Arad

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Arad
Centralni trrg
Centralni trrg
Koordinate: 46°10′N 21°19′E / 46.167°N 21.317°E / 46.167; 21.317
Država  Rumunjska
okrug Arad
Vlast
 - gradonačelnik Gheorghe Falcă
Površina
 - Ukupna 252.85 km²[1]
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 159,074[1]
 - Gustoća 629.1[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 31xxx
Pozivni broj (+40) 02 57
Službena stranica www.primariaarad
Karta
Arad is located in Rumunjska
Arad
Arad

Arad (srpski: Арад) je grad na zapadu Rumunjske od 159,074 stanovnika.[1]par dekada prije (1992.) imao je 190,114, ali mu odtada broj stanovnika rapidno opada.

Arad je administrativni centar istoimenog okruga (județ) Arad.[2]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Arad leži u donjem toku rijeke Moriš, blizu mađarske granice udaljen oko 50 km sjeveroistočno od Temišvara.[2] U gradu živi značajna mađarska manjina, točnije njih 15 396.[3]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Za rimskih vremena u dijelu grada - Aradu Nou (Novi Arad) na drugoj južnoj obali rijeke se nalazila njihova fortifikacija.[2]

Prvi dokumentirani zapis o Aradu datira iz 1131.[2] Arad je pao u osmanske ruke, i ostao pod njihovom vlašću (uz kraće prekide) od oko 1550. do 1700. Nakon tog je podpao pod Habsburšku monarhiju. U vrijeme mađarske bune 1848. - 1849. Mađari su zauzeli Arad - 1. jula 1849. i pretvorili ga u štab. svoje pobune. Kad je pobuna slomljena uz pomoć ruske vojske, u Aradu je 6. oktobra 1849. pogubljeno 13 mađarskih generala, oni su kasnije nazvani Mučenici Arada.[2]

Arad je postao dio Rumunjske tek nakon Prvog svjetskog rata, a 1919. postao je prijestolnica novoosnovanog okruga.[2]

Privreda i kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Arad je industrijsko - trgovački centar i važno željezničko čvorište. U gradu djeluje mlin, destilerija, tvornice alatnih strojeva, željezničkih vozila, tekstila i pilana.[2]

Grad ima teatar, simfonijski orkestar i kulturni centar s bibliotekom i muzejom.[2]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Arad" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-arad.php?cityid=009262. pristupljeno 20. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 "Arad" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31833/Arad. pristupljeno 19. 02. 2015. 
  3. "Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune". National Institute of Statistics. 5.07. 2013. http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls. pristupljeno 20. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]