Brăila

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Brăila
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 45°16′N 27°57′E / 45.267°N 27.950°E / 45.267; 27.950
Država  Rumunjska
okrug Brăila
Vlast
 - gradonačelnik Aurel Gabriel Simionescu
Površina
 - Ukupna 43.92 km²[1]
Visina 25
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 180,302[1]
 - Gustoća 4,105.2[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 810xxx
Pozivni broj (+40) 239
Službena stranica www.primariabraila
Karta
Brăila is located in Rumunjska
Brăila
Brăila

Brăila čita se Braila (grčki: Μπράιλα, turski: İbrail) je druga po veličini luka na Dunavu Rumunjskoj od 180,302 stanovnika[1], svega par dekada prije 1992. grad je imao - 234,110 stanovnika.[1]

Brăila je administrativni centar istoimenog okruga (judet) Brăila.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Brăila leži na jugoistoku Rumunjske, duž desne obale rijeke Dunav, udaljena oko 170 km od njenog ušća u more.[2] Svega dvadesetak kilometara sjevernije leži Galaţi, pa su ta dva grada danas praktički spojeni u jednu aglomeraciju. Od Bukurešta je udaljena oko 200 - 220 km sjeveroistok.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad se prvi put spominje 1350. pod imenom Drinago na jednoj španjolskoj geografskoj karti. Pod imenom Brăila prvi put je spomenut 1368. u vezi koncesije izdane brašovskim trgovcima da se mogu služiti lukom.[2]

Osmanlije su zauzele grad 1554. i odtada su vladali njime sve do Rusko-turskog rata (1828–1829) kad je postao dio Kneževine Vlaške.[2]

Kako je bio teško razoren u posljednjoj godini toga rata 1829., - 1835. pokrenuta je temeljna obnova grada, i to po planu po kojem su se nove ulice zrakasto širile iz stare osmanske utvrde na obali Dunava, sa koncentričnim kružnim ulicama oko tog novog centra.

Do luke u Brăili mogu doploviti i prekooceanski brodovi srednje veličine, pa duž njezine operativne obale ima puno skladišta za žito.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Od historijskih znamenitosti Brăila ima Muzej umjetnosti smješten u Palači kulture, grčku crkvu podignutu između 1863. - 1872. i pravoslavnu crkvu arhanđela Mihaela i Gabriela koja je do 1831. bila džamija.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Brăila je industrijski grad u kom se proizvode tekstilni, metalni i prehrambeni proizvodi.[2]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Brăila" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/romania-braila.php?cityid=042682. pristupljeno 23. 02. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Brăila" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/77255/Braila. pristupljeno 22. 02. 2015. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
  • Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
  • Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386. 
  • Pohl, Walter (2013). "National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy". u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]