1993

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1993.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1960-e  1970-e  1980-e  – 1990-e –  2000-e  2010-e  2020-e
Godine: 1990 1991 199219931994 1995 1996
1993. po kalendarima
Gregorijanski 1993. (MCMXCIII)
Ab urbe condita 2746.
Islamski 1413–1414.
Iranski 1371–1372.
Hebrejski 5753–5754.
Bizantski 7501–7502.
Koptski 1709–1710.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2048–2049.
Shaka Samvat 1915–1916.
Kali Yuga 5094–5095.
Kineski
Kontinualno 4629–4630.
60 godina Yin Voda P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11993.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1993 (MCMXCIII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).


1993:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Zima u Sarajevu
  • 1. 1. - Baršunasti razvod Čehoslovačke, nastaju samostalne  Češka i  Slovačka.
  • 1. 1. - Evropska zajednica eliminisala trgovačke barijere, nastaje jedinstveno tržište.
  • 1. 1. - Pokrenut TV kanal Euronews.
  • 2 - 4. 1. - Rat u Bosni i Hercegovini: Predstavnici tri bosanske strane, kao i Srbije i Hrvatske počeli preliminarne razgovore u Ženevi o Vens-Ovenovom planu - podela BiH u 10 provincija + neutralno Sarajevo. Karadžić hoće samostalnost RS (u BiH), Boban je potpisao primirje i ustavni dokument, Izetbegović ne prihvata granice provincija.
  • 3. 1. - Samit u Moskvi: Jeljcin i Buš potpisali plan START II koji bi zabranio rakete sa više bojevih glava - nije stupio na snagu.
  • 3. 1. - Prva epizoda Star Trek: Deep Space Nine, sedam sezona sa 176 epizoda.
  • 3 - 4. 1. - Opsada Sarajeva: U staračkom domu u Nedžarićima od hladnoće umire 10 stanara. Temperatura je -12 do -10 stepeni, 3. 1. je 25. dan bez struje i vode; i srpska i muslimanska strana ometaju ekipe za opravku instalacija.
  • 6. 1. - Bez rezultata u razgovorima Vensa i Ovena sa Miloševićem. Predsednik SRJ Ćosić predlaže vladu nacionalnog spasa, kritikuje mirovni plan kao ultimativni koncept koji preti vazdušnim i raketnim napadom na bosanske Srbe.
  • 6. 1. ? - Pripadnici ARBiH ubili Josipa Gogalu, šefa uprave prihoda vlade BiH i još četvoricu Hrvata, raspaljuje se muslimansko-hrvatski sukob u BiH.
  • 6 - 20. 1. - Druga faza Bombajskih nemira između muslimana i hinduista, posledica rušenja Babri Masdžida prošlog meseca - stotine mrtvih.
  • 7 - 8. 1. - Napad ARBIH iz Srebrenice na srpsko selo Kravicu.
  • 7. 1. - Jerry Rawlings, vojni lider Gane od 1981, započinje demokratski dobijen mandat (predsednik do 2001).
  • 8. 1. - Potpredsednik vlade BiH Hakija Turajlić ubijen u transporteru UN na srpskom kontrolnom punktu (Karadžić se izvinjava zbog toga).
  • 8. 1. - Skupština RS u Bijeljini protiv Vens-Ovenovog plana.
Bataljoni UNPROFOR
Maj 1995, s promjenama u BiH od januara 1993.
  • 10 - 12. 1. - Nastavak razgovora u Ženevi: bez pomaka, Karadžić kaže da će plan predati parlamentu.
  • 10. 1. - Momir Bulatović reizabran za predsednika Crne Gore.
  • 11. 1. - HVO napada Gornji Vakuf i okolna sela (Gornji Vakuf bi po planu pripao većinski hrvatskoj provinciji). Na Sarajevo pada preko 900 granata, uključujući bolnički kompleks na Koševu.
  • 12 - 22. 1. - Neuspešna ofanziva ARBiH prema Višegradu i Rudom.[1]
  • 13. 1. - Potpisana Konvencija o hemijskom oružju (na snazi od 1997).
  • 13 - 22. 1. - Više koalicionih udara u Iraku povodom kršenja zone neletenja i Krize razoružanja Iraka. Islamske zemlje postavljaju pitanja zašto se nešto slično ne uradi u Bosni.
  • 15. 1. - Red za vodu kod sarajevske pivare: od granate stradalo osam ljudi.
  • 15. 1. - U Palermu uhapšen mafijaški bos Salvatore Riina "Zver" posle 23 godine u bekstvu - ranije je osuđen na doživotnu kaznu, umire 2017; njegovi saradnici izvode niz terorističkih napada.
Grubi nacrt Vance-Owenovog plana
  • 16. 1. - Ofanziva ARBiH u Podrinju, poginulo 69 srpskih vojnika i civila u Skelanima kod Srebrenice, granate pale i na Bajinu Baštu u Srbiji.
  • 16. 1. - Ministar obrane BiH Božo Raić zahteva da se muslimanske trupe podrede hrvatskim i obrnuto, zavisno od provincije predviđene po Vens-Ovenovom planu - komandant ARBiH Sefer Halilović zahteva da se to ignoriše.
  • 17. 1. - Prvi UN-ov konvoj je stigao u Žepu.
  • 17. 1. - Tuđman kaže da Izetbegović predstavlja samo muslimanske interese i da je sporazum Srba i Hrvata jedina mogućnost za trajni mir na Balkanu.
  • 18. 1. - Veći napad HVO na Gornji Vakuf, muslimansko-hrvatski sukobi se šire na Novi Travnik, Bugojno i druga mesta srednje Bosne.
Bill Clinton
  • 20. 1. - Bill Clinton preuzeo dužnost predsjednika SAD (dva mandata do 2001). Državni sekretar je Warren Christopher (do 1997). Clintonovo vreme u SAD je označeno ekonomskim procvatom.
  • 20. 1. - Skupština bosanskih Srba na Palama prihvata osnovne principe Vens-Ovenovog plana, pod pritiskom sprovođenja zone neletenja iznad BiH i novih sankcija SRJ; za premijera RS postavljen Vladimir Lukić (do 1993). Vens i Oven dogovorili primirje između Muslimana i Hrvata, ali borbe se nastavljaju; nova primirja 24-togi 27-mog.
  • 21. 1. - U Trebinju pretučen Srđan Aleksić, jer je branio sugrađanina Bošnjaka. Umire 27. 1..
  • 21. 1. - Izveštaj Amnesty Internationala tvrdi da su žene sa svih strana u BiH, a naročito Muslimanke, pretrpele "užasno" seksualno nasilje.
  • 21. 1. - Konvoj barži sa 6.000 tona nafte ušao u SRJ Dunavom sa istoka, probijajući embargo - kapetani su pretili da će zapaliti brodove ili prosuti naftu ako budu zaustavljeni.
Severna Dalmacija, situacija iz januara 1992.
  • 22 - 27. 1. - Rat u Hrvatskoj: hrvatska Operacija Maslenica (Gusar) s ciljem eliminacije krajinskih snaga iz zadarskog zaleđa i zauzimanja puta Maslenica - Zadar, veze Dalmacije sa ostatkom Hrvatske. Osim Maslenice, i lokacije bivšeg mosta, zauzet je i Zemunik i položaji na Velebitu.
  • 23. 1. - Predstavljen Mosaic, "alfa/beta verzija 0.5" - prvi popularan grafički web pretraživač.
  • 23 - 30. 1. - U Ženevi se nastavljaju pregovori o BiH, glavna tema su granice predloženih provincija - Karadžić hoće koridor a Izetbegović misli da bi Srbi dobili previše (43% BiH).
  • 25. 1. - Rezolucija 802: zahteva se prekid neprijateljstava i povlačenje hrvatskih snaga iz UNPA područja, osuđuju se napadi tih snaga na UNPROFOR, zahteva se pridržavanje mirovnog plana UN, uključujući demobilizaciju srpske teritorijalne odbrane.
  • 25. 1. - Hrvatska vojska zauzela aerodrom u Zemuniku.
Humanitarni konvoj na "Dijamantskom putu" (Split - Tuzla)
  • 25. 1. - Sastala se novoizabrana skupština Srbije, Slobodan Milošević položio zakletvu za novi petogodišnji mandat.
  • 25. 1. - Italijanska vojna plovila zaplenila brod sa oružjem u Jadranu, za koje se misli da je iz Irana, namenjeno bosanskim Muslimanima.
  • 25. 1. - Pakistanski imigrant Mir Aimal Kansi izvodi teroristički napad ispred sjedišta CIA-e.
  • 27. 1. - Arkanovi "Tigrovi" izvode kontranapad blizu Zemunika. Rusija preti da će tražiti sankcije Hrvatskoj ako ova ne prekine ofanzivu.
  • 27. 1. - Madeleine Albright imenovana za ambasadora SAD pri UN (do 1997).
  • 28. 1. - Operacija Peruća: HV zauzela oštećenu branu Peruća.

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Hrvatske županije, osnovane krajem prošle godine
Pod kontrolom Krajine
  • 1. 2. - Izdata novčanica od 100.000 dinara (djevojka sa maramom).
  • 1. 2. - Boj za Kašić kod Novigrada: neuspješan srpski protunapad.
  • 3. 2. - Zvaničnici Klintonove administracije izjavili da neće pritiskati muslimansku stranu da prihvati Vens-Ovenov plan, jer smatra da je nepraktičan i da "nagrađuje etničko čišćenje" (ali 10. 2. promenili stav).
  • 4. 2. - Nastavak razgovora u Njujorku, prisutni su Silajdžić, Karadžić i Boban.
  • 4. 2. - Prikazan film Groundhog Day.
  • 5. 2. - Federalizacija Belgije.
  • 6. 2. - Zvaničnici UN govore o novoj rundi etničkog čišćenja u istočnoj Bosni i Hercegovini (sela oko Zvornika, Trebinje), što diplomate pripisuju mapi iz mirovnog plana; VRS je ovih dana otvorila koridor za izbeglice iz Cerske, okoline Zvornika, Kamenice.
  • 6. 2. - Privremeno suspendovani humanitarni letovi u Sarajevo, nakon što je jedan nemački avion pogođen u blizini Karlovca - ranjen član posade. Sutradan otkazani i civilni letovi iznad Hrvatske.
  • 6. 2. - Navodno granatiran Šibenik - šest godina kasnije procurilo da su eksplozije bile inscenirane zbog izbora (grad sutradan zaista gađan "orkanima")[2].
  • 7. i 21. 2. - Izbori za Županijski dom u Hrvatskoj, HDZ ima najviše mjesta.
  • 8. 2. - Sudar putničkog i vojnog aviona blizu Teherana - 133 mrtvih.
  • 8. 2. - U Rusiji počinje privatizacija velikih preduzeća - vaučarska privatizacija osam velikih firmi u Volgogradu.
  • 8. 2. - U opticaj ulaze češka i slovačka kruna (slovačka je zamenjena eurom 2009).
  • 9. 2. - Generalni sekretar UN Boutros-Ghali podržava mirovni plan za BiH, okrivljuje muslimansku delegaciju za zastoj u pregovorima.
Kontić
Šainović
  • 9. 2. - Radoje Kontić je novi premijer SRJ (do 1998), umesto Milana Panića, smenjenog krajem prošle godine.
  • 10. 2. - Nova vlada u Srbiji, premijer Nikola Šainović na čelu manjinske SPS-ove vlada, sa podrškom SRS.
  • 10. 2. - Operacija Cerska: kontraofanziva VRS na istoku Bosne.
  • 10. 2. - Državni sekretar SAD Christopher izlaže plan u šest tačaka za BiH: podrška Vens-Ovenovom planu, mere za sprovođenje, oštrije sankcije za Srbiju i Crnu Goru, tribunal za ratne zločine... Reginald Bartholomew imenovan za specijalnog izaslanika.
  • 10. 2. - Mani pulite u Italiji - poslanik Claudio Martelli daje ostavku, sledi još niz političara.
  • 12. 2. - Vlada BiH odbija humanitarne dostave od UN za Sarajevo, dok se iste ne obezbede opkoljenim Muslimanima u istočnoj Bosni.
  • 12. 2. - Rusija imenovala Vitalija Čurkina za svog medijatora u balkanskim pregovorima.
  • 15. 2. - Izdata novčanica od 500.000 dinara (mladić).
  • 17. 2. - Sadako Ogata iz UNHCR-a jednostrano suspendovala operacije pomoći u većem delu BiH, osuđujući sve strane za ometanje dostave pomoći (blokirani su konvoji za Cersku i Goražde) - Butros-Gali poništio njenu odluku dva dana kasnije. Postignut sporazum o humanitarnom koridoru Zagreb - Banja Luka - Turbe.
  • 17. 2. - Feribot Neptune potonuo pored Haitija, sa najmanje 500 ljudi.
  • 18. 2. - Neobavezujuća rezolucija ruskog parlamenta traži sankcije protiv Hrvatske i popuštanje prema SRJ; za ovo drugo se zalaže i ministartvo inostranih poslova 24. 2., nakon potpisanog Vens-Ovenovog plana.
  • 19. 2. - Rezolucija 807: mandat UNPROFOR produžen, samo do kraja marta, jer se još vode pregovori o novom primirju u Hrvatskoj. Poziva se na mere za poboljšanje sigurnosti UNPROFOR-a.
  • 20. 2. - Izetbegović prekida "štrajk glađu" Sarajeva, proglašava jednostrano primirje.
  • 21. 2. - Konvoj UN stigao u Žepu, nakon sedam dana u Rogatici - tražen je prekid borbi.
  • 22. 2. - Rezolucija 808: trebalo bi osnovati međunarodni tribunal za gonjenje osoba optuženih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji od 1991 (vidi maj).
Borbe oko Cerske, februar-mart 1993
  • 22. 2. - Završen Berlinski filmski festival: Kusturičin Arizona Dream dobija nagradu žirija.
  • 23. 2. - 3. 3. - Barže u Srbiji blokiraju Dunav, protestujući zbog embarga.
  • 24. 2. - Kanadski premijer Brian Mulroney najavio ostavku nakon devet godina na čelu vlade (podnesena u junu).
  • 26. 2. - Prvi teroristički napad na Svjetski trgovački centar u New Yorku - od eksplozije kamioneta u podzemnoj garaži gine šest osoba.
  • 26. 2. - Oko 1.500 izbeglica, uglavnom muslimanskih, proterano iz kampa u Šipovu u Travnik.
  • 27. 2. - U stanici Štrpci (BiH) oteto 19 putnika Muslimana iz voza Beograd-Bar.
  • 27. 2. - Dobivena vršna .hr domena, čime je Hrvatska i službeno dobila svoj virtualni identitet u prostoru mreže Internet. Upravljanje vršnim .hr prostorom je povjereno ustanovi CARNet.
  • 28. 2. -Opsada u Wacou počinje neuspjelim policijskim prepadom na davidijansku farmu u gradu Waco, Texas.
  • 28. 2. - Poruka Klintona Miloševiću: u slučaju konflikta na Kosovu izazvanog srpskim akcijama "SAD su spremne da pošalju vojne snage protiv Srba na Kosovu i dalje u Srbiji"[3] (potvrda slične poruke predsednika Buša iz decembra).

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Srebrenica - Cerska, mart - april 1993
  • 1. 3. - Četiri dana nakon Klintonove najave, američki avioni su noćas bacili prve humanitarne pošiljke padobranom u istočnoj Bosni - mnoge palete su na početku nedostupne stanovnicima. Nemci se pridružuju 29. 3..
  • 1. 3. - Izdata novčanica od 1.000.000 dinara (dječak).
  • 1. 3. - Ugašen sportski kanal Screensport, i to, spajanjem sa Eurosportom.
  • 2. 3. - VRS zauzela Cersku kod Vlasenice, veliki broj izbeglica (i narednih dana se izveštava o borbama, Morijon u poseti 6. 3.).
  • 2. 3. - U Srbiji uhapšen bivši ministar trgovine Sava Vlajković.
  • 5. 3. - Boj za Drače: HV odbijena uz veće gubitke.
  • 5. 3. - Palair Macedonian Airlines Flight 301: avion pao malo nakon poletanja iz Skoplja - 83 mrtvih.
  • 5. 3. - Mani pulite: Italijanska vlada donela dekret, nazvan Consov po ministru pravde, kojim bi bilo dekriminalizovano ilegalno finansiranje partija, podrazumeva se i retroaktivno - javnost burno reaguje, predsednik prvi put odbija potpisati dekret.
  • 7. 3. - Jezdimir Vasiljević, "Gazda Jezda", pobegao u Izrael preko Budimpešte: panika štediša "Jugoskandika", pritisak i na Dafiment banku.
  • 8. 3. - Sefer Halilović naređuje kontranapad u području Konjević Polja i Srebrenice.
  • 8. 3. - Stejt dipartment kaže da su Sejšeli zaustavili brod "Marija" sa jugoslovenskim oružjem za Somaliju.
  • 8 - 13. 3. - Štrajk u splitskoj Slobodnoj Dalmaciji zbog dubiozne privatizacije.
  • 11. 3. - Muslimani u Konjević Polju zadržali 11 britanskih mirotvoraca, protestujući zbog toga što VRS ne dopušta evakuaciju; u granatiranju sutradan poginulo 16 civila.
  • 11. 3. - Janet Reno postaje prva žena Generalni tužitelj SAD (do 2001).
Zgrada Bombajske berze, mesto jedne od eksplozija
  • 12. 3. - Komandant snaga UNPROFOR-a u BiH, general Morijon, stigao u Srebrenicu - kaže da ostaje dok srpske snage ne ispune uslove, uključujući humanitarni koridor.
  • 12. 3. - Bombaški napadi u Bombaju: dvanaest eksplozija u organizaciji muslimanske kriminalne organizacije - 257 mrtvih i 1.400 ranjenih. U gradu su se prošlog decembra i januara dogodili neredi sa oko 900 mrtvih, većinom muslimana, nakon rušenja Babri Masdžida u Ajodiji.
  • 12 - 14. 3. - "Oluja stoleća" pogađa prostor od Hondurasa do Kanade.
  • 14. 3. - VRS zauzela Konjević Polje kod Bratunca.
  • 15. 3. - Izdata novčanica od 5.000.000 dinara (Nikola Tesla).
  • 17. 3. - Izjava Saveta bezbednosti UN osuđuje kršenje zone neletenja u BiH, indirektno optužena i SRJ (bombardovana sela Gladovići i Osatica kod Srebrenice 13. 3.). Nastavljeni pregovori u Njujorku, razgovara se o statusu Sarajeva i prelaznoj vladi.
