Cluj-Napoca

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Cluj-Napoca
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 46°46′N 23°35′E / 46.767°N 23.583°E / 46.767; 23.583
Država  Rumunjska
okrug Cluj
Vlast
 - gradonačelnik Emil Boc
Površina
 - Ukupna 179.52 km²[1]
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 324,576[1]
 - Gustoća 1,808[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 400xyz
Pozivni broj +40 x64
Službena stranica www.primariaclujnapoca
Karta
Cluj-Napoca is located in Rumunjska
Cluj-Napoca
Cluj-Napoca

Cluj-Napoca čita se Kluž-Napoka (njemački: Klausenburg, mađarski: Kolozsvár) je grad na sjeverozapadu Rumunjske od 324,576 stanovnika.[1]

Cluj je bio historijska prijestolnica Transilvanije, a današnji Cluj-Napoca je administrativni centar okruga (județ) Cluj[2], i treći po veličini grad u zemlji.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Cluj-Napoca leži u dolini rijeke Someşul Mic, udaljen oko 320 km sjeverozapadno od Bukurešta.[2]

U gradu živi značajna mađarska manjina, - točnije njih 49,565[3] pa je po tome drugi grad u Rumunjskoj.

Centar grada

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad leži na istom mjestu na kojem se prostirao antička dačka - Napoca (latinski, čita se Napoka), koju su Rimljani pretvorili u municipijum.[2]

Tokom srednjeg vijeka grad se zvao - Culus, što se zna iz dokumenata iz 1173., ali je početkom 15. vijeka bio znan kao Cluj (rumunjski, čita se Kluž; vjerojatno iz Castrum Clus (latinski), male utvrde koja datira iz 1213). U to vrijeme bio je također poznat i po svom njemačkom imenu - Klausenburg, a i po mađarskom - Kolozsvár. Kao prosperitetni trgovački i kulturni centar, proglašen je 1405. - slobodan grad.

Nakon osnivanja Kneževine Transilvanije (osmanskog vazala) u 16. vijeku, Cluj je postao njena prijestolnica.[2] Nakon potpisivanja Karlovačkog mira - 1698. Cluj i čitava Transilvanija pripali su Habsburškoj monarhiji[4], pa je u 19. vijeku postao dio Ugarske.

Palača Szeky

Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. grad s ostalom Transilvanijom, pripojen Rumunjskoj. Antičko ime grada - Napoca dodano je uz postojeći Cluj 1974.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon uključenja u rumunjsku državu grad je doživio snažni industrijski napredak. U gradu se proizvode rashladni uređaji za industriju i domaćinstva, obuća i proizvodi od kože, porculan, cigarete i prehrambeni proizvodi.[2]

Znamenitosti i školstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Među brojnim historijskim spomenicima ističe se rodna kuća ugarskog kralja Matije Korvina (1458. - 1490.), Zatim katolička katedrala sv. Mihaela (1321. - 1444), jedna od najvećih gotičkih crkava u Rumunjskoj i Palača Bánffy podignuta u periodu 1773. - 1785., u kojoj se danas nalazi Muzej umjetnosti.[2]

U gradu djeluje Univerzitet Babeş-Bolyai, nekoliko tehničkih i stručnih instituta, kao što je Institut likovne umjetnosti Ion Andreescu, Konzervatorij Gheorghe Dima, i ekspozitura Rumunjske Akademije. Institut za speleologiju bio je prvi takve vrste u svijetu, a botanički vrt se smatra najbogatijim u Rumunjskoj.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Cluj-Napoca" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-cluj.php?cityid=054975. pristupljeno 18. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 "Cluj-Napoca" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/122546/Cluj-Napoca. pristupljeno 19. 02. 2015. 
  3. "Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune". National Institute of Statistics. 5.07. 2013. http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls. pristupljeno 19. 02. 2015. 
  4. "Treaty of Carlowitz" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/96076/Treaty-of-Carlowitz. pristupljeno 19. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]