Pleven

Izvor: Wikipedia
Pleven
Плевен
Grb Pleven
Grb
Koordinate: 43°25′N 24°37′E / 43.417, 24.617
Država  Bugarska
Oblast Pleven
Vlast
 - Gradonačelnik Najden Zelenogorski
Visina 116
Stanovništvo (2007)
 - Grad 137.000
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 5800
Pozivni broj 064
Službena stranica pleven.bg
Karta
Pleven na karti Bugarska
Pleven
Pleven

Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika. Nalazi se u sjevernom dijelu zemlje i administrativno je sjedište istoimene Plevenske Oblasti.

Povijesno je poznat po Opsadi Plevena iz 1877 Danas je najznačajniji privredni centar sjeverozapadne Bugarske.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Pleven se nalazi u bogatom poljoprivrednom kraju, na ravnom dunavskom platou (centru antičke pokrajine Mezije) i okružen je vapnenačkim brežuljcima. Leži 170 km od Sofije, 320 km zapadno od Crnog mora i 50 km južno od Dunava.

Rijeka Vit teče nedaleko od grada, a rječica Tučenica (nju ljudi iz Plevena zovu Barata, što znači potočić) teče kroz grad.

Klima u gradu je kontinentalna, s hladnim zimama (najniže se temperature spuštaju i do -15°C) i vrlo vrućim ljetima (do +35, pa čak i +44°C).

Historija[uredi - уреди]

Od neolita do antike[uredi - уреди]

Najstariji tragovi ljudskih naseobina otkriveni u okolici i sežu do 5000. pne. Pronađeni su i brojni predmeti Tračana, koji su milenijumima naseljevali ovaj kraj.

Centar grada Plevena

Na početku nove ere, Pleven i njegova okolica postali su dio antičke provincije Mezije, a u blizini grada niklo je rimsko naselje Storgosia, kao odmorište na važnom rimskom putu iz Oescusa (danas mjesto Gigen) za Philippopolis (današnji Plovdiv). Ovo odmorište kasnije je pretvoreno u utvrdu. Na tom je lokalitetu otkopana ranokršćanska bazilika iz 4. stoljeća.

Za srednjeg vijeka[uredi - уреди]

Za srednjeg vijeka, Pleven je postao najjače uporište Prvog i Drugog Bugarskog carstva. Po dolasku Slavena, naselje dobija ime Pleven, a to je vjerojatno došlo od staroslavenske riječi plevnja (u značenju žitnica, hambar) ili od riječi plevel, što bi pak značilo 'pljeva.

Ime Pleven zabilježeno je prvi put u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Ištvana V 1270, u vezi s njegovim vojnim pohodom na bugarske zemlje.

Za vrijeme osmanske vlasti[uredi - уреди]

Za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva, Pleven je neznatno izmjenio ime u tursku varijantu - Plevne. U vrijeme bugarskog nacionalnog preporoda na početku 19. stoljeća podignute su mnoge crkve, škole, mostovi i drugi javni objekti.

Prva građanska škola u gradu podignuta je 1825 godine, a prva za žensku omladinu 1840 Pleven je bio mjesto u kojem je bugarski nacionalni heroj Vasil Levski osnovao svoj revolucionarni komitet 1869, kao dio veće međunarodne revolucionarne organizacije.

Opsada Plevena[uredi - уреди]

Grad je bio poprište velikih borbi za vrijeme opsade od strane rusko-rumunjske vojske za Rusko-turskog rata 1877.-1878.

Ova dugotrajna opsada (5 mjeseci) stajala je Ruse i Rumunje 38. 000 poginulih, nakon četiri krvava juriša na grad. Zauzimanje citadele 28. novembar 1877 bilo je ključni događaj u Ratu za oslobođenje Rumunjske i kasnije je utrlo put za oslobođenje Bugarske.


Pleven za modernih vremena[uredi - уреди]

Nakon oslobođenja od turaka Pleven se ubrzano razvio u središnje mjesto tog dijela Bugarske. Bugarska nacionalna seljačka zajednica (stranka po mnogočemu bliska HSS-u), inače najjača politička snaga između dva svjetska rata, osnovana je u Plevenu u decembru 1899

Privreda[uredi - уреди]

Pleven se za dugo vrijeme socijalističke vladavine razvio u značajan industrijski centar, tako je podignuta rafinerija, pogoni metalne industrije, proizvodnja strojeva, kao i pogoni lake i prehrambene industrije. Od 1989 i pada socijalizma, mnogi su se pogoni našli u dubokoj krizi, poput rafinerije Plama. Mnogi su pogoni zatvoreni, a većina ih je bitno smanjila proizvodnju. Nakon 2000-ih stanje se počelo popravljati, naročito u lakoj industriji (predionice i modna industrija). Nezaposlenost pada, 2000 bila je 17% a 2005 pala je na 7,5%.

Transport[uredi - уреди]

Pleven je važno prometno čvorište; preko njega ide međunarodni željeznički pravac Sofija-Bukurešt-Moskva. Pored grada prolazi međunarodni cestovna magistrala E 83. Trasa buduće autoceste A2 Hemus Sofija-Varna treba proći 16 km južnije od grada.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Promet u gradu

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlk | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca