Bošnjačko-hrvatski sukob

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
bošnjačko-hrvatski sukob
Segment rata u BiH (jugoslavenskih ratova)
Datum 19. jun 1992 – 23. februar 1994
Lokacija Bosna i Hercegovina, posebno u Centralnoj Bosni i dolini Neretve
Ishod pat, Washingtonski sporazumi i stvaranje Federacije BiH
Teritorijalne
promjene
prije izbijanja sukoba HVO je kontrolirao više od 20 posto teritorije BiH; po potpisivanju Washingtonskih sporazuma manje od 10 posto.[1]
Sukobljene strane
 Herceg-Bosna
 Hrvatska
Bosna i Hercegovina Republika
Bosna i Hercegovina


Hrvatske obrambene snage[2] (1992)

Komandanti i vođe
Hrvatska Franjo Tuđman (predsjednik Hrvatske)

Hrvatska Republika Herceg-Bosna Mate Boban
(predsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne)

Hrvatska Republika Herceg-Bosna Milivoj Petković
(načelnik Glavnog stožera HVO)

Hrvatska Republika Herceg-Bosna Dario Kordić
(politički vođa Hrvata u centralnoj Bosni)

Hrvatska Republika Herceg-Bosna Valentin Ćorić
(zapovjednik vojne policije HVO)

Bosna i Hercegovina Alija Izetbegović
(predsjednik Republike Bosne i Hercegovine)

Bosna i Hercegovina Sefer Halilović
(načelnik Glavnog štaba ARBiH 1992-1993)

Bosna i Hercegovina Rasim Delić
(načelnik Glavnog štaba ARBiH 1993-1995)

Bosna i Hercegovina Arif Pašalić
(zapovjednik IV korpusa ARBiH)


Blaž Kraljević  
(zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga)

Bošnjačko-hrvatski sukob ili muslimansko-hrvatski sukob je naziv za seriju međusobno povezanih oružanih sukoba, odnosno rat koji se od 1992. do 1994. vodio na prostoru Bosne i Hercegovine između vojnih, policijskih i paravojnih, pretežno bošnjačkih formacija odanih vladi Bosne i Hercegovine s jedne, i hrvatskih formacija samoproglašene, pobunjeničke Hrvatske Republike Herceg-Bosne podržane od Hrvatske s druge strane. Predstavljao je dio šire cjeline rata u BiH u kojemu su zaraćene strane bile nominalni saveznici u borbi protiv pobunjeničke Republike Srpske i njihovih saveznika iz SRJ. O uzrocima sukoba postoje različita tumačenja, i ona se uglavnom odnose na temeljno neslaganje vodećih bošnjačkih i hrvatskih političara oko političkog ustrojstva BiH, odnosno granica na etničkom principu stvorenih administrativnih jedinica u očekivanom mirovnom rješenju koje je trebala nametnuti međunarodna zajednica. Sukob je počeo u kasno proljeće 1992. kao serija manjih incidenata između bošnjačkih i hrvatskih paravojnih formacija, da bi konačno eskalirao u otvoreni sukob 1993. godine; osim vojnih operacija, obje strane su vršile brojne ratne zločine i provodile etničko čišćenje. Bošnjačka strana je tokom sukoba imala prednost u ljudstvu, dok su hrvatske snage bile bolje naoružane i opremljene. Početkom 1994. je američka administracija predsjednika Clintona okončala sukob diplomatskom intervencijom, prisilivši hrvatskog predsjednika Tuđmana da odustane od podrške herceg-bosanskim secesionistima; rezultat toga je bio Washingtonski sporazum kojim je stvorena Federacija BiH, a bošnjačke i hrvatske snage ponovno postale saveznici i 1995. uspjeli vojnički poraziti Srbe.

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Magaš, Branka; Žanić, Ivo (2001). The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991-1995. Taylor & Francis. ISBN 0714652040.