  • 18. 3. - Granatiranje Sarajeva, borbe u zapadnom delu grada.
  • 19. 3. - Humanitarni konvoj stigao u Srebrenicu posle devet dana, ranije tokom dana grad je raketiran i granatiran. Pucano je na britanski avion iznad Sarajeva, nema vazdušnog mosta do 4. aprila.
  • 20. 3. - BiH se obratila Međunarodnom sudu pravde, žaleći se da etničko čišćenje predstavlja genocid. VRS je propustila 663 srebreničkih Muslimana u Tuzlu, kaže da neće dopustiti nove konvoje ako ne budu evakuisani Srbi iz Tuzle.
  • 20. 3. - Ruska ustavna kriza: pošto je parlament, pod dominacijom komunista i nacionalista, glasao za izmenu ustava i sužavanje predsedničke vlasti, Boris Jeljcin proglašava "specijalni poredak", kojim stavlja Kongres narodnih deputata i Vrhovni sovjet pod svoju kontrolu - povučeno nakon ocene neustavnosti.
  • 20. 3. - Drugi Warringtonski napad: dva dečaka ginu od IRA-ine bombe - inspiracija za pesmu Zombie grupe The Cranberries (1994).
Logo procesora Pentium
  • 22. 3. - Korporacija Intel lansira svoj prvi Pentium procesor.
  • 22. 3. - Srbi povratili Škabrnju, učestvovale su i Crvene beretke (Kapetan Dragan) i Srpska dobrovoljačka garda (Arkan i Legija).
  • 25. 3. - Alija Izetbegović potpisao Vens-Ovenov plan pod američkim pritiskom - delove o mapi i prelaznoj vladi; sarajevskoj provinciji su dodati Visoko i Vareš. Srpska strana ostaje jedina protiv, ne prihvata mapu.
  • 25. 3. - UN kaže da je Vojska Jugoslavije u prethodnoj sedmici tri puta vežbala amfibijsko iskrcavanje na zapadnoj obali Dunava i da je u toku novi talas etničkog čišćenja u UNPA zonama.
Jiang Zemin
  • 27. 3. - Generalni sekretar KP Kine Jiang Zemin postaje i predsednik NR Kine (do 2003).
  • 28. 3. - Primirje u Srebrenici, dozvoljena evakuacija.
  • 28. 3. - U Francuskoj na izborima većinu u parlamentu preuzima golistička desnica čiji je premijerski kandidat Edouard Balladur, a čime počinje tzv. Druga kohabitacija.
  • 28. 3. - Većina Kongresa glasa za Jeljcinov opoziv, ali potrebne su 2/3.
  • 28. 3. - Primirje u Bosni.
  • 29. 3. - 65. dodjela Oscara: najbolji film je Unforgiven, ukupno četiri nagrade od devet nominacija; Howards End tri nagrade od isto toliko nominacija; najbolji strani film je Indochine.
  • 29. 3. i 31. 3. - Konvoji izbeglica napuštaju Srebrenicu, šest ljudi gine u stampedu 31. 3.; istovremeno jedan broj Srba napušta Tuzlu (prema Morillonovom sporazumu).
  • 30. 3. - Vojni sud u Sarajevu osudio dvojicu Srba (Sretko Damjanović i Borislav Herak) na smrt za ratne zločine (između ostalih ubistvo braće Kasima i Asima Blekića, ali oni su pronađeni živi 1996[4]).
  • 30. 3. - Rezolucija SB UN 815: mandat UNPROFOR produžen do 30. juna, potvrđuje se da su UNPA područja integralni deo Hrvatske.
  • 31. 3. - Rezolucija 816 - pojačana zona neletenja iznad BiH, uz sve neophodne mere za njeno sprovođenje, uključujući silu, od 14. 4..

April/Travanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 4. - Izdata novčanica od 10.000.000 dinara (Ivo Andrić).
  • 1. 4. - U Rusiji osnovana "Novaja gazeta".
  • 2. 4. - NATO objavljuje da će poslati avione za sprovođenje zone neletenja iznad BiH.
  • 2. 4. - Objavljeno da Thorvald Stoltenberg zamenjuje Cyrusa Vancea na mestu posrednika UN u bivšoj Jugoslaviji, od 1. 5..
Nikica Valentić
  • 3. 4. - Srpska skupština u Bileći odbacuje Vens-Ovenov plan, tj. mapu podele; preti se izlaskom iz mirovnog procesa ako se pojačaju sankcije SRJ.
  • 3. 4. - Nikica Valentić hrvatski premijer umjesto Hrvoja Šarinića (do 1995).
  • 3. 4. - Kvalifikacija za Millstreet u Ljubljani: od sedam novih zemalja, na finale Pjesme Eurovizije odlaze BiH (Muhamed Fazlagić), Hrvatska (Put) i Slovenija (1X Band).
  • 3. 4. - Rat za Nagorno-Karabah: nakon jednosedmičnih borbi, armenske snage zauzimaju Kalbadžar sa okrugom, zapravo u užem Azerbejdžanu - dolazi do izbjeglištva Kurda i Azera (azerbejdžanska vlast se vraća 2020).
  • 3 - 4. 4. - Prvi samit Clinton - Jeljcin se održava u Vankuveru. SAD daje 1,6 milijardi dolara pomoći.
  • 4. 4. - Konvoj UNHCR stigao u Srebrenicu, lokalni zvaničnici ne dopuštaju evakuaciju izbeglica (situacija se ponavlja i 6. 4.).
  • 5. 4. - Jedan poginuli i četvorica ranjenih u okršaju starih i novih radnika obezbeđenja u "Dafiment" banci, ispred čijih su filijala dugački redovi.
  • 5. 4. - Zapadnoevropska unija odlučila da pošalje patrolne čamce na Dunav.
  • 8. 4. - Makedonija primljena u UN pod nazivom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (koristi se do 2019).
  • 8. 4. - Gomila gnevnih Srba ne dopušta generalu Morijonu ulaz u Srebrenicu.
  • 8. 4. - U konvoju UN kod Sarajeva pronađeno 48 sanduka municije (44 u jednom kamionu koji je pretražila VRS).
  • 8. 4. - Međunarodni sud pravde poziva SRJ da "preduzme sve mere kako bi sprečila zločin genocida".
  • 8. 4. - Nemački Ustavni sud odobrava učešće osoblja na AWACS-ima u operaciji iznad Bosne, što je prvo učešće nemačkog osoblja izvan zone NATO.
Operacija Deny Flight
  • 10. 4. - Zvanični kurs dinara od sutra postavljen na 48.000 za dolar - do 24. januara '94 se vrše dnevne promene kursa. Tržišni kurs za marku je 35.000, do kraja meseca odlazi na 75.000.[5]
  • 10. 4. - U Južnoj Africi ubijen crnački lider Chris Hani - dolazi do napetosti i nereda koje smiruje Nelson Mandela.
  • 11. 4. - New York Times: savetodavna grupa predlaže Beloj kući da razmotri intervenciju u Bosni, tj. uspostavu sigurnih zona.
  • 12. 4. - Operacija Deny Flight: NATO počinje sprovedbu zabrane letenja iznad BiH, što je prva operacija alijanse izvan svog područja. Francuski "Miraž" pao u more.
  • 12. 4. - Granatiranje Srebrenice, stradale su desetine civila, uključujući decu, gađano je i Sarajevo. Borbe u pravcu Bratunca sledeće noći.
  • 15. 4. - Ofanziva HVO-a prema Jablanici.
  • 15. 4. - Izdata novčanica od 50.000.000 dinara (djevojčica).
  • april - Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini, Muslimana od strane HVO, koji je uputio ultimatum za povlačenje ARBiH do 15. 4. iz tri predložene provincije sa hrvatskom većinom.
Srušena džamija u Ahmićima.
  • 16. 4. - Masakr u Ahmićima u Lašvanskoj dolini - ubijeno preko 100 Muslimana.
  • 16. 4. - Zločin u Trusini: ubijena 4 zarobljena vojnika HVO i 18 civila.
  • 16/17. 4. - Rezolucija 819: Srebrenica zaštićena zona. Izveštava se da su snage VRS udaljene oko kilometar od mesta, UNHCR priprema evakuaciju. Posrednik EZ lord Owen sada smatra da bi trebalo intervenisati vazdušnim udarima, i Clinton smatra da bi to trebalo razmotriti.
  • 17. 4. - Umro turski predsednik Turgut Özal - smrt smatraju sumnjivom, autopsija 2012. pokazala 10 puta veći nivo DDT od normalnog.
  • 17/18. 4. - Rezolucija 820: sankcije protiv SRJ će biti hermetizovane ako Srbi ne potpišu Vens-Ovenov plan u roku od 9 dana.
  • 18. 4. - Primirje u Srebrenici - dogovorena demilitarizacija grada i zaštitne snage UN, stiglo je 150 Kanađana. Muslimansko -hrvatske borbe oko Viteza, Konjica i Mostara.
  • 18. 4. - Referendum sa osam pitanja u Italiji: između ostalog, glasano je da izbori za Senat budu većinski umesto proporcionalnih; Amatova vlada vidi ovo kao nepoverenje i daje ostavku 21-vog.
