Nadmorska visina je 104 m. To je sedište najzapadnije opštine Srema, veoma slikovit i živopisan kraj između reke Dunav i pitomih obronaka Fruške gore na severu i reke Save na jugu. Oblast na kojoj je izgrađen Šid je voćarsko vinogradarski kraj, sa velikim vinskim podrumom. U sklopu poljoprivrede razvijena je i prehrambena industrija, posebno prerada žita, savremena industrijska klanica i fabrika za proizvodnju jestivog ulja, kao i tekstilna industrija i trikotaža. Opština ima veoma privlačan turistički potencijal, naročito za lov i ribolov. U gradu se nalazi spomen kuća i galerija poznatog slikara Save Šumanovića. Kako i kada je Šid formiran kao naselje, naučno utvrđenih istorijskih podataka nema, postoje samo razne pretpostavke. Početkom 18-og veka Šid je bio jedno od najvećih naselja između Vinkovaca, Vukovara i Sremske Mitrovice. Za procene o veličini i značaju Šida postoje pismeni podaci. Najraniji pomen iz toga vremena je podatak da je u Šidu umro Luka Natalis 1702. godine, vikar apostolskog poslanstva.
Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi i Rusini iz Ruskog Krstura i Kucure, zatim Slovaci iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939.- 1945. je bio dio Banovine Hrvatske, odnosno NDH. Rano se javlja radnički pokret, a u narodnooslobodilačkom ratu čitavo područje bilo je aktivno u organiziranju borbi protiv neprijatelja. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije početkom 1945. godine (Srijemski front) vođene su u okolini Šida. U jesen 1991. Šid je za vrijeme bitke za Vukovar bombardiran od hrvatskih snaga pri čemu su poginula 4 civila.
Za vreme Drugog svetskog rata, Šid je bio u sastavu NDH. Najveći od svih zločina u tom periodu dogodio se 28.08.1942. godine, na Veliku Gospojinu. Veća grupa ustaša, na čelu sa Viktorom Tomićem, došla je iz Zagreba i u toku noći je započela racija. Uhapšeno je 142 Šiđana (125 muškaraca, 13 žena i 4 deteta). Svi oni su stravično mučeni, i na kraju, njih 121 je vozom prebačeno u Sremsku Mitrovicu gde su streljani. Među njima je bio i čuveni srpski slikar Sava Šumanović. Racija u Šidu se odvijala u sklopu veće racije koja je izvedena na teritoriji celog Srema, a u kojoj je ubijeno preko 6000 ljudi, većinom Srba, mada je bilo i Jevreja i Roma.
U blizini sela Privina Glava nalazi se manastir Privina Glava, po legendi manastir je dobio je ime po osnivaču, vlastelinu Privi (ili Pribi) iz 12. veka. U gradu nalazi se takozvani Ruski dvor, bivši letnjikovac grko-katoličkih episkopa iz 18. veka.
U naselju Šid živi 12.825 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (36,5 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 5.510 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,96.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.