Vladimir Barović

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vladimir Barović
Kbb V. Barović (lijevo) prima plaketu JNA od vadm. V. Čulića (desno) u Lori 2. septembra 1989.
Kbb V. Barović (lijevo) prima plaketu JNA od vadm. V. Čulića (desno) u Lori 2. septembra 1989.
Biografski podatci
Datum rođenja 7. novembar 1939. (1939-11-07)
Mjesto rođenja Banja Luka, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti 29. septembar 1991. (dob: 51)
Mjesto smrti Vis, Hrvatska
Nacionalnost Crnogorac[1]
Vojna karijera
Godine u službi 1960. – 1991.
Čin Kontraadmiral JNA (JRM).jpg kontraadmiral
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske Seal of the Yugoslav Navy.svg Jugoslavenska ratna mornarica

Vladimir Barović (Banja Luka, 7. novembra 1939. – Vis, 29. septembra 1991.), jugoslavenski admiral.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vladimir Barović rođen je 7. novembra 1939. u Banjoj Luci od oca Petra Barovića i majke Nade Benigar.[1] God. 1960. stekao je čin pomorskog potporučnika, a 1982. čin kapetana bojnog broda.[2] Nakon što je 1991. razriješen službe komandanta 9. vojno-pomorskog sektora (Boka), sa sjedištem u Kumboru, postavljen je za komandanta 5. vojno-pomorskog sektora (Pula), zamijenivši na toj funkciji kontraadmirala Marjana Pogačnika. U službi komandanta puljskog garnizona sudjelovao je u pregovorima oko povlačenja JNA iz Pule, gdje je ostao upamćen po časnom držanju i izjavi: »Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti.«[3]

Na mjesto pomoćnika komandanta Vojno-pomorske oblasti JRM-a, koje je do tada obnašao admiral Fridrih Moretti, upućen je u septembru 1991.[4] Po dolasku u Vis, gdje se nalazilo komandno mjesto JRM-a, preuzeo je novu dužnost i iste večeri u zgradi ambulante Vojno-pomorskog uporišta Vis izvršio samoubojstvo pucnjem u sljepoočnicu. U oproštajnom pismu napisao je među ostalim da se odlučio na časnu smrt »jer nije htio da ratuje protiv bratskog hrvatskog naroda«, usprotivivši se tako agresiji JNA protiv Hrvatske koja je za njega predstavljala djelo suprotno crnogorskoj časti jer se »Crnogorci ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio«.[5] Posmrtni ostaci preneseni su mu s Visa i pokopan je na groblju u Herceg Novom.

Odlikovanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Na prijedlog nevladine organizacije Građanska alijansa, SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Vladimir Barović je postumno odlikovan Ordenom za hrabrost koji mu je 12. jula 2016. dodijelio crnogorski predsjednik Filip Vujanović.[6][7]

Činovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Nazor, Ante (2010). Zapovjedni vrh JNA (siječanj 1990. - svibanj 1992.), Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-28-6