Požar davidijanskog zdanja u Teksasu
  • 19. 4. - Opsada u Wacou završava akcijom FBI i požarom u kojem gine 76 ljudi, uključujući veliki broj djece i Davida Koresha.
  • 21. 4. - Ustavni referendum u Brazilu: potvrđena je predsednička republika, za monarhiju se izjasnilo 13% glasača.
  • 22. 4. - U Washingtonu otvoren Muzej Holokausta.
  • 23 - 25. 4. - Referendum o nezavisnosti Eritreje pokazuje ogromnu podršku, nakon 30 godina rata za nezavisnost.
  • 24. 4. - U Bosanskom Novom izglasana deklaracija o osnivanju zajedničke skupštine i vlade RS i RSK. Karadžić se sastao sa Owenom u Beogradu, odbija mapu plana, ni sutrašnji pregovori nemaju rezultata.
  • 25. 4. - Referendum u Rusiji daje poverenje predsedniku Jeljcinu i njegovoj ekonomskoj politici, zatraženi novi izbori za Kongres narodnih deputata. Inflacija za prethodnih 12 meseci u Rusiji iznosi 674%.[6]
  • 26. 4. - Srpska skupština u Bijeljini jednoglasno odbila Vens-Ovenov plan, kao i apel Miloševića, Ćosića i Bulatovića; predviđen je referendum. Klintonova administracija razmatra mogućnost vazdušnih udara.
  • 27. 4. - Ofanziva iz RS Krajine u Bihaćkom području, francuskom bataljonu naloženo da štiti stanovništvo.
  • 27. 4. - Stupile su na snagu pooštrene sankcije protiv SRJ - zaustavljen je teretni saobraćaj. Ćosić ovu situaciju naziva koncentracionim logorom.
  • 27. 4. - U padu aviona u Gabonu gine cela fudbalska reprezentacija Zambije.
Nekadašnji logo WWW
  • 28. 4. - Rezolucija 821: SRJ ne može automatski nastaviti članstvo SFRJ u UN.
  • 29. 4. - Carlo Azeglio Ciampi, guverner Banke Italije, postaje prvi neparlamentarni premijer - preds. Scalfaro ga je postavio jer nije bilo dogovora u parlamentu (premijer do 1994, predsednik 1999-2006).
  • 29. 4. - Čovek se zapalio pred Parlamentom u Londonu, protestujući protiv rata u BiH.
  • 30. 4. - Monika Seleš ubodena u Hamburgu od strane fanatičnog obožavatelja Steffi Graf.
  • 30. 4. - CERN je bez naknade objavio protokole za World Wide Web. Mosaic verzija 1.0, za UNIX, predstavljena je 22-og a portovi za Microsoft Windows i Macintosh slede u septembru.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Goražde - Trnovo, januar - avgust 1993
  • 1. 5. - Pierre Bérégovoy, francuski premijer do 29. 3., izvršio samoubistvo.
  • 1. 5. - Šrilankanski građanski rat: bombaš-samoubica iz Tamilskih tigrova ubio predsednika Šri Lanke Ranasinghe Premadasu, ukupno 25 mrtvih.
  • 1. 5. - Izdata novčanica od 100.000.000 dinara (mladić).
  • 2. 5. - Radovan Karadžić potpisao Vens-Ovenov plan s nekim izmenama u Atini, pod uslovom da ga prihvati skupština RS.
  • 3. 5. - SR Jugoslavija udaljena iz Svetske zdravstvene organizacije, tj. mora tražiti novo članstvo (protiv samo Rusija, Zimbabve i SRJ).
  • 4. 5. - Misija UNITAF u Somaliji je zamenjena sa UNOSOM II: cilj je pomoć u gradnji nove federalističke nacije, ali ubrzo dolazi do pogoršanja odnosa i sukoba sa Somalskom nacionalnom alijansom Mohameda Farraha Aidida.
  • 5-6. 5. - Skupština Republike Srpske na Palama ne prihvata Vens-Ovenov plan iako su je ubeđivali predsednik SRJ Dobrica Ćosić, predsednik Srbije Slobodan Milošević, i premijer Grčke Konstantin Micotakis - odluka prepuštena referendumu.
  • 6. 5. - Vlade Srbije i Jugoslavije izjavljuju da će prekinuti pomoć bosanskim Srbima, osim humanitarne (radikali Vojislava Šešelja se zbog ovoga udaljavaju od Miloševića).
  • 6. 5. - Rezolucija 824: Srebrenica, Sarajevo, Tuzla, Žepa, Goražde, Bihać označeni kao "sigurna područja".
  • 7. 5. - Srušene Ferhat-pašina džamija i Arnaudija džamija u Banjoj Luci (Ferhadija obnovljena 2016).
  • 7. 5. - Državni sekretar Christopher završava turneju po Evropi i Rusiji - nema podrške za vazdušne udare u Bosni i ukidanje embarga na oružje vladi BiH, naročito se protive London i Pariz koji imaju mirovnjake u zemlji (→ en:Lift and strike).
Clintonov sastanak o Bosni, nakon Christoferove turneje
  • 9. 5. - HVO napada Mostar, proterivanje Muslimana (izveštava se o umešanosti Hrvatske), borbe i kod Jablanice i Konjica, oštećena je elektrana. Primirje u istočnoj Bosni, predviđa demilitarizaciju Srebrenice, Žepe i Goražda.
  • 9. 5. - U Paragvaju održani prvi demokratski izbori, za predsednika je izabran Juan Carlos Wasmosy, prvi civil posle 39 godina.
  • 10. 5. - Kirgistanski som zamjenjuje rublju, u odnosu 1:200.
  • 11. 5. - BiH traži od UN povlačenje mirovnjaka, kako bi mogao biti ukinut embargo na oružje.
  • 13. 5. - VRS napada Brčko.
  • 14. 5. - Zajedničko zasedanje "pet srpskih skupština" u Sava centru, deklaracija poziva na prihvatanje mirovnog plana u Bosni.
  • 15. 5. - Pjesma Eurovizije u Irskoj: pobjedila Niamh Kavanagh iz Irske; prvo učešće Hrvatske (Put, 15), BiH (Fazla, 16) i Slovenije.
  • 15. 5. - Izdata novčanica od 500.000.000 dinara (djevojka sa maramom).
  • 15 - 16. 5. - Bosanski Srbi glasali na referendumu protiv Vens-Ovenovog plana i za mogućnost pridruživanja drugim državama. Karadžić kaže da je plan mrtav, a Mladić da će bombardovati London ako Zapad bude bombardovao njega.
  • 16. 5. - Premijer Süleyman Demirel je izabran za predsednika Turske (do 2000).
  • 18. 5. - Admira Ismić i Boško Brkić ubijeni snajperom na Vrbanja mostu u Sarajevu (→ film "Romeo i Julija u Sarajevu").
  • 19. 5. - SAM Colombia Flight 501: avion udario u planinu kod Medellina - 132 mrtvih.
  • 20. 5. - Artiljerijski duel u Sarajevu, nakon nekoliko mirnijih nedelja.
  • 21. 5. - Napadi VRS na Maglaj.
  • 21. 5. - Predsednik SRJ Ćosić odbija posmatrače na granici SRJ i RS.
  • 22. 5. - SAD, Rusija, Britanija, Francuska i Španija dogovaraju Zajednički akcioni program, strategiju za čuvanje sigurnih zona u BiH - Izetbegović to naziva stvaranjem rezervata za Muslimane, mnogo kritičara i na zapadu. Upozorenje i Hrvatskoj ako pomaže HVO.
  • 22. 5. - Nastavak granatiranja u Sarajevu, ranjen i zamenik premijera Zlatko Lagumdžija.
  • 24. 5. -  Eritreja stiče nezavisnost od Etiopije.
  • 24. 5. - Spor Hrvatske i Slovenije oko granice na rijeci Dragonji.
  • 24. 5. - U pucnjavi na parkingu aerodroma meksičke Gvadalahare ubijeno sedam ljudi, među kojima i nadbiskup kardinal Juan Jesús Posadas Ocampo - navodno su ga zamenili sa El Chapom.
Logo ICTY
  • 25. 5. - Rezolucijom 827 Saveta Bezbednosti UN osnovan Haški tribunal.
  • 27. 5. - Predsednik SRJ Ćosić se sastao sa generalima VJ - povod za smenu.
  • 28. 5. - Eritreja i Monako postaju članice UN.
  • 29. 5. - Trojica Italijana ubijena u konvoju kod Gornjeg Vakufa.
  • 30. 5. - Jake borbe u Sarajevu, Goraždu i Brčkom. UNPROFOR izbrojao 1.467 raznih granata palih na Sarajevo.
  • 30. 5. - Albanski predsednik Beriša traži slanje NATO trupa na Kosovo.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 6. - Dobrica Ćosić noćas smenjen sa mesta predsednika SR Jugoslavije, glasovima oba doma saveznog parlamenta (SRS i SPS), zbog "kršenja ustava" - Ćosić to naziva "državnim udarom preko parlamenta".
  • 1. 6. - Republički poslanik SRS Branislav Vakić nokautirao poslanika SPO Mihajla Markovića. Uveče neredi u Beogradu prilikom kojih su uhapšeni i pretučeni vođa SPO Vuk Drašković i njegova supruga Danica. Poginuo jedan policajac.
