Popis stanovništva 1991. u SFRJ

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1991.

Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika, što je gustoča naseljenosti od 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle nezavisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Na primjer, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika od kojih su Hrvati činili 77.9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78.1 % stanovništva. I u drugim republikama bile su manje omaške u broju stanovnika (npr. Bosna i Hercegovina ima dva podatka, prema jednom je imala 4.364.574 žitelja a prema drugom 4.377.033) zbog kaotičnosti popisa u ožujku 1991. usred raspada SFRJ i bojkota popisa među albanskim stanovništvom na Kosovu.[1] U nekim republikama stoga su objavljeni samo preliminarni rezultati sa najosnovnijim podacima.

Popis 1991. po jugoslavenskoj evidenciji[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo[2]

Od ukupnog broja stanovnika, narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 8.526.872 (36,2 %), Hrvati 4.636.700 (19,7 %), Bošnjaci 2.353.002 (10,0 %), Albanci 2.178.393 (9,3 %), Slovenci 1.760.460 (7,5 %), Makedonci 1.372.272 (5,8 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%), Crnogorci 539.262 (2,3 %), Mađari 378.997 (1,6 %) i drugi.[1][3]

Najveći gradovi bili su Beograd (1.602.226 stanovnika),[4] Zagreb (706.770 stanovnika),[5] Skopje (444.760 stanovnika), Sarajevo (361.753 stanovnika)[6] i drugi.

Još uvijek je bilo 463.291 nepismene osobe starije od 15 godina (2% ukupnog stanovništva države), od toga 384.033 žena (83%) i 79.258 muškaraca (17%).[7]

Nadopunjen popis 1991.[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo

Vidi također[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Baltic 2007, str. 25-26.
  2. Lozny 2011, 378.
  3. Yugoslav Survey 1992, str. 12.
  4. Frucht 2005, str. 531.
  5. Bertić 1993, str. 76.
  6. Jansen 2015, str. 78.
  7. UNESCO 1995, str. 90.

Knjige[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]