Alexandria, Rumunjska

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Alexandria
Saborna crkva
Saborna crkva
Koordinate: 43°58′N 25°20′E / 43.967°N 25.333°E / 43.967; 25.333
Država  Rumunjska
Okrug Teleorman
Vlast
 - gradonačelnik Victor Drăgusin
Površina
 - Ukupna 89.92 km²[1]
Visina 41
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 45,434[1]
 - Gustoća 505.3[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Službena stranica www.alexandria
Karta
Alexandria is located in Rumunjska
Alexandria
Alexandria

Alexandria čita se Aleksandrija (mađarski: Alecsandrie) je grad na jugu Rumunjske od 45,434 stanovnika[1], svega par dekada prije 1992. grad je imao - 58,478 stanovnika.[1]

Alexandria je administrativni centar okruga (judet) Teleorman.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Alexandria leži na jugu zemlje u Vlaškoj, duž obala rijeke Vedeje u dunavskoj dolini[2], udaljena oko 88 km istočno od Bukurešta.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Alexandria je noviji grad izrastao u 19. vijeku, nazvan po vlaškom knezu Alexandru Ghici (vladao 1834. - 1856.)

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenit grada je pravoslavna saborna crkva - Sfântul Alexandru, podignuta između 1869. - 1898. u neobizantskom stilu.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Alexandria je trgovački centar poljoprivrednog kraja u kom se proizvodi puno žita, tako da je i industrija orjentirana na njegovu preradu, od mlinova do tvornice prehrambenih proizvoda. Pored toga ima i tvornice gume, kemikalija i građevinskog materijala.

Grad je dobro povezan autoputevima i željeznicom sa ostalim rumunjskim gradovima.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Alexandria" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-teleorman.php?cityid=151790. pristupljeno 23. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Alexandria" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/14410/Alexandria. pristupljeno 23. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]