  • 1. 6. - Granatirana fudbalska utakmica u Dobrinji kod Sarajeva, 13 mrtvih Muslimana. Tenkovska granata ubila trojicu u konvoju UNHCR kod Maglaja.
  • 1. 6. - Izdata novčanica od 1.000.000.000 dinara (djevojčica).
  • 1. 6. - Prvi višestranački izbori u Burundiju, izabran je Melchior Ndadaye, Hutu po narodnosti - ne prihvata ga vojska, kojom dominiraju Tutsiji, fatalni pokušaj udara dolazi već u oktobru.
  • maj/jun - Opsada Goražda: ofanziva VRS od Višegrada prema Goraždu, zauzela je sela Međeđa (31. 5.) i Kaoštice jugozapadno od Višegrada.
  • 4. 6. - Rezolucija 836 SB UN o odbrani zaštićenih zona u BiH (Sarajevo, Bihać, Srebrenica, Goražde, Tuzla, Žepa) - u principu odobreni vazdušni udari na položaje VRS.
  • 5. 6. - UNOSOM II: rulja napala pakistanske mirotvorce koji su bili u inspekciji radio stanice u Mogadišuu, poginulo ih je 25 i 16-35 Somalaca - snage UN nakon ovoga na meti imaju Mohameda Farraha Aidida. Pakistanci će 13. 6. otvoriti vatru na demonstrante i ubiti ih 20.
Statua Dražena Petrovića
  • 7. 6. - Dražen Petrović, košarkaš New Jersey Netsa i hrvatske reprezentacije, poginuo u prometnoj nesreći u Njemačkoj - pogreb 11. 6. u Zagrebu, u Hrvatskoj dan žalosti.
  • 8. 6. - Pokolj u Maljinama kod Travnika, pripadnici ARBiH ubili 37 Hrvata. Oko 8.000 Hrvata beži na planinu Vlašić, pod kontrolom Srba.
  • 8. 6. - Rasim Delić umesto Sefera Halilovića na čelu ARBIH.
  • 10. 6. - Rezolucija SB UN 838 o opcijama za slanje posmatrača na granice BiH.
  • 10. 6. - Makedonska vlada je prihvatila Klintonov plan za slanje 300 američkih vojnika kao pojačanja UNPROFOR-u, koji broji 736 Skandinavaca.
  • 10 - 11. 6. - Tuzlanski konvoj spasa zaustavljen u Rankovićima kod Novog Travnika, ubijeno je sedam muslimanskih vozača kamina; sutradan su kod Viteza britanski pratioci ubili dvojicu pripadnika HVO.
Lašvanska dolina
  • 13. 6. - ARBIH zauzela Travnik posle jednosedmičnih borbi (prvi put preuzima inicijativu), Hrvati u izbeglištvu. HVO napada Tulicu kod Kiseljaka, Srbi davali artiljerijsku podršku.
  • 13. 6 - Granatiranje Goražda, kao i narednih dana.
  • 14. 6. - Raketni napad na Biograd na Moru, poginulo petero.
  • 14 - 25. 6. - Svetska konferencija o ljudskim pravima, doneseni Bečka deklaracija i program akcije.
  • 15. 6. - Izdata novčanica od 10.000.000.000 dinara (Nikola Tesla).
  • 15. 6. - Blokada u Jadranu: operacije Maritime Guard i Sharp Fence su zamenjene objedinjenom operacijom Sharp Guard (do 1996).
  • 15. 6. - Madrid je konačno dobio stolnicu: papa je osvetio Katedralu Almudena.
  • 16. 6. - Sastanak državnih i etničkih lidera u Ženevi, Tuđman i Milošević predložili podelu BiH u tri etničke republike.
  • 16. 6. - ARBiH zazela Kakanj. U Busovačkim stajama ubijeno 22 Hrvata.
  • 17. 6. - Zvanični kurs jugoslovenskog dinara je plivajući: sa 115 hiljada na 1,1 milion za marku, krajem meseca 1,87 miliona itd..
  • 18. 6. - Rezolucija 843: sve veći broj zahteva za pomoć na osnovu Člana 50, zbog sankcija prema SRJ. Istog dana Rezolucija 844: zbog pogoršane situacije u BiH, UNPROFOR pojačan za 7500 pripadnika, za sigurne zone.
  • 18. 6. - Azerbejdžanski predsednik Əbülfəz Elçibəy kriomice napušta Baku, jer se gradu približavaju snage Surəta Hüseynova, kojeg je pokušao uhapsiti 4-tog. Heydər Əliyev, pre neki dan izabran za predsednika skupštine, preuzima predsednička ovlašćenja i krajem meseca postavlja Hüseynova za premijera (do 1994).
  • 19 - 20. 6. - Referendum u RS Krajini za savez sa Republikom Srpskom i "drugim srpskim zemljama".
  • 23. 6. - U Manassasu, Virginia, Lorena Bobbitt odsekla penis mužu Johnu, što privlači globalnu pažnju...
  • 23 - 25. 6. - Novi pregovori o BiH u Ženevi, o predlogu trodelne federacije: Karadžić bi da Srbi zadrže 50% teritorije, uz dodatak Goražda, Žepe i Srebrenice, uz ponudu pristupa Muslimana Savi i moru.[7]
  • 24. 6. - Bitka za Žepče, Sarajevski radio govori o zajedničkim akcijama HVO i VRS. Borbe kod Donjeg Vakufa između VRS i ARBiH, kao i na severu. Počinje blokada Maglaja i Tešnja, do marta 1994, mjesta su granatirana.
  • 25. 6. - Zoran Lilić (SPS) izabran za drugog predsednika SRJ (do 1997).
  • 25. 6. - Tansu Çiller formira vladu Turske, prva žena na tom položaju (do 1996).
  • 25. 6. - Uveden litvanski litas (zamenjen eurom 2015).
  • 26. 6. - Masakr djece u Bakarevoj ulici na Bistriku.
  • 26. 6. - VRS i HVO snažno granatiraju Maglaj, borbe i oko Zavidovića i Žepča (kontrola HVO).
  • 27. 6. - Amerikanci ispalili 23 tomahavka na sjedište obvještajne službe u Bagdadu, u znak odmazde zbog navodnog pokušaja iračke tajne službe da ubije bivšeg predsj. George H.W. Busha tijekom posjete Kuvajtu u aprilu.
  • 29. 6. - Nacrt rezolucije za ukidanje embarga na oružje BiH dobija podršku samo šest članica Saveta bezbednosti.
  • 30. 6. - Rezolucija SB UN 847: mandat UNPROFOR produžen do 30. septembra.
  • 30. 6. - Albanija opoziva ambasadora iz Grčke, nakon proterivanja 11.000 albanskih migranata.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 7. - Humanitarni konvoj zaustavljen u Karakaju kod Zvornika, jer Srbi traže putarinu.
  • 1. 7. - Pucnjava u Ulici 101 California: poremećeni čovek ubio osmoro u prostorijama pravne firme u San Franciscu pre nego što se i sam ubio - događaj će biti povod za oštrije odredbe protiv kriminala.
  • 2. 7. - Sivaski masakr u Turskoj: rulja zapalila hotel, stradalo 35 ljudi, uglavnom alevitskih intelektualaca.
  • 5. 7. - Danielle Mitterrand, žena francuskog predsednika, stigla u Beograd gde poziva preds. Miloševića na Draškovićevo oslobađanje - ovaj štrajkuje glađu od 1. 7., pošto mu je sud produžio pritvor za dva meseca, juče miting podrške.
  • 5. 7. - Francuski general Jean Cot je novi komandant UN u bivšoj Jugoslaviji, nakon Šveđanina Lars-Erica Wahlgrena. Stari most u Mostaru je oštećen u granatiranju. Britanska humanitarna radnica ubijena snajperom u Sarajevu.
  • 9. 7. - Predsednik Srbije, Slobodan Milošević, abolirao bračni par Drašković.
  • 9. 7. - Propušten je humanitarni konvoj za Goražde, prvi posle tri nedelje, oko grada se vode i pešadijske borbe. Nastavlja se granatiranje Maglaja, Tešnja, Zavidovića, borbe između HVO i ARBiH, borbe i kod Doboja. Sarajevo ima 2,5 l vode po stanovniku dnevno, ima tifusa i dizenterije.
  • 10. 7. - ARBiH zauzela Fojnicu (ili 16-tog?).
  • 11. 7. - Operacija Lukavac 93: VRS zauzima Trnovo.
  • 12. 7. - Drugi masakr na Dobrinji: 13 mrtvih od granate u redu za vodu.
  • 13. 7. - Novi talas etničkog čišćenja Muslimana u Mostaru.
  • 13. 7. - Zemlje Islamske konferencije nude 20.000 vojnika za mirovnjake u BiH, od čega Iran 10.000 (SAD je baš juče upozorio na "prisutnost iranskih terorista" na Balkanu).
  • 14. 7. - Dafina Milanović, vlasnica Dafiment banke, vraćena sa mađarske granice.
  • 18. 7. - Tuđman sletio u zračnu luku Zemunik i otvorio pontonski most u Maslenici, prema sporazumu potpisanom jučer u Erdutu.
  • 18. 7. - Izbori u Japanu: Miyazawini liberal-demokrati gube većinu, sledećeg meseca dolazi koalicija na čelu sa Hosokawom, a LDP se vraća na vlast sledeće godine.
