Deva, Rumunjska

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Deva
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 45°52′N 22°54′E / 45.867°N 22.900°E / 45.867; 22.900
Država  Rumunjska
Okrug Hunedoara
Vlast
 - gradonačelnik Petru Marginean
Površina
 - Ukupna 60.03 km²[1]
Visina 187
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 61,123[1]
 - Gustoća 1,018.2[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 330xxx
Pozivni broj +40 a54
Službena stranica www.primariadeva
Karta
Deva is located in Rumunjska
Deva
Deva

Deva (njemački: Diemrich, Schlossberg, Denburg latinski: Sargetia) je grad na zapadu Rumunjske od 61,123 stanovnika (1992. bilo ih je 78,438).[1]

Deva je administrativni centar okruga (judet) Hunedoara[2] u u Transilvaniji.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Deva leži duž obala rijeke Moriš, na nadmorskoj visini od 180 metara.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Mjestom dominira brdo visoko 328 metara, u obliku krnjeg stošca, sa kojeg se sjajno vidi dolina Moriša. Na vrhu brda su ruševine zamka, izgrađenog u 13. vijeku u vrijeme mongolske invazije.[2] U njegovom podnožju izrastao je grad tokom 13. i 14. vijeka, jer mu je on služio kao zaštita. Zamak je dominirao gradom sve do 19. vijeka, kad je raznijet eksplozijom njena arsenala.[2]

U podnožju brda leži dvorac - Bethlen, poznat i kao Magna Curia, izgrađen 1621., u kojem se danas nalazi zavičajni muzej. [2]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad ima nešto malo prehrambene industrije, pored grada leže manji rudnici bakra i andezita.[2]

Grad je autoputom A1 i željeznicom (koje idu dolinom rijeke Moriš) dobro povezan sa ostalim gradovima u zemlji.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Deva" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-hunedoara.php?cityid=086687. pristupljeno 26. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Deva" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/159924/Deva. pristupljeno 26. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]