratske Kampućije

14. travnja 1976.27. rujna 1976.
Slijedi:
Nuon Chea
(vršitelj dužnosti)
Prethodi:
Nuon Chea
(vršitelj dužnosti)
53. premijer Kambodže
5. premijer Demokratske Kampućije

27. rujna 1976.7. siječnja 1979.
Slijedi:
Pen Sovan
(od 1981. godine)
Stranačke/partijske dužnosti
Prethodi:
Tou Samouth
2. generalni sekretar KP Kampućije
22. veljače 1963.6. prosinca 1981.
Slijedi:
Stranka ukinuta
Prethodi:
Stranka osnovana
1. generalni sekretar Stranke Demokratske Kampućije
6. prosinca 1981.1985.
Slijedi:
Khieu Samphan