  • 19. 7. - Mirotvorci preuzeli bolnicu za mentalno hendikepiranu djecu "Drin" kod Fojnice - osoblje je napustilo zbog borbi u okolini.
  • 20. 7. - Napad VRS na Igmanu.
Brčko, jul 1993
  • 20 - 27. 7. - Operacija Sadejstvo: VRS proširuje koridor kod Brčkog, osiguran i "strujni koridor".
  • 20. 7. - Belgijski ino-ministar Willy Claes upozorava Hrvatsku da može biti izložena sankcijama ako ne obustavi napade na Muslimane u Bosni. Upozorenje je izdato i na samitu G7 u Tokiju, o tome se priča i u Savetu bezbednosti 26-og.
  • 20. 7. - Vince Foster, zamjenik pravnog zastupnika Bijele kuće, čini samoubistvo - to potvrđuje pet istraga, ali ne sprečava teorije zavere.
  • 21. 7. - Na aerodromu u Mariboru otkriveno 120 tona oružja (namenjeno Bosni).
  • 22. 7. - Na Sarajevo palo 3777 granata. Izetbegović kaže da ne ide na novu rundu pregovora u Ženevi, prvobitno zakazanu za sutra.
  • 23. 7. - Zvanični kurs jugoslovenskog dinara je osam miliona za marku (na ulici 12,5 m.), juče puštena novčanica od 50 miliona, mesečna inflacija 431%.
  • 25 - 31. 7. - Operacija Odgovornost: izraelski napad na južni Liban i Hezbolah.
  • 26. 7. - Valutna reforma u Rusiji: građani moraju promeniti sovjetske rublje, ali ograničenu količinu. Rusija je izašla iz zone rublje ZND. Premijer Černomirdin će 6. 8. prokomentarisati: "Hteli smo najbolje, ispalo je kao i obično".
  • 27. 7. - Novi pregovori u Ženevi, tu je i Izetbegović. Na Sarajevo palo 2.400 granata, pogođen i TV centar sa francuskim mirovnjacima; na brdu Žuč poginuo Enver Šehović.
  • 28. 7. - Sukob HVO-ARBiH: ARBiH zauzima Bugojno. Pokolj u Doljanima nad Hrvatima Jablanice. Istog mjeseca i Pokolj u Gračanici kod Bugojna.
  • 28. 7. - Posmatrači OEBS moraju napustiti Kosovo, Sandžak i Vojvodinu jer im vlada SRJ odbija produžiti mandat.
  • 28. 7. - Andora je 184. članica UN; proletos je dobila prvi ustav.
Približna mapa Oven-Stoltenbergovog plana
  • 30. 7. - Predsednik Izetbegović u Ženevi ubeđen da podrži Oven-Stoltenbergov plan: tri etničke republike u "Savezu republika Bosne i Hercegovine"; pregovori se nastavljaju oko mape i ustavnih ingerencija saveza i pojedinačnih republika.
  • 30. 7. - Prokopan Sarajevski tunel, zvani Tunel spasa, između Butmira i Dobrinje.
  • 30. 7. - Granatirana kasarna španskih mirovnjaka u Jablanici, jedan poginuo, 17 ranjeno - Savet bezbednosti poziva nacije da pripreme vazdušne udare.
  • 31. 7. - Glumac Žarko Laušević u Podgorici ubio dvojicu napadača na sebe i brata - ocenjeno kao prekoračenje nužne odbrane, u zatvoru je do 1998, pomilovan 2011.
  • 31. 7. - Umro belgijski kralj Baudouin I, nasleđuje ga Albert II.

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • jul-avgust? - "Bela ruža" i "Nova Vizantija" blokiraju saobraćaj na Dunavu.
  • 2. 8. - Srpska artiljerija prekinula pontonski most kod Maslenice, pošto je hrvatska strana odbila predati područje pod nadzor UN.
  • 3. 8. - Bez podrške NATO za američki plan vazdušnih udara na srpsku artiljeriju u BiH, ali najavljuje pripreme. Hrvatski članovi Predsjedništva BiH, Mile Akmačić, Franjo Boras i Miro Lasić, bojkotuju ženevske pregovore, "dok god Muslimani napadaju Hrvate", a Izetbegović ne želi razgovarati zbog srpskih napada.
  • 4. 8. - Operacija Lukavac 93: nakon Bjelašnice 1. 8., snage VRS zauzele i Igman.
  • 4. 8. - U Aruši potpisani sporazumi za okončanje Građanskog rata u Ruandi. Dolazi do zatišja u kome jačaju ekstremni Hutui i planiraju "konačno rešenje" za Tutsije, što i pokušavaju sledećeg aprila.
  • 5. 8. - Objavljeno otkriće stele iz Tel Dana, moguće prvog arheološkog dokaza postojanja Davidove loze.
  • 9. 8. - Rezolucija 855 povodom odbijanja SRJ da se produži misija OEBS (Kosovo, Sandžak, Vojvodina).
  • 9. 8. - NATO pristaje da bombarduje srpske položaje oko Sarajeva, ali samo po odobrenju Generalnog sekretara UN.
  • 9. 8. - Operacija "Irma": mala Irma Hadžimuratović je "herkulesom" prebačena u Britaniju, a zatim će biti prebacivani i drugi.
  • 10. 8. - Vojnici HVO ubili 9 muslimanskih civila u selu Mokronoge (Duvno).
  • 13. 8. - SRJ: izdata novčanica od 500 miliona dinara.
  • 13. 8. - U padu hotela Royal Plaza u Tajlandu stradalo 137 ljudi.
  • 14. 8. - VRS se povlači sa Igmana i Bjelašnice (osim jedne čete na Igmanu), zamenjuje ih 250 mirovnjaka.
  • 16 - 20. 8. - Owen-Stoltenbergov plan: nastavljeni mirovni pregovori u Ženevi - Srbi : Muslimani : Hrvati - 53 : 30 : 17% teritorije; Sarajevo bi bilo pod administracijom UN.
  • 18. 8. - UNHCR tvrdi da je stanje Muslimana u Mostaru "verovatno gore nego u Sarajevu".
  • 18. 8. - SAD su optužile Sudan da podržava međunarodni terorizam i isključile tu zemlju iz najvećeg broja programa američke pomoći.
  • 21. 8. - UNHCR dostavio jedan kamion lekova u muslimanski deo Mostara, koji je tri meseca pod blokadom HVO (konvoj od 19 kamiona je propušten 25-tog).
  • 21. 8. - Izgubljen kontakt sa sondom Mars Observer, tri dana pre ulaska u orbitu.
  • 24. 8. - Masakr u Raštanima (Mostar) - pripadnici HVO nad muslimanskim civilima i nenaoružanim vojnicima. Američki avioni su noćas izbacivali pakete sa hranom iznad Mostara.
  • 24. 8. - Rezolucija 859: zabrinutost zbog situacije u Mostaru i Sarajevu; rešenje za konflikt mora biti u skladu sa međunarodnim pravom (uključujući teritorijalni integritet BiH).
  • 28. 8. - Hrvatska Republika Herceg-Bosna Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna postaje Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Bosanski Hrvati, za razliku od hercegovačkih, nezadovoljni mirovnim planom.
    • Skupština bosanskih Srba prihvata O.-S. plan, a Muslimani ga odbacuju (tj. zahtevaju reviziju granica).
  • 29. 8. - Momčilo Perišić postaje načelnik Generalštaba VJ nakon smene Živote Panića (do 1998).
  • 30. 8. - SRJ: izdata novčanica od milijardu dinara, julska inflacija 1880%, godišnja 1,7 milijardi odsto.
  • 30. 8. - Otvorena je Džamija Hasana II u Kazablanci, najveća u Africi i jedna od najvećih na svijetu.
  • 31. 8. - Nastavak pregovora u Ženevi: Muslimani i Hrvati traže još teritorije.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Logo The X-Files
  • 1. 9. - U Ženevi propadaju mirovni pregovori, jer muslimanska strana zahteva reviziju mape (hrvatska strana odbija pristup Neumu, Srbi ne pristaju na manje od 52%). SAD misle da bi Srbi i Hrvati trebali biti fleksibilniji.
  • ca. 4. 9. - Muslimani beže iz opština Stolac i Čapljina, grupa koja je puštena iz logora Dretelj opisana od UNHCR kao nalik na one iz Drugog svetskog rata.
  • 7 - 9. 9. - Operacija Neretva '93: ofanziva ARBIH protiv HVO i HV za deblokadu istočnog Mostara zaustavljena nakon vesti o zločinu nad Hrvatima u selu Grabovica.
Medački džep
Rabin, Clinton i Arafat
Gruzija, ljeto-jesen 1993
  • 27. 9. - Rat u Abhaziji okončan padom Suhumija u ruke abhaskih separatista - Pokolj u Suhumiju i veliki broj gruzinskih izbeglica. Gruzija optužuje Rusiju za umešanost. Zbačeni predsednik Zvijad Gamsahurdija se vratio u zemlju 24-tog, osniva "vladu u izganstvu" u zapadnom gradu Zugdidi.
  • 28. 9. - Blokiran "Beli dom", zgrada ruskog parlamenta.
  • 28. 9. - Eksplozija bombe u sjedištu Dalmatinske akcije u Splitu.
  • 28. 9. - SPS optužuje Šešelja za fašizam, nasilje i primitivizam nakon što je tražio glasanje o poverenju premijeru Šainoviću (početkom meseca formirao i "vladu u senci").
