Hutu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hutu je ime koje je dano jednoj od tri etničke grupe koje žive u Burundiju i Ruandi. Hutu su među njima najveća etnička grupa. 85% Ruanđana i 85% Burundijaca su Hutu. U kulturnom smislu, to se smatra pomalo umjetnom podjelom, koja daleko više temelja ima u klasnoj podjeli nego etnicitetu, jer nema značajnih jezičkih ili kulturnih razlika između Hutua i drugih etničkih grupa u regiji, posebno Tutsija. Kroz historiju su pak postojale fizičke razlike, posebno po pitanju prosječne visine i fizičkog izgleda. Hutu i Tutsi dijele istu religiju i jezik. Mnogi naučnici ukazuju na važnu ulogu belgijskih kolonizatora u stvaranju ideje o Hutu i Tutsi rasi. To se odnosi na kontroverznu teoriju o hamitskom porijeklu naroda Tutsi.

Hutu su u regiju Velikih Jezera došli oko 1. vijeka n.e., pokorivši narod Twa. Hutu su dominirali regijom kroz niz malih kraljevina sve do 15. vijeka. Smatra se da su u to doba Tutsi došli iz Etiopije i pokorili Hutue. Monarhija Tutsi preživjela je do kraja kolonijalne ere 1950-ih, a belgijski vlastodršci su kodificirali etničke podjele kako bi se održali na vlasti. Tutsi monarhija je ubrzo svrgnuto i oblast je podijeljena na Ruandu i Burundi godine 1962. Tutsi su bez obzira na sve dominirali Burundijem, dok su Hutu imali dominaciju nad Ruandom do 1994.

V. također[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]