Rade Uhlik

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rade Uhlik
Nema slobodne slike
Rođen/a Sarajevo
Umro/la Sarajevo

Rade Uhlik (Sarajevo, 1. februar 1899. — Sarajevo, 12. jun 1991) bio je romolog, lingvista, humanista i akademik. Napisao je desetine knjiga i članaka o Romima, romskoj kulturi i jeziku.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Uhlik je rođen u Sarajevu 1. februara 1899. Rođeno ime mu je Aladar, ali ga je kasnije promijenio u Rade. Mladost je proživio u Beču, Pešti i Beogradu, gdje je dostudirao germanistiku. Vrativši se u Bosnu, predavao je njemački jezik na gimnazijama u Prijedoru, Tuzli i Sarajevu. Neko vrijeme radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Njegova naučna djelatnost odnosi se prije svega na sakupljanje romske usmene tradicije, na opisivanje romske kulture i raznih dijalekata romskog jezika na Balkanu. Sarađivao je s međunarodnim istraživačkim centrima koji se bave proučavanjem Balkana i romske problematike (kao što je Gypsy Lore Society iz Liverpula). Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i stručni konsultant u filmu Aleksandra Petrovića "Skupljači perja".

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Uhlikovo književno djelo je obimno i raznovrsno. Najpoznatija su mu djela:

  • "Romane gilja (Romske pjesme)", zbirka pjesama, Prijedor, 1937.
  • "Bosnian Roman Vocubulary", Liverpool, 1943.
  • "Srpskohrvatsko-ciganski rečnik (Romane alava)", rječnik, Sarajevo, 1947.
  • "Prepozitivni i postpozitivni član u gurbetskom", knjiga, Sarajevo, 1951.
  • "Ciganizmi u šatrovačkom argou i u sličnim govorima", članak, Sarajevo, 1954.
  • "Ciganske priče", knjiga, 1957.
  • "Kategorija imperativa u romskom jeziku", knjiga, Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974.
  • "Zigeunerlieder", knjiga, Leipzig, 1977.
  • "Ciganska poezija (R. Uhlik, Branko V. Radičević)", knjiga, Beograd, 1982.
  • "Srpskohrvatsko-romsko-engleski rečnik (Romengo alavari)", rječnik, Sarajevo, 1983.
  • "Jezik i kultura Roma", knjiga, Sarajevo, 1989.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]