  • 29. 9. - Parlament BiH ima stav o mirovnom planu kao i bošnjački sabor (i srpski i hrvatski parlament zatim povlače ranije ustupke muslimanskoj strani).
  • 30. 9. - Laturski zemljotres na jugozapadu Indije, u državi Maharaštra - 9.748 mrtvih.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Bihać 1993
  • 1. 10. - SRJ: denominacija dinara, skinuto šest nula. Izdate novčanice od 5.000 dinara (Nikola Tesla) i 10.000 dinara (Vuk Karadžić).
  • 1. 10. - Stabilizacijski program u Hrvatskoj: devalvacija hr. dinara od 21% na 4444 HRD za DEM, povlačenje 2/3 novčanica iz opticaja - oborena je četvorocifrena inflacija.[9][10]
  • 1. 10. - Skupština bosanskih Hrvata u Neumu daje dve sedmice roka Srbima i Bošnjacima da prihvate plan, ili ništa od ustupaka na moru.
  • 2. 10. - Skupština bosanskih Srba u Banjaluci povlači ustupke Bošnjacima (npr. izlaz na Savu kod Brčkog).
  • 3. 10. - Izbile borbe u bihaćkoj enklavi između 5. korpusa i Abdićevih pristalica.
  • 3. 10. - HV granatira Đevrske, Gornji Zemunik i Benkovac.
  • 3- 4. 10. - Bitka u Mogadišu, deo Operacije Gothic Serpent: pokušaj hvatanja dvojice Aididovih pomoćnika se pretvorio u okršaj između američkih specijalaca i somalskih pobunjenika u somalskom glavnom gradu Mogadisciu. Oborena su tri helikoptera Black Hawk, po čemu je događaj najpoznatiji (→ Black Hawk Down), tela Amerikanaca su vučena ulicama.
  • 3. 10. - Ruska ustavna kriza: Prokongresna gomila zauzela gradonačelnikovu kancelariju u Moskvi i krenula na TV centar Ostankino, gde je odbijena uz preko 60 žrtava.
  • 3. 10. - Heydər Əliyev, predsednik skupštine i v.d. šefa države, izglasan je za predsednika Azerbejdžana (do smrti 2003).
Moskovski Beli dom nakon okršaja
  • 4. 10. - Jeljcin je ujutru proglasio vanredno stanje u Moskvi, Kongres se predao nakon tenkovskog granatiranja i pogibije većeg broja ljudi.
  • 4. 10. - Rezolucija 871 usvojena nakon nekoliko dana ruskog protivljenja zbog povezivanja Srbije: mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj produžen za šest meseci, izričito pomenuto pravo da se može braniti, od RSK se očekuje da pregovara sa hrvatskom vladom.
  • 5. 10. - Rezolucijom 872 je osnovana misija UNAMIR za sprovođenje mirovnog sporazuma u Ruandi (do 1996).
  • 6. 10. - Hrvatska: HSLS i IDS napustili Sabor zbog pristranosti radija i televizije.
  • 7. 10. - UN optužuje HV za politiku spržene zemlje i arbitrarna ubistva u Medačkom džepu.
  • 9. 10. - Na prvom samitu šefova država i vlada Saveta Evrope doneta Bečka deklaracija; predviđeni reforma Evropskog suda za ljudska prava i nova prava za manjine.
  • 10. 10. - Izbori u Grčkoj, pobeđuje opozicioni PASOK, novi premijer od 13. 10. Andreas Papandreu (do 1996).
  • 13. 10. - Nemac Ginter Parhe kažnjen uslovno za ranjavanje Monike Seleš.
  • 13. 10. - Obnovljene sankcije Haitiju, pošto se ometa dolazak mirovne misije (prema sporazumu iz jula, zbačeni predsednik Aristide se trebao vratiti u zemlju do kraja ovog meseca).
  • 15. 10. - Izdata novčanica od 50.000 dinara (Njegoš).
  • 15. 10. - VRS ponovo granatira Sarajevo, prvo jače granatiranje od letos, prekinuta struja (ARBiH granatirala Vogošću 14. 10.). Trupe APZB nakratko ušle u Cazin.
  • oktobar - Jake borbe između ARBiH i HVO oko Mostara, Vareša i drugde u centralnoj Bosni. Borbe su i oko Maglaja, Tešnja itd.
  • oktobar - Građanski rat u Gruziji: pristalice Zvijada Gamsahurdije zauzimaju nekoliko mesta ali ih vlada Eduarda Ševarnadzea suzbija uz rusku pomoć. Gruzija će u decembru ući u ZND (do 2008/09).
  • 16. 10. - Drugi opći sabor HDZ, Franjo Tuđman ostaje na čelu stranke, umjereni Jure Radić je glavni tajnik, nasuprot desničarima.
  • 18. 10. - Christopher šalje demarš Miloševiću sa pretnjom NATO udarima povodom novih dejstava na Sarajevo.
Vareš - Stupni Do, okt - nov. '93
  • 18. 10. - Ofanziva ARBiH na varešku opštinu, Pokolj u Kopijarima.
  • 19. 10. - Benazir Bhutto po drugi put postaje premijer Pakistana (do 1996).
  • 19. 10. - Počinju trostrane razmene zarobljenih vojnika i civila u BiH. Oko 6.000 Hrvata beži iz Vareša usled ofanzive ARBiH. Predviđeno je puštanje Bošnjaka iz logora Gabela.
  • 20. 10. - Slobodan Milošević raspustio skupštinu Srbije kako bi sprečio glasanje o nepoverenju vladi i raspisao izbore za 19. 12..
Grb SRJ/SCG
  • 20. 10. - Donesen zakon o grbu SRJ.
  • 20. 10. - Prvi konvoj UNHCR u Tešnju posle više od tri meseca, gde se, kao i iznad Maglaja, ispušta pomoć iz aviona.
  • 20 - 21. 10. - Ministarski sastanak NATO u Travemündeu u Nemačkoj: SAD predlažu program Partnerstvo za mir, namenjen unapređenju saradnje sa NATO i sigurnosti na istoku Evrope - pokrenut je sledećeg januara (14 članica programa se priključuje NATO 1999-2020).
  • 21. 10. - Sporazum Fikreta Abdića i Mate Bobana, HVO Bihaća uklopljena u Narodnu odbranu AP Zapadne Bosne. Novo granatiranje Sarajeva, nestalo vode. VRS optužuje ARBiH da je koristila granate sa hlorom kod Zvornika.
  • 21. 10. - Vojska u Burundiju, pod dominacijom Tutsija, pokušava udar: ubijen je predsednik Melchior Ndadaye, Hutu, prošlog juna prvi izabrani predsednik zemlje. Dolazi do građanskog rata (do 2005).
  • 22. 10. - "Beogradska deklaracija" Fikreta Abdića i Radovana Karadžića.
  • 23. 10. - Pokolj u Stupnom Dolu, Bošnjaka od strane HVO.
  • 25. 10. - Haris Silajdžić, ministar ino. poslova je novi predsednik vlade BiH. U unakrsnoj vatri kod Novog Travnika poginuo danski vozač UNHCR, suspendovani konvoji.
  • 25. 10. - Predsjednica Dalmatinske akcije Mira Ljubić-Lorger izbačena iz stana od strane vojnika.
  • 25. 10. - Na kanadskim parlamentarnim izborima do nogu potučena Progresivna konzervativna stranka, a na vlast dolaze liberali na čelu s Jeanom Chrétienom (do 2003).
  • 26. 10. - Hapšenje Ramiza Delalića Ćele i Mušana Topalovića u Sarajevu; Topalović ubijen pri hapšenju, kao i 17 policajaca i talaca.
  • 29. 10. - Izdata novčanica od 500.000 dinara (Dositej Obradović). Mesečna inflacija u SRJ 1.896%, godišnja 1,9 milijardi.
  • 31. 10. - Osnovana Crnogorska pravoslavna crkva, kanonski nepriznata.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

EU 12
Na mjestu Starog mosta (1998)
  • 9. 11. - Srušen Stari most u Mostaru, izgrađen 1566.
  • 9. 11. - Masakr na Trgu ZAVNOBiH-a, granata pogodila improvizovanu školu. Sarajevo granatira i VRS i HVO.
  • 9. 11. - VRS započinje Operaciju Drina 93 protiv ARBiH u području Olova, Tešnja, Teočaka, kao i Bihaća u februaru - neuspešno. Napad VRS na Nišićku visoravan 9 - 11. 11., zapaljena četiri sela.
  • 10. 11. - Masakr u ulici Žrtava fašizma, Novi Grad, Sarajevo.
  • 10 - 11. 11. - Objavljene su verzije web pretraživača Mosaic, 2.0 za UNIX i 1.0 za Windows - do sada je na Windowsu postojao samo brauzer Cello (objavljen u junu).
  • 12. 11. - Bitka na Bašinom Brdu je uspjeh HVO kod Fojnice.
  • 12. 11. - Vojislav Šešelj izjavljuje da je policija Srbije bila umešana u rat i pljačku u Hrvatskoj i BiH; mediji bliski vladi optužuju dobrovoljce SRS za ratne zločine.
  • 13. 11. - Ubijeni gvardijan fojničkog samostana fra Nikica Miličević i vikar fra Leon Migić. HVO na periferiji Fojnice, beži osoblje bolnica u F. i Bakovićima, koje su izložene granatiranju.
