Kongres SAD

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pečat Kongresa SAD

Kongres Sjedinjenih Država (engleski United States Congress) je zakonodavno tijelo američke federalne vlasti. On je dvodoman, i sastoji se od donjeg Predstavničkog (Zastupničkog) doma i gornjeg doma, odnosno Senata. Predstavnički dom ima 435 članova, svaki od kojih zastupa kongresni okrug i ima mandat od dvije godine. Mjesta u Predstavničkom domu raspodijeljena među državama na osnovu broja stanovnika. Svaka država, bez obzira na stanovništvo, ima po dva senatora. Stoga trenutno postoji 100 senatora, a svaki od njih ima mandat od šest godina. Svi senatori i kongresnici se biraju neposrednim izborima.

Ustav SAD daje svu zakonodavnu vlast na federalnoj razini Kongresu. Ovlasti Kongresa su ograničene na one pobrojane u Ustavu; sve ostale ovlasti pripadaju državama i narodu. Kroz zakonske, tj. Kongresne akte, Kongres može regulirati međudržavnu i međunarodnu trgovinu, prikupljati poreze, organizirati federalne sudove, održavati oružane snage, objavljivati rat i koristiti druge "nužne i odgovarajuće" ovlasti.

Predstavnički dom (koji se na engleskom skraćeno zove House) i Senat su jednakopravni domovi. Međutim, postoje određene posebne ovlasti koje ima samo jedan od domova. Savjet i privola Senata SAD je nužna da bi se potvrdila predsjednička imenovanja najviših izvršnih i sudskih funkcionara, kao i za ratifikacija međunarodnih ugovora. Zakonski kojima je svrha prikupljanje prihoda se, pak, moraju prvo pojaviti u Predstavničkom domu, a samo on može pokrenuti postupak opoziva federalnih funkcionara.

Kongres zasjeda u zgradi Capitol u Washingtonu. Izraz "Kongres" se također može koristiti za točno određeni saziv Kongresa, s obzirom na sastav zastupnika. Tako godine 2006. u Washingtonu zasjeda 109. Kongres SAD.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]