  • 14. 11. - Dogovoreno primirje oko Karlovca.
  • 15. 11. - Jake borbe HVO i ARBiH oko Gornjeg Vakufa.
  • 15. 11. - Kazahstanski tenge zamenjuje rublju, u odnosu 1:500. Uzbekistanski som zamenjuje rublju u odnosu 1:1.
  • 16. 11. - Tuđman obećava podršku Hrvatima u BiH, optužuje Izetbegovića da ratuje za teritoriju i "čistu islamsku državu".
  • 16. 11. - Snijeg u Sarajevu i regionu, dodatno otežano kretanje humanitarnih konvoja.
  • 17. 11. - Inauguralna sednica Haškog tribunala.
  • 17. 11. - Uhapšena trojica makedonskih graničara na granici SRJ, ubrzo pušteni.
  • 17. 11. - Vojni udar u Nigeriji: ministar obrane gen. Sani Abacha smjenjuje prelaznog predsjednika i zadržava vlast do smrti 1998 - ima neke ekonomske uspjehe, po cijenu kleptokratije i kršenja ljudskih prava.
  • 18. 11. - Zaraćene strane obećavaju UNHCR-u u Ženevi "suspenziju" borbi radi prolaza humanitarnih konvoja.
  • 20. 11. - Jakovljev Jak-42 u vlasništvu makedonske kompanije Avioimpex se ruši kraj Ohrida pri čemu gine svih 8 članova posade i 115 od 116 putnika.
  • 20. 11. - Guardian izveštava da su posmatrači UN primetili dolazak značajnih vojnih snaga iz Hrvatske na bojište kod Gornjeg Vakufa.
  • 22. 11. - Na TV Beograd emitovana prva "Muzička slagalica", preteča "TV slagalice".
  • 22. 11. - Susret intelektualaca „Srbi i Hrvati“ u Zagrebu.[11]
  • 22. 11. - Operacija Provide Santa: iz aviona nad BiH ispuštaju medvediće, igračke, slatkiše, odeću, hranu.
  • 22. 11. - Armenski dram zamjenjuje rublju.
  • 23. 11. - Prvi album Snoop Doggy Dogga, Doggystyle.
  • 24. 11. - Izveštaj Amnesty International-a kritikuje srpsku politiku na Kosovu (učestala hapšenja poslednjih meseci).
  • 24. 11. - Prvi humanitarni konvoji u centralnoj Bosni od oktobra, već dva dana kasnije nove prepreke.
  • 29. 11. - 2. 12. - Novi pokušaj pregovora o BiH u Ženevi: franko-nemački predlog za postepeno ukidanje sankcija SRJ u zamenu za dodatne teritorijalne ustupke Bošnjacima u BiH, oko 3% teritorije; razgovara se o vezi Bošnjaka sa morem, što Hrvatska odbacuje; srpska strana traži podelu Sarajeva. Potpisan sporazum o slobodnom pristupu konvoja i upotrebi sile protiv blokiranja.
  • 29. 11. - Izvanredno stanje u Hrvatskoj zbog velikog snijega - 50 cm u Zagrebu, u Bjelovaru rekordnih 79, u Slavoniji desetak cm.
  • 29. 11. - Uveden moldavski lej (leu), umesto 1.000 kupona.
  • 30. 11. - Prikazan film Schindler's List.
  • poslednji meseci - Pojačavaju se nasilne deložacije iz stanova u Hrvatskoj koji su pripadali JNA.[12]
  • novembar - Zvanično, godišnja inflacija u SRJ iznosi 286 milijardi odsto. Izdanja novčanica od 5.000.000 dinara (Karađorđe, 12-tog), 50.000.000 (Mihajlo Pupin, 19-tog) i 500.000.000 dinara (Jovan Cvijić, 26-tog).

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kiseljak, decembar 1993
  • 1. 12. - Zločin u Pohorskoj ulici u Beogradu, majka i sin ubijeni tokom pljačke (ubica osuđen na smrt sledeće godine).
  • 1. 12. - U Nemačkoj kreće muzički kanal VIVA.
  • 2. 12. - Pablo Escobar, "kralj kokaina", ubijen u okršaju sa policijom u Medellinu. Do 1995. dominira Kartel iz Kalija.
  • 2. 12. - Yasushi Akashi imenovan za novog specijalnog izaslanika UN, Thorvald Stoltenberg ostaje posrednik.
  • 5. 12. - Gradonačelnik Beča Helmut Zilk ostao bez dva prsta u eksploziji pisma-bombe, tokom prvog talasa pošiljki ksenofoba Franza Fuchsa.
  • 6. 12. - Četvoro mrtvih od granate na sarajevskoj pijaci Ciglane. Tuđman kaže da bi razmenio Prevlaku za Neum.
  • 7. 12. - Umro je Félix Houphouët-Boigny (83), predsednik Obale Slonovače od nezavisnosti 1960; nasleđuje ga predsednik parlamenta Henri Konan Bédié (do vojnog udara 1999).
  • 7. 12. - Topnički i raketni napad na Biograd na moru.
  • 8. 12. - Američki predsednik Klinton potpisao Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA); Kongres ga je usvojio prošlog meseca nakon mnogo diskusije, sa 234:200 u Domu i 61:38 u Senatu (na snazi od Nove godine, zamenjen je sporazumom USMCA 2020).
Radovi na Svemirskom teleskopu Hubble
Bivša Jugoslavija krajem 1993.
  • 15. 12. - Posle sedam godina uspešno okončana Urugvajska runda o GATT-u. Sledi Marakeški sporazum u aprilu i Svjetska trgovinska organizacija od 1995.
  • 15. 12. - Rat za Nagorno-Karabah: Azerbejdžan pokreće Kalbadžarsku operaciju za povratak tog okruga - u početku napreduju ali su odbijeni protivnapadom u februaru.
  • 15. 12. - Dovršeno rušenje džamija u Banjaluci.
  • 16. 12. - Šest zemalja EZ uspostavilo diplomatske odnose sa Makedonijom, grčki premijer Andreas Papandreu preti blokadom te zemlje zbog spora oko imena.
  • 16. 12. - ARBiH zauzela nekoliko stotina metara u Rajlovcu i Grbavici. Humanitarni konvoj je stigao u Goražde posle nekoliko nedelja odugovlačenja.
  • 17. 12. - Izdata novčanica od 50.000.000.000 dinara (Miloš Obrenović).
  • 18. 12. - Otvoren MGM Grand Las Vegas sa 5.044 soba u glavnoj zgradi, tada najveći hotel na svetu.
  • 19. 12. - Vanredni izbori za skupštinu Srbije: SPS 123, DEPOS 45, SRS 39, DS 29, DSS 7 mesta (od 250). Radikal Aleksandar Vučić (23) prvi put je izabran za poslanika.
  • 20. 12. - Osnovan Ured Visokog povjerenika za ljudska prava UN-a, prvi povjerenik je Ekvadorac José Ayala Lasso (1994-97).
  • 20. 12. - Generalna skupština UN poziva na kraj neprijateljstava u BiH i ukidanje embarga na oružje sa 109 za i 57 uzdržanih glasova (SAD za, ostale zapadne zemlje uzdržane).
  • 20 - 22. 12. - Nova runda pregovora u Ženevi: Tuđman i Milošević se složili da ponude trećinu BiH Bošnjacima, dogovoreno božićno primirje (ne poštuje se).
  • 21. 12. - Departman obrane SAD uvodi politiku Don't ask, don't tell za službu seksualnih manjina (ukinuta 2011).
  • 22. 12. - HVO zvanično pretvara logor u Gabeli u tranzitni logor - zatvorenika ima do aprila.
  • 22 - 23. 12. - Ofanziva ARBiH, Pokolj u Križančevu Selu kod Viteza.
  • 23. 12. - Nakon velikih padavina dolazi do stogodišnje poplave na Rajni.
500 milijardi YU dinara
  • 24. 12. - Izdata novčanica od 500.000.000.000 dinara (Jovan Jovanović Zmaj), najviši apoen hiperinflacije u SRJ 1992-94.
  • 25. 12. - Sarajevo bez struje.
  • 29. 12. - Argentina mijenja ustav kako bi predsjedniku Carlosu Saulu Menemu omogućila drugi mandat, izbrisala obavezni uvjet prema kome da predsjednik mora biti rimokatolik.
  • 29. 12. - Peruanski predsednik Alberto Fujimori potpisao novi ustav koji mu daje veća ovlašćenja i mogućnost reizbora.
  • 30. 12. - SRJ: Savezni zavod za statistiku objavljuje da će mesečna inflacija dostići milion posto do kraja godine.
  • 31. 12. - Smrću Zvijada Gamsahurdije i formalno okončan Građanski rat u Gruziji.
  • 31. 12. - Uvedena taksa za putovanje iz SRJ, osim u RS i RSK: 10 maraka po osobi, 30 po kolima.
  • decembar - Rat u Bosni i Hercegovini: borbe se nastavljaju u okolini niza mesta: Gornji Vakuf, Mostar, Teočak, Sarajevo, Maglaj, Tešanj, Doboj, Goražde, Olovo, Gradačac, Fojnica, Vitez, Kiseljak, Busovača, Novi Travnik...

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1993.

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelove nagrade[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Spoljne veze[uredi | uredi kod]